Događaji:


 


Prezimena u Crnoj Gori

 

B

 


Bab (Babal=Babalević), Riježević (Paštrovići)
Baba, iz Boke Kotorske preselili su se (1521.god) u dolinu Tare
Babaje = Babanja, Kuči; u Podgorici, u Nikšiću, kao: Ibričević
Babajić, Bijelo Polje
Babalj, Podgorica
Babadriz, Ulcinj 1884. god
Babanja, vidi: Babaje
Babarović, Budva; Dobrota i Perast (Boka Kotorska)
Babačić, u bjelopoljskom području u Tucanima i Gornjem Bihoru su iz Njeguša (Cetinje). Srodni su Zekićima, kod Rožaja i Obradovićima u Gornjim Selima (Vasojevići); Nikšić
Babić, Plana i Meka Gruda (Bileća), Hercegovina, porijeklom iz Kobiljeg Dola (Cuce), Cetinje, ranije: Krivokapić. Jedno vrijeme živjeli u Planjskom polju (Hercegovina). Njihovi srodnici Babići prešliu Selište, Meku Grudu i Trnovice (Bileća); Košute i Fatnica (Hercegovina). Busak (Banjani), Nikšić, njihovi bliži srodnici, od pretka K. iz Kobiljeg Dola (Cuce), jesu: Avdić u Plani, Pandurši, Podosoju, Šakotićima i Krivašu (Bileća), Zimonjić u Gacku, Šarenac u Bijelim Rudinama, Vlaovićima (Ljubinje), Davidovićima, a u Bijeljanima, Fatnici i Mostaru (Hercegovina) i području Drobnjaka (Žabljak sa okolinom), u Paniku (Bileća) kao: Parežanin; Zagora (Gornji Ceklin), Rijeka Crnojevića. Oko 1730. god. jedni se odselili u Srbiju. Ogranak Maraša u Donjoj Zeti; Prčanj (Boka Kotorska); iz Kuča jedni su se preselili u Pješivce; iz Nikšića (oko 1884. god.) preselili su se u Otiloviće, Prenćane, Bukovicu i Maoče (Pljevlja); Dobrilovina, Mojkovac (matronimik) po babi iz Banjana (Nikšić); Mokro (Šavnik), ogranak Nikitovića iz grane Milutinovića, potomci Novljana; Crkvičko polje i Žeička (Piva), doseljenici iz Banjana (Nikšić), iz Stabna (Piva) i kao: Babić (Filipović) pređu u Beč (Austrija); jedni su se iz Nikšića preselili u Novi Pazar; u Pješivce su se doselili od Nikšića; u Nikšić doselili iz Čeva (Kčeva); Cetinje u 13. v. kao: Toljić, razgranati; iz Vrbice (Bijelo Polje) preselili su se u Berane, gdje ima posebnih Babića; u Šekularima, sa ogrankon Tomović; i u Kaludre (Berane); Dumezići (Bar); Budva (u 17. v.) doselili iz Stare Crne Gore, a jedni su po majci; Zupci (Bar), porijeklom od Bileće; Spič (Sutomore), Bar (u 16. v.) doselili su se iz Stare Crne Gore; Vitasojevići (Pješivci), ogranak Gupkovića; Ulcinj, starinom iz Hercegovine, došli 1901. god.; na području Nikšića: Grahovo, Viluse, Gornje Polje, Dragovoljići i od njih u područno Oblatno; u selu Brajovići (Bjelopavlići); Martinići (Bjelopavlići), ogranak Stojkovića. Od njih su u područnim: Gostilju, Laću, Jelenku, Bjelovoj Glavici i u planini Bukovici. U Gostilju Brajovića posebni; Golija; 1) Krstac od Nevesinja i 2) Gosliću (Nikšić) iz Bjelica (Cetinje)
Babići, bratstvo u Pješivcima
Babići, u Šekularu (bratstvo Ćetkovići, šekularski Drobnjaci)
Babići iz Pive (D.Crkvica), starosjedioci iz Babića
Babica, Bar
Babiči, Podgorica
Babo, Kotor, porijeklom su iz Venecije (Italija)
Babović, grana Novakovića u Konjusima (Vasojevići); Šušanj (Bar); Gusinje; Radanovići (Tivat); Ogranak Bajramovića u Herceg-Novom. Od njih su u Fatnici i Zaušju (Hercegovina); Brguli, Herceg-Novi, od njih su u Trebinju i Prijevoru (Bileća)
Babunčić, Babunci i Klinci (Grbalj) u 15.v.
Bavadi, Kotor 1227. god.
Bavčić, u Kotoru, porijeklom su iz Padove (sjeverna Italija); Bavčići (Pljevlja) ogranak Jaukovića, grana Melešević Mandića iz Drobnjaka
Bagaš, Budimlja (Berane) i kao Bukumir, jedni su porijeklom iz Kosovog Luga (Bjelopavlići), a drugi su srodnici Furumdžića iz Rasove Bijelo Polje. Ovi su porijeklom iz Kuča; kod Berana i kao: Milanović ogranak Novakovića u Vasojevićima; Jablan i Brijeg (Plav), porijeklom iz Bratonožića
Bagdov, Brgule (Boka Kotorska); Bar
Badglava, Budva 1650. god.
Badelić, Pljevlja; Bijelo Polje
Badić, od Bijelog Polja preselili suse kod Novog Pazara
Badnjaković (Hadžiomerović), Cetinje, odakle su u Tuzima, Podgorici, Sarajevu, Skadru i Carigradu
Badnjar, grana Radulovića, iz grupe Trepčana, koji su se preselili iz Nikšićkih Trepača u Drobnjak; Podgorica
Bažisko, Donja Lastva (Grbalj)
Baz, i, Ulcinj
Bazan, Baćan = Bačan, kasnije i kao Bacianović, barska vlastela 1417. god., tako i u Ulcinju u 13.v.
Bazdan, Grbaljska naselja
Bazilija, Bar
Bazilio, Kotor 13 - 14.v. i u Baru
Bazović, Mojstir (Bijelo Polje)
Bail, Rabrovac (Drobnjak)
Baile, nadimak bratstva Jovetića-Radojevića
Bailović, Vranovo i Bobovo (Pljevlja); Podgorica
Baipovski, Kotor, po nahočetu
Baić, Nikšić
Baica, Baice (Cetinje )u 16. v.; Bar
Baja, Nikšić, jedni su se odselili u Pilatoviće, Donje Dragačevo i Žitni Potok (Srbija), a u Ivanjicu i kao: Balić
Bajagić, grana Branilovića u Pivi. Od njih su na Glasincu (Romanija)
Bajagići, bratstvo iz sela Zukve, pleme u Pivi
Bajar, Podgorica; Donji Stoliv (Boka Kotorska)
Bajatović, Pljevlja
Bajač, Bogdašići (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore
Bajadžić, Pljevlja
Bajević, Stijena Piperska i u Rovcima, potomci Bilatovića
Bajezić, Drobnjak
Bajer, Herceg-Novi i područni Podi
Bajilović, iz Pive su se preselili u Vranovine (Pljevlja)
Bajić, od Kolašina su preseljeni u Pljevaljsko polje, razgranati. Od njih su u Maoču, Židovićima, Mraovićima i Grevu (Pljevlja), pa jedni kasnije kao: Cvijović; Police (Berane), ogranak Mijomanovića; kod Gusinja; ogranak Martinovića u Komaima, porijeklom iz Bajica (Cetinje); iz Kuča u Podgoricu; Bjelice (Cetinje), ogranak Mrvaljevića, preseljenih u Gostilje brajovićko (Bjelopavlići), posebno bratstvo Bajić; Od Nikšića odseljeni u Ivanjicu (Srbija) i oko 1487. god. preselili se (Radovan Baja) i kao: Pilatović u Pilatovićima (Donje Dragačevo), vidi: Baja; odseljeni u Srbiju, nakon pohare Kuča; Škaljari (Boka Kotorska) 1557. god.; u Pljevljima 1895. god.
Bajići (Martinovići), bratstvo u Komanima
Bajica (Bajo), predak Martinovića
Bajica, Bajice (Cetinje) 1597. god., ranije: Bajičić; vidi: Baja; Nikšić
Bajica, Komnen, predak Samardzica
Bajičić, Bajice (Cetinje), vidi: Bajica; Kotor
Bajičići, staro bratstvo u Bajicama
Bajkin, vidi Bajkov
Bajko, predak bratstva Bajkovića
Bajkov i kao: Bajkin, Žitište (Sentđuraš) i Iđoš (sjeverni Banat), porijeklom iz Stare Crne Gore
Bajković, Zalupe (Cuce), Cetinje, ranije: Orlović. Od njih su u: Građanima i Riječanima (Rijeka Crnojevića); Dujevu i Sotonićima (Crmnica) 1552. god. Od ovih su u Metohiji kao: Banov; Kavač i Glavati (Grbalj) i kao: Balković. Porijeklom od Rijeke Crnojevića i kao: Banović; Bigovo (Grbalj) 9 - 14. v.; Baošići, Srbina i još neka naselja u Boki Kotorskoj, porijeklom sa Bajkovih Kamenica; Krivošije; Kotor (1551. god.) i kasnije u područni Mide; vidi: Balković
Bajković, bratstvo u Sotonićima
Bajkovići (Krivokapići i Preobrežani), grupa bratstava u Cucama
Bajlović, Šestani (Primorska krajina) i Bratica (Ulcinj)
Bajmak, Zaljevo (Bar)
Bajmaković, Bar
Bajo, Prčanj (Boka Kotorska)
Bajović, Židovići, Maoče, Mrzovići i Gvero (Pljevlja), pa jedni i kao: Cvijović. Porijeklom su od Kolašina; Radulići u Bihoru (Bijelo Polje); Rudinice i Bezuje (Piva), pa od njih jedni pređu u Dubrovsko i Rudinice (Žabljak), pa jedni kao: Čepur; Vilanj i Pelev Brijeg (Bratonožići), vidi: Ratković-Bukumir; Crnci (Piperi); Rastovaci Gornje Polje (Nikšić); Njeguši (Cetinje) i u područnim Brajilovićima (Bjelice) i kao: Pravilović; Jugovići (Nikšićka Župa); Komani (Podgorica), grana Bezdanovića i kao: Pejović - Bajović
Bajovići (Pravilovići), bratstvo u Ublicama
Bajovići iz Pive (Rudinice, Bezuje), starosjedioci u Rudinicama i neposredni potomci Baja Pivljanina
Bajor, Podgorica
Bajra, Podgorica
Bajr, i , Kravari (Ulcinj)
Bajrailić, Babića Brijeg (Bijelo Polje)
Bajraktarević, Plav i okolina 1875. god.; Bar; Kod Vladimira (Ulcinj)
Bajramić, Ulcinj 1865. god.
Bajramlić, Bijelo Polje, jedni su preselili u Novi Pazar
Bajramović, Lagatori i Mojstir (Bijelo Polje); Pljevlja; Kunje (Ulcinj); Bar; Pečurice, Kosići i Velje Selo (Bar); Herceg-Novi, zvani: Stolica. Od njih su na Plani (Bileća)
Bajramspahić, Bijelo Polje
Bajri, Kravari (Crogorsko primorje)
Bajrović, iz Kuča su se preselili u:Nikšić, Kruševo i Glibaće (Pljevlja), jedni kao: Dizdarević i dalje u područje Raške i kao: Cvijović; kod Vladimira (Ulcinj)
Bujurin, Kotor
Bajčeta, Banjani (područje Jelovice9, Nikšić 1597. god. i 1600. god.; vidi: Lalović; Kruševo (Kruševice), Zatarje (1660. god.), pa jedni oko 1875. god. presele se u Zminice (Žabljak); Kovren, Kičevo, Grab i Lekovine (Pljevlja) i kao: Bajčetić u Ljucama, Brvenici, Kosanici, Bobovu i Kakmužima; od ovih su u Lekovini (Pavino Polje), Pljevlja, porijeklom su iz Banjana (Nikšić). Jedno vrijeme su živjeli na Tjentištu (Foča); od njih su: Džogava, Tomić i Ilić u pljevaljskom području; polovinom 19. v. iz Nove Varoši preselili se u Grab i Gobu (Pljevlja). Odatle su se jedni preselili u Bukovik (Nova Varoš), Grab i Rogaču, Donje Dragačevo, kao: Bajčeta i Bajčetić; Pavino Polje (Bijelo Polje); kod Pljevalja označeni kao Orlovići, jesu iz Miljevine (Foča)
Bajčetić, vidi: Bajčeta, ogranak Martinovića iz Bajica (Bajov ugao), Cetinje, preseljeni u Miriloviće, Belače, Baljke i Ljubovo (Hercegovina); jedni u Suvadol (Suvi do) i Širokom polju (Lipljan); Ljuće, Brvenica, Kakmuži, Kosenice i Ljuće (Mataruge), Pljevlja. Porijeklom iz Banjana (Nikšić), slave Jovanjdan; vidi: Lončar i Mirković, ogranak Martinovića
Bajči, kod Bijelog Polja
Bakal, i, Ulcinj
Bakalović, Ulcinj
Bakarović, vidi: Ostojić, u Lučanima
Bakačević, u Kosoru, Koćima (Kuči), od ovih su u Kastelima (Grbalj) i jedni u Srbiji, vidi: Bakoč i Bakočević
Bakigano, Brskovo (Mojkovac) u srednjem vijeku
Bakija, Boljanići (Pljevlja); Bioč (Berane). Oni su iz Kuča
Bakić, Zabrđe (Andrijevica), Pešca i Bare (Berane), grana Novakovića, Vasojevića. Od Andrijevice su u Tubrovićima i Azbukovici u Srbiji, a od tih su: Arsenijević, Gajić, Jeremić i Marić; ogranak Ivanovića iz grupe Dabetića u Vasojevićima; Dovoli (Pljevlja); Ravna Rijeka (Bijelo Polje), Berislavci (Zeta, ogranak područnih Begovića, doseljenika iz Zagarača (Danilovgrad), a drugi su ogranak Maraša u Zeti, Sjenice (Kuči); u Moraču su došli iz Kuča kada i potomci Bogićevi
Baković, Kuči, ogranak Ivanovića, od njih su u Štitarima (Mojkovac); Vranešu (Bijelo Polje), iz Kuča; Karoševina, Toci i Džurovo (Pljevlja). Potiču od Kolašina. Od njih su u Nikšiću; iz Drobnjaka, jedni su se odselili u Zetu, a drugi u Sirovce (Bijelo Polje); Prnjavor (Plav)
Bakojev, Kotor
Bakoli, Kotor
Bakos, Dobrota (1421. god.); Kotor
Bakota, kasnije Bakotić 1698. god.; Bačvice i Buljarice (Paštrovići)
Bakotić, vidi Bakota
Bakoč, iz Župe Aranđelovo (Trebinje) oko 1695. god. preselili su se u Oputne Rudine, pa u Bare, Nudo, Grahovo i Petroviće (Nikšić), jedni kao: Janičić, neki odatle preseliše se u Polja (Mojkovac) a 1879. god. jedan u Ljubinje (Hercegovina) iz ogranka Tešavić, a Vasko Antov, Simo Lazarev i Blagoje Krstov (1908.g.). Jedni Janičić u SAD, Janičić u Krokopu (Prokuplje) 1885. god.; Kruševice, Kuti i Lastva (Boka Kotorska) i kao: Bakočević; Banjani i Gornje Polje (Nikšić); Risan iz Bakoča (Trebinje); Kuti, Žljijeb i Morinje, Herceg-Novi, oko 1689. god. doseliše se iz Korjenica (Trebinje). Jedni su i kao: Bakočević i Bakotić.
Bakočević, i kao: Bakačević, Kosor i Koće (Kuči); pojedini kao: Đelošević u Podgorici i Zeti; jedni su u Podgorici iz Bakoča (Trebinje); Nikšić; Lastva (Tivat); kod Herceg-Novog ranije: Bakoč; vidi: Bakoč
Bakrač, iz grane Branilovića u Goranskom (Piva); u 14. v. iz Crmnice su se preselili u Žljijeb i Kuti, Herceg-Novi; peraška naselja (Boka Kotorska), oko 1750. god doselili su se iz Konavala; Podgorica
Bakrači iz sela Goransko u Pivi (Goransko sa Sinjcem)
Bakračević, Mijokusovići i Vražegrmci (Bjelopavlići)
Baktešević, sa Lončarevićima, kod Gusinja su se doselili iz Zatrijebača (Kuči); porijeklom su od Milića iz Bjelica (Cetinje)
Bakulić, u Kotoru 1472. god
Bakša, kao: Boxa, slično Bogšić i Boša (Bar) 1347. god.
Bal, vidi: Baldo, u Tuzima iz Debra (Makedonija)
Balaban, Perast (Boka Kotorska), ogranak Vukosavovića; u Vasojevićima
Balabušić, Sankovići (Paštrovići) i kao: Senković; Kotor; Risan, Jošice i Bijela (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore; Bijela, Herceg-Novi
Balaidžić, u Pivi, ogranak Filipovića, iz grane Slijepčevića; Kamenari (Boka Kotorska)
Balajić, Zmijinac (Bijelo Polje), od njih su u Urvskom Dubu i Dobrom Dubu (Novi Pazar), porijeklom su iz Šaronja sa Peštera
Balandžić, Sjenice (Kuči), ranije: Bulatović; Orah (matično), Ercegova Strana (Plužine), Piva i Stari Vlah (Višegrad), ogranak Filipovića - Slijepčevića
Balarić, hercegnovsko područje
Balaci, Bar
Balba, Budva 1660. god.; Kotor (1727.god.), iz Venecije
Balbi, u Paštrovićima i Kotoru
Balbin, Duklja (Podgorica), srednji vijek
Bald, a, Bar
Baldić, Sutorina i Kotor (Boka Kotorska)
Baldo, Stoliv, Boka Kotorska, jedni kao: Bald, slično Vale (Valius) u Ulcinju i Baru 1325. god. Iz Kotora se presele kao: Valerić
Balduko, Kotor
Baleba, Prčanj (Boka Kotorska)
Balević, Balabani i Golubovci (Zeta). Oni su iz Bratonožića, vidi: Baljević; Petrići (Bjelopavlići), potomci Lužana; odseljeni iz Bratonožića u Bezjove (Kuči), kasnije kao: Đerković i jedni kao: Milović, od kojih su Milovići u Grahovu (Nikšić) i područnim Gornjim Dubočkama. Iz Kuča su jedni kod Prokuplja (južna Srbija), a drugi kod Gusinja; u Zatonu (Bijelo Polje), pa kod Berana porijeklom su iz Bratonožića; Ulcinj; Nikšić; Šekularci, potomci su Vuka Levaka; Berane, iz Bijelog Polja; Herceg-Novi, po nahočetu; Bijela i Jošice (Boka Kotorska), porijeklom iz Sarajeva; u Kotoru 1351. god.
Balevići, rod u Bratonožićima
Balepčević, Podgorica
Baletić, Čevo (Cetinje), od njih su u: Broćancu, Orlini i Riđanima (Nikšić), Srpskoj (Zeta) i Podgorici; Bar; Štitarice, Bistrica i Polja (Mojkovac), jedni ranije kao: Dozda, porijeklom iz Rovaca; Zlostrup (Golija), Nikšić
Baliagić, Kolašin u 18.v
Baligić, Ravna Rijeka (Bijelo Polje)
Balidenić, Martinovići (Trepča), Gusinje
Balidović, Gusinje, porijeklom su iz Albanije
Balija, Njegnovo (Bijelo Polje); vidi: Balić
Balijagić, Bijelo Polje i područna Rasova; Kolašin
Balijani, Ulcinj 1904. god. potiču iz Jermenije
Balijanović, ranije: Petrušinović u Bjelopavlićima. Od njih su u Dobitaku (Srbija)
Balijaš, Golubovci (Zeta), ogranak Kaluđerovića, doseljeni iz Klimenata (Albanija), porijeklom su iz Pipera
Balint, Podgorica
Balistić, Donji Stoliv (Boka Kotorska)
Balić, Trebjesa i Staro Selo (Nikšić, potomci Nikšića (Trebješana) iz Bojovića (Župa Nikšićka), jedni odu na Sveti Stefan (Paštrovići) i potom u Carigrad; Kolašin i područno Trebaljevo. Od njih su kod Novog Pazara; Zaton (Bijelo Polje) i kao: Balija, Čelobrdo i Đenoše (Dapsovići), u Paštroviće doselili iz Stare Crne Gore. Od njih su Novaković u Paštrovićima 1590. god.; jedni su se preselili u Perast (Boka Kotorska); Bar; Jošice (Risan), doselili su se iz Sarajeva; Kotor; Budva; Ulcinj i Gusinje, porijeklom su iz Klimenata (Albanija); u Baru i Bečićima (Budva), ogranak Dabkovića (18. v.) doselili se iz Đenoša (Spič), Sutomore, a kasnije i kao: Kenter; Struga (Žabljak). Od njih su u Gajtanu (južna Srbija) i Baru; vidi: Valićević
Balićević, Komani (Podgorici); Kosjelice (Bratonožići) i kao: Balić
Bališ, i, vidi: Balšić, u Kučima; Tudurovići (Paštrovići), ranije: Đenaš iz Đenaša; Spič (Bar)
Bališić, vidi: Balšić (Stratimirović)
Balković, Grbalj, kao: Bajković 1536. god., vidi: Bajković
Balović, Kotor 15.v. i 1799. god.; Perast i okolina Herceg-Novog; Brskut (Bratonožići), ogranak područnih Čađenovića. Od njih su u Metehu, Vojnom Selu i Plavu. Jedni se odatle preseliše u Đurđeve Stupove (Berane)
Balosav, Balosave (Nikšić), od njih su u Nikšiću i okolini
Balota, Balotići i Grahovo (Rožaje), pa jedni i kao: Balotić, srodni Kujovićima, porijeklom iz Džara (Vukli), Albanija
Balote, stari nadimak bratstva Batričevića
Balotić, Kosor (Kuči), vidi: Bališ; Banjani (Nikšić) oko 1703. god., odatle su se preselili u Drobnjak, oko 1683, oko 1683. god. - oni su ogranak Kaluđerovića iz sela Dukata (istočni Banjani) i kasnije Tomić-Novljanin, vidi: Balota; iz Kuča su se jedni preselili u Brnjice i Jasenovik (Novi Pazar)
Baločević, bratstvo Njeguši (Cetinje) 1492. god.; Komani i Cetinje
Balošević, u Bostunu (između Šturovnika i Jezerskog vrha), Cetinje
Baltić, iz Morače i Rovaca (Kolašin), jedni su se preselili u Biševo (Mojkovac), iz Kruške; Tomaševo (Bijelo Polje); Kotor; Kameno (Boka Kotorska), porijeklom su iz Kamenice (Trebinje); Podgorica; kod Herceg-Novog
Baltov, Bar
Bals=Baoš=Balša ili Balšić, oko 1331. god., kasnije vlastela u Zeti, vidi: Balšić
Baluić, i, Budva
Balušina, Paštrovići 1399. god.
Balčak, kod Prokuplja (Vidovača, Dubrava) 1904. god. iz Vilusa (Nikšić)
Balčić, Kolašinska polja i Bistrica (Mojkovac); Budva
Balšin, u Budvi
Balšić, Ulcinj 14.v.; zetska vlastela; Gornja Morača (19.v.). Od njih su u Bačkoj, Štitaricama (Sjenica); iz Kuča, potomci zetskih Balšića, grana od kćeri Vukanove (Nemanjina sina) neki i dalje; Beograd i drugdje; Selo Balše (Plav) 1913. god.; Poćerska, Bijelo Polje, srodni tamošnjim Popovićima, vidi Bals
Balšić = Maramonte, 1420. god. i kao: Stratimirović = Balšić (od Balšinog sinovca); u Zeti, Baru i Budvi 1360. god.; Baošići, Boka Kotorska i kao: Cvjetković; vlastela u Zeti 1590. god.; Brezojevice Plav 1900. god.; Stratimirović - Balšić u Ulcinju, Đurđe (1385 - 1403. god.) gospodar Zete, pa jedni kod Sjenice
Balšići nastanjeni u dolini rijeke Lima i pored rijeke Bistrica...u selima: Glavača, Mokri Lug, Vrh, pokraj grada Bijelog Polja...
Baltić (Stratimirović), u Baru i Ulcinju 1360 - 1421. god.; zetska vlastela 1369. god. i kao: Balšić; u Kotoru iz Dračeva (Podgorica) 1337. god.; Plan i područno Vojno Selo i kao: Bašić; Vrh Bistrice (Bijelo Polje)
Baljević, Klopot i Zmijanac (Bratonožići). Od njih su u Zeti, Kotoru i Podgorici, u Novom Sadu potomci Stojana (sina Bojana Jovanova), kao: Stefanović u Bijeloj Svobodi u Krajini; Cetinje; Lješkopolje (Podgorica), srodni su Milićima i Vučkovićima sa toga područja
Baljić, Ulcinj
Baljuhević, kod Plava 1820. god.
Baljuš, a, Brankov Pod u Dobrijevićima (Žabljak), ogranak Miloševića, iz grupe Novljana. Od njih su se (1820. god.) jedni (oko 1840. god.) preselili na Glasinac (Romanija)
Baljušić, Kržanja (Kuči) i kao: Ljakić, ogranak Bojovića, iz grupe Mrnjavčevića
Bamba, Prčanj (Boka Kotorska)
Bambaseli, Kotor
Bamberc, Drenovštica, Pješivci iz grupe Lužana
Bambur, Prenčane i Maoče (Pljevlja)
Bamjaković, Bar
Ban, Miruše i Kalanjevići, uz Trebišnjicu, autohtono; Herceg-Novi i Perast (Boka Kotorska). Oni su iz Hercegovine. Jedni i kao: Banović; Krtole, Radovići i Glavati (Grbalj). Oni su iz Građana (Rijeka Crnojevića) u 17. v. i jedni pređoše u područne Lješeviće
Ban, negdašnji stanovnik sela Vrbe
Banda, Podbišće (Mojkovac); Podgorica
Banašević, Zavala (Piperi). Patronomik od Banaš
Bander, Plav, ranije: Smahionović (Smajljević) porijeklom su iz Anadolije (Turska)
Banderalom, Brdo kod Prevlake, Herceg-Novi
Bandić, srodnici Orlovića, sa Orline ispod Budoša (Nikšić) i Komanima (Podgorica), potomci Radonje Ivanova, razgranati. Porijeklom su iz Klisure (Kosovo), vidi: Sekulić, Vukadinović, Vukotić, Barović, Stanković i Kolarović. Od Bandića (Komana) odselili su se na Romaniju, u Šumadiju i u nekim mjestima se prezivaju Bandić ili Komanin, kao takvi u Ulcinju (1891. god.), a kao: Bandić u Baru i peraškim naseljima; i u Bosnu: Kamen (Rogatica), Pofalići i Osjek Blažujski, Sarajevo, Gudovac i Dubovik Alihegov (Krupa)
Bandići (Vukovići, Barovići, Vukadinovići, Sekulići, Radonjići), bratstava u Komanima
Bando, Pokrajci (Pljevlja)
Bandović, Bandovića Most (Andrijevica) i u Beranama pripadaju grupi Novakovića, Vasojevića; područje Bistrice (Bijelo Polje)
Bandoral, Kotor
Banetin, Herceg-Novi
Banisavljević, u Banjanima (Nikšić)
Banit, vidi: Banić
Banić, ranije: Vukčević, u Lješkopolju (Podgorica), vidi: Banit; u Luge (Berane)
Banićević, Cuce (Cetinje), ogranak Mijajlovića, iz grupe Preobražana. Od njih u: Površi, Grahovu, Petrovićima, Tupanu, Busku, Nikšiću, sve u nikšićkom području, Petrovom Selu (Timok), Kuršumliji (Srbija), Delomaru u Nevadi (SAD), Toploj i Kumboru, Herceg-Novom; Ogranak Ivaniševića, iz Njeguša (Cetinje). Od njih su u Petrovićima (Nikšić). Porijeklom su iz Starog Vlaha (Srbija); Kotor
Banićevići sa Šakićima (Preobrežani), bratstvo u Cucama
Banićevići, rod u Grahovu, Nikšiću, Srbiji ( Petrovu Selu i Kuršumliji) i S.Americi
Bankanj, Bankanji (Zatrijebač), Kuči, vidi: Ademović
Bankalić, Graharovo (Pljevlja) 1485. god.
Banković, Ivane i Lozna (Bijelo Polje); iz Bjelopavlića odseljeni polovinom 18. v. u Baljkovac i Malu Vrbicu (Lepenica) i kragujevačko područje
Bano, istorodni sa Bajkovićima (Petrovićima) u Cucama (Cetinje), vidi: Bajković
Banović, kod Cetinja u 14. v. vidi: (Prekornica i Donja Sela), Rijeka Crnojevića. Od njih su u Dalmaciji, porijeklom su od Sarajeva; Ledenac (Njeguši), Cetinje (po ocu Ban) u 1334. god.; Kovači i Glavati (Grbalj), Budva; Nikšićko Prekovođe; Bar; Perast i Donji Stoliv (Boka Kotorska). Ovi su iz Raške; od Rijeke Crnojevića odselili se u Darzu i Tuđemile (Bar), a u Vraku (Skadar) kao: Banjević; Počekovići i Petrovići (Nikšić), jesu potomci Maleša (Maleševaca). Najbliži su Dedijerima (Aleksićima) u Oputnoj Rudini. Od njih su u Srđevcu (Gacko); Iz Pive oni su preseljeni u Gračanicu Sokolsku (Srbija), Banović, Joković, Pejović i Kecojević i drugi, potomci Tripka koji sa Kosova dođe u Donje Banjane; grana Radetića (Petrovića) iz Lutova (Bratonožići) preselili su se u Pipere; Nikšić i odatle jedni se preselili u Oputne Rudine (Nikšić)
Banož, Piva
Banušat, a, Ulcinj 1859.god.
Bandžović, Bandžovići, Rožaje, doselili su se iz Badžova Brda sa Bihora (Bijelo Polje), porijeklom su iz plemena Klimendi
Banjanin, u Banjanima (Nikšić) 1319, 1372, 1465 i 1597. god. a označavani i kao: Banjanin = Petrović i Cvjetković = Banjanin. Kod Nevesinja (Hercegovina) i kao: Banjanin = Nikšić. Iseljavali su se (1664. god.) u Bosnu, Trnovo, Kalinovik, drugi u Zetu, treći u Palicu (Raška) i druge krajeve. Od njih se razvilo oko 20 bratstava. Ima ih kod Nevesinja (Hercegovina) i kao: Banjanin u Šivolji i Dobrom Polju (Kalinovik) kao ogranak Mirkovića iz Banjana (Nikšić); u 17. v. iz Banjana raziđu se četiri brata: iz Banjana (Nikšić) u Banjane (Kačer), Šumadija, kao: Kojić = Miljanić a u Ljigu kao: Nikolić, drugi kod Trnova (Srajevo), treći kod Gradačca (Lika), a četvrti kod Plitvičkih jezera (Lika) kao: Banjanin i u Kninskom polju
Banjasić, ogranak Kalezića u Kosovom Lugu i Pavkovićima
Banjević, i kao: Banjović, Bipče, Brskut, Lopari, Momče (Kuči) i područni Kosor i kao: Banjević = Tržaković. Jedni su porijeklom od Banja Luke (Bosna). Od njih su u Podgorici, Vasojevićima, Metehu (Plav) i Metohiji; Pješivci i Oputne Rudine (Nikšić), oni su Bogdanovi potomci; Vraka (Fraka), Skadar, ranije: Banović iz Prekornice (Cetinje); vidi: Banović
Bunjkanj, Doljani (Kuči) i kao: Gašović u Benjkanjima (Zatrijebač), Kuči i jedni kao: Ljuljan, pa preseljenjem u Nikšić kao: Banjkanj i u Kutima kao: Ivanović, a kod Gusinja kao: Bektaš. Porijeklom su od Rijeke Crnojevića, kao i oni u Dinoši, uz Cijevnu; vidi: Bećiragić
Bankeć (Ban-Keći), u Zatrijebaču
Banjović, Ljeskovi Dolovi i Paprat, Pješivci iz grupe Potoljića; Lopari (Kuči), porijeklom su od Banja Luke (Bosna). Na Kosoru (Kuči) i kao: Tažaković (Banjević), od njih su u Podgorici i Spužu; vidi: Banjević
Banjovići (Papračani), bratstvo u Cerovu
Baor, ranije: Mican u Kričku (Pljevlja)
Baoš, vidi: Bals
Baošić, Bašina Voda na Poviji u Pješivcima. Od njih su u Oblatno (Nikšićka Župa) i u Morači; Bijelo Polje; Baošići (Boka Kotorska)
Baošići, porijeklom od Mijuškovića iz Balšine vode kod Manastira Ostrog. Danas ih najviše ima u Gornjoj Morači.
Bapovski, Kotor
Bar, Bar (1245. god.) od baro-bao, na arabljanskom. Od njih su u Bariju (Italija) kao: Kurk-Barda, a u Kotoru (1263. god.) kao: Bari
Bar, i, Kotor
Baragešević, Paštrovići 1674. god.
Barad, Kotor
Barada, Podgorica
Barakov, Trojice (Kotor) 1599. god.
Baraković, Ćeklići (Cetinje) 1566. god., od njih su u Kotoru i Boki Kotorskoj
Baralić, Srbina (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine
Baram, i, ogranak Đurjanovića u Drobnjacima
Barami, Nikšić u 15. v.
Baran, vidi: Barc
Baranin, i kao: Baranus, u Kotoru 1330. god., došli iz Bara; Glibaći (Pljevlja); grana Đurjanovića u Drobnjacima
Baranović, Kotor; iz Beran Sela (Berane), preselili se u Bosnu
Baranus, vidi: Baranin
Baranjin, u Drobnjacima
Barać, u Kučima ogranak Grujića. Preselili su se u Bare i Tušinu (Žabljak), pa jedni dalje u Bistricu (Mojkovac); Lipovo (Kolašin); Kaludra (Berane); Trepča (Andrijevica); iselili se u Rogoznu (Novi Pazar); Dobrota (Kotor); Budva; Podgorica
Barac, iz Pipera su se preselili u Pitomine (Mojkovac); srodnici drobnjačkih Barljana i Baranin iz grupe Đurjanovića; Bukovica i Boljanići (Pljevlja); Paštrovići, ranije: Nikolić
Barač, Podgorica; Varičevska kućišta i Paštrovska gora
Bareš, vidi: Mašanović
Baroš, Kotor, po nahočetu
Barba, e, Zagrade (Grbalj) u 16. v. doselili iz Albanije
Barbeli, Kotor, Boka Kotorska
Barbat, a, kod Herceg-Novog u 15. v.
Barbin, Donji Stoliv (Boka Kotorska)
Barbić, Nikovići i Đuraševići (Grbalj), porijeklom iz Lastve (Dalmacija); Kotor; Budva; Spuž (Bjelopavlići); od Kneževića. Od njih su jedni otišli u Rusiju
Barbolić, i kao: Barbarić, Kotor
Barguljan, Prčanj (Kotor)
Bard, Bar
Barda, Bar (1437. god.), a u Bariju (Italija) kao: Kuri-Bard, po arabljanskom beo-baro, vidi: Bar
Bardakić, Stijepo (Zatrijebač), Kuči, ogranak Šćepala, koji su se iselili u Gusinje
Bardačar, i, Brakonje (Zatrijebač), Kuči isti i u Kučima
Bardić, Bardići i Kostanje (Gornja Krajina), porijeklom iz Škrelja (Albanija)
Bardnji, Kosor (Kuči)
Bardonja, Kosor (Kuči)
Barez, Perast (Boka Kotorska)
Bareko, vidi: Barielo
Barel, o, i, Kotor i kod Herceg-Novog (u 15. v.) i kao: Bariglo
Barečić, Kotor
Barzati, Budva
Barzić, Bratonožići
Bareti, vidi: Punošević
Barižan, on, Mrkovi (Grbalj) i Babušnica i Ljuštice (Boka Kotorska)
Bariglo, vidi: Barel
Barielo (Bareko), Kotor; došli iz Mletaka početkom 1687. god.
Barincel, i kao: Basa - Barinčel i Bivolčić, Boka Kotorska 1357. god.
Barić, Kotor jedni po nahočetu, a drugi i kao: Barić = Camović, porijeklom iz Kuča; Cetinje
Barić = Camović, vidi: Barić
Barićanin, vidi: Beriško
Baričevuć, Kapelice u Potkrajcima (Bijelo Polje)
Baričić, Bar
Barišanin (Beričko), u Paštrovićima
Barišon, Sušice, Herceg-Novi
Beriško, vidi: Barišanin
Barjaktarević, Ulcinj; Meteh (Plav) 1875. god.
Barjaktarović, ogranak Popovića, sa Meduna (Kuči), naseljeni na području Berana; Petnjik, porijeklom su iz Bratonožića; Izvor (Paraćin) iz Bratonožića; Sutivani i Potkrajci (Bijelo Polje); Miruše (Nikšić), kasnije Tabaković; Ulcinj i Ljubotinj (Cetinje), porijeklom iz Mrkojevića (Crnogorsko primorje), potomci su Daba, doseljenika iz Mikulića (Bar). Isti su i u Malim Selima, Mikulićima i Goranima (Primorska krajina) pa jedni i kao: Skarović
Barjamović, u Boki Kotorskoj jedni ranije kao: Buća, porijeklom sa Kosova; Kunje i Pečurice (Bar) jesu ogranak Vučkovića, potomci Skora iz Mikulića (Bar); Crmnica, kao i u Podgori i Građanima, kod Rijeke Crnojevića srodnici u Mašanovićima u Orahovcu
Barjamovići, bratstvo u Podgoru
Barl, i, Draginje (Primorska krajina)
Barlović, Kruče, Bratica i Salč (Primorska krajina)
Barljan, Drobnjaci
Barljičević, Kotor
Barmičeli, Kotor, početkom 15. v.; vidi: Bolica
Barnis, Kotor, porijeklom su iz Milana (Italija)
Baro = Baron = Baroč, u Paštrovićima; zatim kao: Nikolić, Nikadrović i Baroc
Barović, Đerđeza i Mokanje, Župa Bandićka u Bandićima (od Vukosava Vukova), područje Komana i Lješkopolje i od njih (iz sela Rudina) jedni su u Paštrovićima, Lješkopolju i Zeti; Cetinje, od njih su u Buljarici (Paštrovići); ogranak Vujovića u Čevu (Cetinje), od njih u Glibavcu (Nikšić) i Nikšićkom Prekovođu; Kuči, ogranak Radulovića, od njih su u Cucama (Cetinje), a jedni su se odatle odselili u Zavrh, Trubjelu i Štedim (Nikšić), pa jedni u Krivošije, a drugi u Šopiće (Šumadija)
Barovići (Bandići), bratstvo u Komanima
Barovići iz Nikšića (vode porijeklo od Radulovića rodom iz Cuca iz Bašinog sela)
Barojević, Cuce (Cetinje)
Barojevići, iseljeno bratstvo sa Trešnjeva
Barojevići, muslimani u Nikšiću
Barok, Paštrovići, vidi: Baroč
Baron, Paštrovići, vidi: Baro
Baroc, vidi: Baroč
Baroč, na Paštrovskoj gori: Barok, pa ponovo Baroč i Baroc i jedni u Paštrovićima i kao: Nikolić i Nikandrović
Bart, a, Kotor, početkom 15. v.
Barto, i, Kotor 1701. god. i u Budvi
Bartović, iz Gruda (Tuzi) u Podgorici, Albaniji, Sarajevu i Americi, srodnici Ivezića
Bartl, Herceg-Novi (u 15. v.) i kasnije u Budvi
Bartomoz, i, Kotor
Bartuluva, Kotor
Baruko, Podgorica
Barunce, Nalovići (Pljevlja)
Barutčić, Pljevlja
Baruco, Podgorica
Barudžija, predio Bjelopoljske Bistrice, u Rovcima (Podgorica) potomci Tripka Radulova Bulatovića
Barušić, Gornja Morača
Barc, ac, kao: Baran, Boan i Tušina (Žabljak), potomci Novljana
Barčević, Bobovo (Pljevlja) i Gorana (Crnogorsko Primorje)
Barštipan, Kotor
Basagić, Bijelo Polje
Basanović, Botun i Golubovci (Zeta), porijeklom su iz Pipera
Basar, Njeguši (Cetinje)
Basara, Kovilj (Novi Sad), porijeklom od Gusinja; Podgorica
Basarović, Kotor i područni Škaljari
Base, vidi: Baranin
Base, bratstvo u Građanima
Basević, u Zeti iz Kuča
Baseget, i, Lepetane (Boka Kotorska)
Basegl, vidi: Baseglet
Baseglet, i, i kao: Basegl, u Kotoru (15.v.) i kasnije u područnim Lepetanima
Basegli, Kotor u početku 15.v.
Baseglo, vidi: Basilio
Basekić, Bijelo Polje, pa odatle u Vasojeviće
Baselj, i, Kotor 1398. god.
Basiljević, vidi: Basilio
Basilio = Baselo, -zelo = Baseglo = Basuo, i docnije: Baseli, slično Basiljević, Kotor
Baska, Kotor (1397. god.), vlastela
Baskuća, kasnije: Raduničić, u Đuraševićima (Grbalj)
Basor, Podgora (Pljevlja) i Topla, Herceg-Novi
Basori, ogranak bratstva Popovića-Herakovića u Njegušima
Basta, Berane
Bastaić, Cetinje
Bastak, Župa Nikšićka; Ogranak Popovića iz Rijeke Crnojevića, pa se jedni preselili u Rijeku Crnojevića, pa jedni odavde u Crmnicu, a drugi u Kotor
Bastas, i, (od riječi: Basat), od Berana su se preselili u Bosansku Krajinu
Bast, i, Ulcinj 1356. god.
Bastijan, i, Bar
Basuoe, vidi: Basilio
Basča, Baska (Kotor) u 14-15. v.
Bataz, ie, Drobnjaci
Batala, lo, Kotor 1282. god.
Batalić, Kotor
Batdl, lo, Kotor 1282. god.
Batiglavić, Kotor
Batizić, ja, Pavino Polje (Drobnjak), ranije: Jovčetić
Batilović, Nikšić i predio Lozne (Bijelo Polje)
Batinić, ogranak Ugrenovića, od Nikšića su se preselili u Vrpolje (Trebinje); Plana na Stocu, usput, ogranak Miljanića od Jelovice (Gornji Banjani)
Batistić, Donji Stoliv (Kotor), doselili su se iz Korčule (Dalmacija)
Batković, Orah (Nikšić)
Batovo, Lukovo (Nikšić)
Batrićević, i kao: Veljokrajanin, u Herakovićima (Velji Kraj), Cetinje. Od njih su u: Žanjev Dolu (Cuce), kao: Ljesar, Vulović, Gavrilović, Jovečki, a u Mircu, prema Grblju kao: Peraš, a jedni su se preselili u Srbiju; od Herceg-Novog odseljeni u Meku Grudu (Bileća) kao: Gaćina = Gaćinović a ranije kao: Sikimić; Bratićev Do u Zovinom Dolu (Cuce) i kao: Batrićević - Lukač; Carine (Nikšićka Župa), porijeklom iz Zovina Dola u Cucama
Batrićevići, bratstvo na Carini
Batrićevići, bratstvo u Veljem Kraju
Batrićevići (Lukači), bratstvo koje je živjelo u selu Zovini
Batrićevići, bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Batrović, u Podgoricu došli iz Brčela (Crmnica), Nikšić
Batura, Orah (Piva), ogranak Filipovića, od kojih su na Romaniji
Baturani iz Pive (Crna Gora, Nedajno, Babići) doselili iz Drobnaka od Badnjara iz Tepaca
Baturanin, mala Crna Gora (na ušću Sušice u Taru), Babići i Nedajno (Piva), došli iz Preraca (Bileća), kao: Radanović (Badnjar), bili na Žabljaku-drobnjačkom
Batuta, Paštrovići
Baćanin,Pištignjat i Krug (Cuce), Cetinje, ranije: Mandić, odseljeni u Skalu (Valjevska Tamnava), kao: Baćić, drugi su preselili u Bačije (Sjenica), a od njih su u Radmiloviće (Gruža kragujevačka)
Baćević, u Dabru (Hercegovina) ogranak Antović od Banjana (Nikšić)
Baćer, Podgora i Kupelnik uz Skadarsko jezero
Baćić, vidi: Baćanin
Baćović, u Banjanima (Nikšić), grana Mulina, vidi: Klenčanin i Mulina
Baufamje, u Podgorici 1591. god.
Baufača, Podgorica 1591. god.
Bauk, u Nikšiću 1534. god., odatle jedni pređu u Hercegovinu (oko 1589. god.) kao: Bauc, srodnici tamošnjih Redžovića, ranije: Begović na Ravni Šulminac (Gacko)
Bauk, bratstvo u Lastvi,u Boki
Bauković, u Podgoricu došli iz Lješkopolja
Bauc, vidi: Bauk
Baucal, Gornje Crkvice (Piva), od njih su u Foči i Bijeljini (Bosna)
Baucale iz Pive (G.Crkvice - Nikovići), starinci iz Pivske Zupe
Bacanović, u Vasojevićima ogranak Obradovića
Backović, Stubica, Drenovštica i sela Pješivaca, potomci Radovana Bogdanova, od njih su u Podgorici, Straševini (Nikšić) i kod Valjeva i u Izmiru (Turska)
Bacović, Pepići (Plav)
Baculi (Baculji), bratstvo u Ćeklićima
Baculjel, kao: Boanović = Grupšić = Tolić, u Staroj Crnoj Gori
Bača, Podgorica
Bačak, vidi Badžak (Badžaković)
Bačarević, polovinom 18. v. sinovac Baja (Ivanovića - Nikolića = Pivljanina) iz Pive preselili se u Gružu Kragujevačku
Bačarić, Srbine, Herceg-Novi
Baček, Podgorica
Bačevac, iz Bačevca (Rožaje), preselili su se u Matrovo (Tutin)
Bačević, Pljevlja 1854. god.
Baček, Podgorica
Bačić, Kotor 1397. god.; Lastva (Tivat) 1443. god.
Bačići, rod u selu Skeli u Valjevskoj Tamnavi
Bačović, ogranak Kojića, od Kolašina, preselili u Gružu Kragujevačku
Badž, a, Kotor
Badžak, u Mačvi i kao: Bačak, porijeklom od Nikšića
Badžaković, ogranak Grupkovića potomaka Bijelog Pavla
Badžić, ogranak Rabrenovića. Iz Polja (Mojkovac) jedni su se preselili u Loznu (Bijelo Polje) i Novi Pazar
Badžović, Slatina (Bjelopavlići), ogranak Grupkovića
Baša, Kotor, početkom 15. v.; oko 1420. god. vlastela u Crmnici kasnije Balšić, a u Komanima kao: Radeč, pa preseljeni u Gađi i Građane (Rijeka Crnojevića) kao: Baša, od njih su u Tuđemilima (Bar); Podgorica
Bašagić, ograqnak Suknovića u Pivi; kod Plava
Bašagma, Kotor
Bašanović, ranije: Vučinić u Piperima, porijeklom su iz Hercegovine, oko 1780. god. Odatle se jedni presele u Vraku (Skadar), pa od njih u Bijelo Polje i Kurilo (Zeta), u Podgoricu iz Bačuta; Od njih su i Mandić u Skadru i dalje u Albaniji; u Podgoricu iz Lješkopolja; Omara i Gril (Vraka) kao: Belaj, a u Lesku Puka, Piraru, Velipolju i Komar kao: Bašanović
Bašić, kod Plava i varoši doselili sa Baše kod Lješa u Albaniji, pa ovdje jedni kao: Baša, ili Bašlić. Isto tako je i kod Gusinja, odatle jedni otiđu u Zoraniće (Bistrica bjelopoljska) kao: Baša; Sutomore (Bar), porijeklom su iz Stare Srbije; Perast (Kotor) i okolina Herceg-Novog; Cetinje; Podgorica; iz Pepića u Miruše i Dobrun, uz obalu Trebišnjice, doselili se iz Župe na Drini; Đedići (Cerovac ) - Trebinje, ogranak Drekalovića iz Kuča; iz Gruda (Tuzi) sišli u Podgoricu, pa jedni odselili u Skadar i Carigrad
Baširević, Nikšić
Bašković, Pljevlja (1911. god.) i Skić (Plav) 1912. god. u Zetu su prešli iz Draževine
Bašović, Kuči, jedni odu u Botun i Kurilo (Zeta); Kopito (Njeguši), Cetinje, ranije: Penda i kao: Rašović = Bašović. Od njih su u Vlaškoj (Rumunija); u Podgorici iz Pipera; Kotor; Pošćenje (Žabljak), ogranak Abazovića iz grupe Omakalovića (Novljana); Boljanići (Pljevlja)
Bašovići (Radovići), ogranak bratstva Penda u Kopitu
Bašovići (Radovići), rod u Vlaškoj
Baštić, Podgorica
Baštrić, Nikšić
Baštrica, ogranak Jankovića iz Ceklina, preselili su se (u 15. v.) u Glavatičiće (Grbalj). Jedni u Grblju su iz Hercegovine
Bašulević, kod Plava (1881. god.) vidi: Bašuljević
Bašuljević, Bjelopavlići od Pešića jedni se preseliše u Kuče, pa u područni Zatrijebač i okolinu Plava i Berana
Beara, Kotor; Risan; Budva
Beatović, Nikšić
Bević, Danilovgrad; Kotor
Bevenj, a, -njić, Pobori (Budva), od njih su u Ulcinju kao: Bevs
Bevenja, Pobori (Budva) i u Ulcinju, vidi: Bevenj
Bevs, vidi: Bevenj
Beg, Cetinje
Begazić, Nikšić
Beganija, e, Nikšić
Beganović, srodnici Omeragićima, kod Plava doselili iz Brovine (Đakovica), porijeklom su iz Šalja (Albanija). Od njih su u Bihoru i Bistrici (Bijelo Polje), pa u Novi Pazar; Goleš (Pljevlja); Berane, doselili od Kolašina; Župa Nikšićka, iz Kuča; iz Podgrađa (Kuči), kao: Alicković i Beganović u području Bijelog Polja
Begaš, vidi: Banjkanj
Begez, i, Nikšić
Begenešić, Podi, Topla i Srbina, Herceg-Novi
Begić, Herceg-Novi, po nahočetu; Boždarevac (Šumadija) iz Crne Gore
Beg, o, Klinci (Boka Kotorska) i Podgorica
Begović, ogranak Mijovića (Kolovića) u Kučima. Od njih su odseljeni (17. v.) u Donju Sabatnu i Sipić (Lepenica) i Topolicu (južna Srbija) i jedni u Italiju; ogranak Brajovića u Kosiću i Kosovom Lugu (Danilovgrad). Od njih su ubilježeni 1912. god. u Ulcinju; Mahala (Zeta), jedni kao: Ajdarkučević, od njih Begović a drugi Agunović i Vranić; Danilovgrad; Rijeka Crnojevića, Radanovići i Kubasi Grbalj; Kotor, po nahočetu; Sipić (Lepetane), Boka Kotorska; Perast (Boka Kotorska); Cetinje; Lozna (Bijelo Polje). Rod su Jaćimovićima kao i Dizdarevićima, koji su kod Tutina i u Rožaju; Rasova i Zaton (Bijelo Polje), potomci su Jovan-bega. Od njih su u Turskoj i Novoj Varoši (Raška); Ogranak Vulovića (Novljana) u Bijeloj (Šavnik) i Nikšiću; Komani, (od bega Tomaša Stankova) grana Bandića; iz grupe Radulovića "Nikodelci"; Ravni Šušlijec (Gacko) iz Nikšića, drugi kao: Bauk i treći kao: Renović; Paštrovići, jedni su iz Stare Srbije (još u 7. v.), ranije: Ćuda. Vidi: Franović-Bosnić, a drugi iz Stare Crne Gore; Bijela i Đinovići, Herceg-Novi iz Trebinja; Spuž, Donja i Gornja Granica (Bjelopavlići), ogranak Vukovića, iz Hercegovine; Herceg-Novi; Podgorica; vidi: Bauk
Begram, Herceg-Novi
Beg, u, Kotor; Bar; Podgorica
Bedov, Podgorica
Beđi, i kao: Beći, u Dinoši (Kuči), ogranak Purovića
Bezankius, vidi: Bizanti
Bezar (Bezari = Bezarević), Ćukovo brdo, Skokuće i Ljutić (Pljevlja) pa u tu varoš
Bezarević, Mataruge (Pljevlja) u gradu kao: Bezari i okolini, vidi: Bezar
Bezari, vidi: Bezar
Bezdan, Gorovići (Grbalj)
Bezdanović, bratstvo u Komanima, doseljeni iz Čeva (1878. god.), porijeklom iz Male Banjske (Kosovo). Dijele se na: Jovanović, Pejović i Radonjić, od njih su u Prokuplju i Kuršumliji; u Podgorici iz Komana
Bezijević, vac, Bezjova (Kuči), od njih su u: Ulcinju; Mašte i Ulotinu (Gornji Vasojevići)
Bejat, o, Budva
Bejataović, Berane; Bojka (Ulcinj)
Bejetić, Bijelo Polje
Bejtić, Bijelo Polje; srodnici Idrizovića iz Bijelog Polja u području bjelopoljske Bistrice, a jedni ogranak Adrovića iz grupe Đuraškovića
Bekai, vidi: Banjkan
Bekan, Nikšić
Bekac, Lastva (Tivat)
Bekez, Zlostup u Goliji i jedni u Nikšiću, porijeklom iz Bjelica (Cetinje)
Beko, Lepetić (Boka Kotorska) i okolina Herceg-Novog, porijeklom iz Zubaca (Trebinje)
Beković, Bjelice (Cetinje)
Bekonja, kasnije: Junčević (1687. god.) u Žljijebu (Boka Kotorska), oni su iz Ljubomira (Hercegovina); Kaluđerovići i Penezići (Pljevlja)
Bekoca, Kaluđerovići i Penezići (Pljevlja)
Bektešević (Milić) = Memčević, Banjkanji u Zatrijebaču, porijeklom od Milića iz Bjelica (Cetinje). Od njih su u Dolji (kao Bektešević) i Kruševu (Gusinje), gdje su im srodnici Lončarevići, jedni se preseliše u Dobe (Kruševac); Plav 1668. i 1900. god.
Bekteševići u Gusinju, su od Banjkana iz Zatrijebča u Kučima čiji je predak Miloš tu naseljen iz Crnojevića Rijeke 1495 godine. Staro krsno ime Sv. Nikola. Miloš je dobio ime Bekteš i primio je islam, dok su se njegovi potomci prozvali Bekteševićima. Od Bekteševića su ogranci Kobilići, Mulići i Lončarevići. Svi su muslimani osim Lončarevića kojih ima i muslimana i pravoslavaca.
Bekteš, i, Pljevlja 1863. god.; Iz Benjkanja (Zatrijebač), Kuči preselili u Gusinje. Vidi: Beljkanj
Bekulj, i, Brajići (Budva)
Bekun, Lastva Grbaljska, prešli (u 15. v.) iz Njeguša (Cetinje)
Bekuni, rod u Lastvi u Boki
Bela, Kotor 1334. god.
Belabušić, Kotor
Belavista, Prčanj (Boka Kotorska)
Belavita, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom iz Italije
Belada, Ugni (Brela), Cetinje; Nikšić
Belade, bratstvo u Ugnima
Belaj, vidi: Bašanović
Belaković, Podgorica; Pješivci
Belan, Prčanj i Tivat
Belanđelo, Kotor, porijeklom iz Venecije (Italija)
Belanović, Pješivci 1616. god.; Crmnica; Berane; Prčanj (Boka Kotorska); Vraka, Skadar kao: Marković = Belanović, potomci Ozrovi iz Čeva (Cetinje)
Belačić, i kao: Bela, u Kotoru
Belafus, sa, ša, Budva 1650. god., porijeklom iz Skadra (Albanija); Lepetane (Boka Kotorska)
Belević, Šekularci na području Polimlja; Rudo Polje i Gusinje; Ogranak Petrušića, iz Struga (Žabljak), preselili se u Gajtan (južna Srbija)
Belegija, Herakovići u Njegušima (Cetinje)
Belegije, rod bratstva Popovića-Herakovića u selu Herakovićima
Belez i Beleć = Belec = Beliče = Beleč, slično Beljčić, vlastela u Kotoru od 1124. god. pa nadalje; vidi: Belić i Belče
Belec, Kotor; vidi: Belez
Beli, Kotor; iz Narde (južna Italija)
Belimirović, Zagarač, iz susjednih Bjelopavlića
Beliki, Bar 1311. god.
Beliograta, Mrčevo Polje (Podi), Grbalj 1334. god.
Belić, Ulcinj u 14. v. i Baru, vlastela, i kao: Belče, slično Belic, -e; vidi: Belica
Belioc, Bukovice (Rožaje)
Belica, Kladi (Boka Kotorska), Kotorska vlastela, vidi: Belez i Belče
Beliče, vidi: Belez i Belica
Belkić, u Herceg-Novom, po majci
Belmužević, Medun (Kuči) u 15. v.
Belov, Perast (Boka Kotorska)
Belović, ogranak Popovića - Lalića u Pipere i Podgoricu doselili iz Zete; Zalaz (Kotor) i Radovići (Tivat); Prčanj (Boka Kotorska); Kotor; Nikšić i kao: Mrvaljević
Belobrković, iz Bijelog Polja preselili u Kopljare (Jasenica)
Beloglav, o, i Beloglauvo, Kotorska vlastela 1331. god.
Beloglauvo, vidi: Bjeloglav
Belogradski, Kotor
Beloica, iz Kuča preselili u Novi Pazar, vidi: Belojica
Beloje, Muo (Kotor)
Belojević, ogranak Praščevića u Slatini (Bjelopavlići); ogranak Pavličića iz Bratonožića preselili u Podgoricu
Belojek, Kotor
Belojica, Kuči, ogranak Balevića iz Bratonožića. Od njih su Pavličić u Kaoni (Čačak), a kod Rožaja Pavlović (Čoček) i od kojih su: Ibrahilović
Belois, i, Kotor 1330. god. Slično Bjeloš
Beločanin, Trepča (Martinovići) - Gusinje 1485. god.
Beloš, Perast (Boka Kotorska) 1552. god.; Kotor 1330. god.
Beluči, Beline (Kotor) 1330. god. i dalje
Beluš, Kotor
Belce, Belić = Belus = Bielc, -e i Beloč, u (14. v.) u Baru i Ulcinju, vidi: Belez
Belče = Beliče = Belica = Beleč i Beljić = Belić, slično Beljčić, vidi: Belez, kroz 12-14. v. u Crnogorskom Primorju i Boki Kotorskoj, većinom vlastela, u Ulcinju 14. v. kasnije Belic, -a = Belić
Beljak = Beljan, Podgorica
Beljević, Nikšić
Beljinača, Mokanja (Komani)
Beljkaš, Miokovci, Jugovo, Brvenica, Gotovuša (Pljevlja) iz područnih Krća
Bembo, Kotor
Bena, Kotor
Bemati, Budva 1660. god.
Benaka, Kotor 1335. god.
Benac, Podgorica
Bendal, el, Kotor
Bender, rak, Podgorica
Benderać, Nikšić
Bendić, i, Perast (Boka Kotorska); Žin, Osoje i Zvijezd (Pljevlja)
Ben, e, od Benediktus Kotor 1330. god.
Beneš, Kotor u 15. v.
Beneša, od Benediktus, slično Benešić, Kotor u 12. v.
Benit, Crmnica (16. v.), kasnije Gvozdenović, vidi: Banić
Benić, Berane, iz Crkvenice; Podgorica
Benišić, vidi: Beneša
Benković, Kotor
Benović, Glavačići (Grbalj) u 16. v., iz Hercegovine; Kumbor (Boka Kotorska)
Benofanoti i kao: Virđilio, Paštrovići
Benrl, Kotor
Benus, i, Herceg-Novi
Benjkanj, Zatrijebač, Kuči, od Milića iz Bjelica (Cetinje), vidi: Bektašević
Berandinov, Kotor
Beranović, Beran Selo (Berane), odselili u Bosnu
Beratović, Bar
Beraš, Herceg-Novi
Berašanin, Paštrovići 1546. god.
Berber, Kotor
Berberija, Podi, Herceg-Novi; i kao: Berberdžija
Berberović, Kotor i Morinj, iz Hercegovine; Kostanjica, Herceg-Novi, oko 1687. god., doselili se iz Popova (Hercegovina), od njih su područni Đurići
Berberdžija, vidi: Berberija
Bergan, i, Bar; Donji Stoliv i Kotor (Boka Kotorska)
Berger, Kotor i Herceg-Novi
Bergulian, Prčanj (Boka Kotorska) i kao: Bergušan
Bergušan, vidi: Bergulian
Berdar, Paštrovići i kao: Brdar
Berdović, ogranak Ugrenovića, ranije: Riđan kod Nikšića. Od njih su u Vrpolju (Hercegovina)
Bereznitki, Budva
Berek = Beren, Podostrog (Budva), ranije: Đurović iz Pipera. Od njih su u Čikagu, Njujorku i drugdje
Beren, vidi: Berek
Beretin = Beretić, Trnjine u Cucama
Beretine (Beretići), negdašnje bratstvo u Trnjinama
Beri, doseljenici iz Beri (Albanija) u Draževinu (Lješkopolje). Od nih iseljeni i kao: Berić, pa su se jedni preko Primorja preselili u Bačku
Beriat, Nikšić
Berilaža, Dobretić i Velja Strana (Lješansko područje). Jedni se preseliše u Ponare i Donju Goricu (Zeta)
Berilakov, Morinje, Herceg-Novi
Berilon, Crnogorsko primorje
Berisavljević (Rudović), u Žanjevici (Gatačka) površ jesu iz Riđana (Nikšić), porijeklom iz Beri (Albanija)
Berislavić, Kotor 1390. god.
Berić, vidi: Beri, Kotor, po nahočetu; Nikšić; vidi: Berović. Iseljeni iz Beri (Podgorica), u više krajeva, sa novim prezimenom Berić; Potomci rodonačelnika, više bratstava u Grudima (Tuzi), porijaklom iz Šalje (Malesija), jedni kasnije i kao: Prift; Dučići (Kuči), jedni kasnije i kao: Raković, pa jedni kao: Beriša odsele se u Nikšić, drugi u Batušu (Đakovica)
Beriša, kod Đakovice (Batuša i dr.), Šalje i Kastrati, bratstvo pa pleme istočno od Skadarskog jezera, rod su sa Kučima, grana Mrnjačevića iz Kuča (Podgorica)
Berišaj, Tuzi, vidi: Beriša
Berišan = Beriško, Paštrovići i Budva
Berišić, Grude i Gurac (Tuzi); Prijevor (Grbalj) 1437. god. u Gornji Milanovac potomci Tadije (pa jedni Tadić) iz Župe Nikšićke
Beriško, vidi: Berišan
Berk, i, Kotor; Herceg-Novi
Berjaš, Đenaši, Velji Ostros (Primorska krajina)
Berkanović, Herceg-Novi
Berković, Neuzin (Banat), i kod Temišvara (Rumunija). Pripadaju grupi doseljenika od Siska, porijeklom iz Drobnjaka, zvani Durmitorac (Jan); u Podgorici iz Križanje (Kuči)
Berkuljan, Nikšić
Bernardinov, Kotor
Berisalić, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore
Beriško, vidi: Barišanin
Berničević, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore
Bern, o, Kotor
Beonardi, Kotor
Berović, Rerović (Ulcinj); vidi: Beri; Beri i Draževine pa u Podgoricu, porijeklom su iz Beri (Skadar), a tamo iz Krita (Grčka); Ogranak Ugrenovića, od Nikšića preseljeni u Vrpolje (Trebinje)
Berovljanin, grana Nenada u Kučima, razgranati
Bertan, potomci Kanjoša iz Paštrovića u Mišiće (Spič)
Berulić, i kao: Puraš, u Plavu
Berulov, Plav
Berčić, Kotor
Besalj, a, Bar
Beselić, Hercegnovsko područje
Besiga, vidi: Bistić
Besković, Zaton (Bijelo Polje)
Beskuća, Prevlaka (Boka Kotorska) 1167. god. i u 14. v.
Beslem, e, Seljani (Piva), porijeklom iz Hercegovine
Beslimović, Pljevlja 1905. god.
Besničan, iz Besnika (Rožaj) u 19. v. preselili se u Novi Pazar
Besperator, Nikšić
Bestić, ča, Kotor 1330. god. iz porodice Bista
Bestuović, hercegnovsko područje, iz Vrma (Korjenići), Trebinje
Betan, Golubovići (Paštrovići) došli iz Mišića (Spič), Bar
Betel, o, Kotor
Beto, Kotor u 14. i 15. v.
Betović, Bojka (Donja Krajina)
Betuzić, Ulcinj 1910. god.
Beć, i, Štodra (Crnogorsko Primorje), uz Bojanu
Bećaj = Bećović, iz Mataguži (Zeta) preselili u Dinoše (Tuzi). Srodni su Krasnićima i Purovićima
Bećar, Nikšić
Beći, vidi: Beđi
Bećir, ranije: Đurović ili Bećirović i Podubličanin u Rajićevićima i Njegušima (Cetinje); u 16. v. iz Stare Crne Gore doselili u Trešnjicu i Kubase (Grbalj); Kotor
Bećiri, rod u Trešnjici (Boka)
Bećiri (Bećirovići), ogranak bratstva Podublicana u Rajičevićima
Bećiraga, Ulcinj 1887. god.
Bećiragić, Kuči, odseljeni u Plav i Rožaje prozvaše se jedni Topalović i Ademović, pa jedni u Novi Pazar, Podgora (Rožaje). Bećiragići su Klimedi, pa i kao: Banjkanj
Bećirović, u Rovcima i drugim mjestima, potomci su Nikšića; Gornja Bijela (Šavnik), ranije: Kljajić iz Nikšića; Gornja Morača; Cetinje; vidi: Bećir. Pečurice (Bar), rod su Ćubićima, Abazovićima i Barjamovićima u Krajini i Ulcinju; Spuž (Podgorica), doselili su se iz lješanskog podrulja; Bistrica, Kukulje i Pokrajci (Bijelo Polje); Kuči preselili u Rožaje
Bećić, Piperi, grana Vukovića - Lazarevića; Bukovica (Pljevlja); Pljevlja 1882. god.
Bećković, grana Draškovića, iz Rovaca; Kržanja (Kuči). Odatle odseljeni u Novi Pazar kao: Kržanja, jesu od Drekalovića
Bećović, Kolašin; Lever Tara (Pljevlja); Rožaje 1891. god.; vidi: Bećaj; Sviba (Piperi); Donji Lješ (Podgorica); Bar
Bećun, Prijevor (Budva)
Beharović, Bar; Ulcinj 1894. god.
Behlović, Pljevlja 1867. god.
Behmeki, Boka Kotorska
Behrami, Boka Kotorska
Behrović, Plav, srodni su im Šimković i Kijac, porijeklom su iz Anadolije (Turska)
Bec, i, Ulcinj 1867. god.
Becić, Tuzi; Piperi; Podgorica
Becović, Piperi
Bečanović, Kuti, Župa Nikšićka, ranije: Spahić (1477. god.) iz plemena Nikšići; Crnci (Piperi) i Spuž (Podgorica)
Bečević, iz Kolašina preselili u Knić (Šumadija)
Bečić, selo Bečići u Velestovu (Cetinje), srodni su Vukotićima u Čevu; u Podgorici iz Čeva (Cetinje); gornji dio ranije ispod Bečićkog brijega (Bečići), Budva i oko varoši. Preci se doselili oko 1413. god. iz Zete. S tim prezimenom pojavljuju se i 1653. god. Od njih su u Donjem Selu (Crmnica); Dujevo (Crmnica) i kao: Tartun i Lukšić, kao i u Bečićima, a u Paštrovićima Stijepović i Dragović. Iz Bečića su i u Orahovici i Podima (Boka Kotorska), a jedni se odatle odselili u Trst, drugi u Rusiju. Iz Bečića su i u: Balabanima, Bašćanima, jedni pređoše u Vraku (Skadar), kao: Jočković, Mrgudović vidi: Ćorović u Vraki, od njih su Šunjević; Bijelo Polje (Zeta) kao: Bečić. Bliski su im Gracuni u Čelom Brdu (Rustovo), Paštrovići
Bečko, Bečkov do u Prosenom dolu (Cuce), Cetinje
Beš, vidi: Bešević
Bešević, Piperi, ranije: Mrčarica; u Vasojevićima na Polici i kao: Beš, od nekog Beše, pa (u 18. v.) preselili se u Novi Pazar i Toplicu (južna Srbija), kao: Bešević 1882. god.; Podgorica
Beširović, Ozrinići (Nikšić)
Bešić, Bjelopavlići, oni su od Pešikana iz Cuca (Cetinje), vidi: Pešikan; ogranak Božovića u Piperima; Kuči, preselili su se u Donja Sela (Vasojevići)
Bešići (Pešikani), bratstvo u Bjelopavlićima
Bešković, Plužine, Piva; Kotor; Plav i kao: Drešković 1890. god.; Gusinje, doselili se sa Meduna (Kuči)
Bešlić, Ćafe (Lužnica), Komani, Podgorici i u Lješanskom području; Žabljak na Skadarskom jezeru; u Momišićima, Karabežu i Kruševcu u Zeti i Podgorici srodnici su Osmanagića, starinom iz Bajica (Cetinje)
Bešlići, negdašnji stanovnici sela Ćafe
Bešović, Podgorica; Seoštica (Bratonožići)
Bešpašević, Bijelo Polje
Bialović, Sasovići (Boka Kotorska)
Biaško, Kotor
Bibalić, ogranak Perazića u Podgorici
Bibezić, srodnici Perazićima u Crmnici, porijeklom ispod Sokala, obronaka Prokletija. Od njih su u Zeti, drugi u Godinju i Bukovici (Crmnica), a treći u Podgorici, pa odatle u Tuđemile (Bar). Istorodni sa njima i u Paštrovićima
Biberanis, 1282. god. u Brskovu (Mojkovac)
Biberčić, Nikšić
Bibić, Ledine (Kuči), odatle se preseliše u Radetinu i Detnje (Rožaje); Nikšić; Mirac (Grbalj) 1431. god.; Kotor
Bibidžić, Nikšić
Bibuljica, Nikšić
Bivoličić, kasnije Bolica i Buća u Kotoru; Grbalj
Bigan, Mojdež i Ušćepan, Boka Kotorska; Tuđemili, Bar
Bigia, o Bizia, cio, grana Buća (u 15. v.) u Boki Kotorskoj i kao: Bučia De Bučio 1436. god.
Bigović, Cuce (Cetinje), ogranak Lazovića, porijeklom su iz Kuča. Od njih su u: Nikšiću, Nikšićkom Prekovođu, Risnu, Đenovićima i peraškim naseljima (Boka Kotorska), Herceg-Novom, Topličkim naseljima (južna Srbija)
Bigovići (Lakovići), bratstvo u Trnjinama
Bigovići, rod u Nikšiću
Bigovići, rod na Zelenici (Boka)
Bigovići, u Srbiji
Biguria, grana Buća (u 15. v.) ogranak Bučia, vidi: Bigia
Bielić, Škaljari, Boka Kotorska
Bielović, Sasovići (Boka Kotorska)
Bielođerović, Risan
Biza, vidi: Bigia
Bizant, i, u 14. i 15. v. u Kotoru, u Baru još 1028. god.
Bizanti, vidi: Bizant
Bizia, cio, grana Buća, vidi: Birča i Bigma-Bigia
Bizić, Crnogorsko Primorje
Bijanko, Kotor
Bijačić, Bar
Bijedalinović, Kotor, po nahočetu
Bijedić, ogranak Korjenića (Brankovića) u Korjenićima (Podgori), kao: Branković i Korjenić; Meljaku (Pljevlja); Nudo (Grahovo), Nikšić, ogranak Kovačevića, pa u Žabljak uz Taru, dalje niz Drinu, dolinu Lima, Bijedićima kod Bijelog Polja; Nikšić i Župa Nikšićka; Korjenići, Herceg-Novi, jedi su preselili u Mostar; Mataruge i Obarde (Pljevlja)starinci, zatim se prozvali Obrenić, Kartal, Šarac i Gačević
Bijeli, Gradina (Bjelopavlići)
Bijelić, Vinići i Glizice (Bjelopavlići). Od njih su se preselili u Boku Kotorsku; Martinići (Bjelopavlići). Odatle preseliše se u Peć (Metohija) i Adice kod Bečeja, i kao: Čiplić; Ulcinj, vlastela u 14. v.; Uskoci (Žabljak), porijeklom iz Bjelopavlića; Trnjine u Cucama (Cetinje); Rubeža (Nikšić) od Radulovića iz grane Nikšića. Od njih su u Previšu (Žabljak); Šumani i Podgora (Pljevlja), ranije: Korjenić, kasnije Gačević u Matarugama i Obardama (po babi Gača), Pljevlja; iz Trnjina (Cuce), odsele se preko Peći u Elemir i Novi Bečej (Banat), kasnije kao: Mihailović; Budva; Herceg-Novi; Kruševice i Šćepoševići, Herceg-Novi. Porijeklom iz Brivira (Dalmacija); Lepetići (Boka Kotorska) iz Sutorine, Herceg-Novi; Perast i Škaljari (Boka Kotorska) u 17. v.; u Morači (Kolašin), od Tripkovića, a od njih su u Degramenu (Kosanjica), Srbija
Bijelić, ljić, Igalo, Herceg-Novi
Bijelići, negdašnje bratstvo u Trnjinama
Bijelica, Kotor
Bijelović, Bijelovići u Banjanima (Nikšić), doseljenici iz Metohije, najsrodniji sa Miljanićima i Mrkajićima. Od njih su u Mačagaj (Čeko), Argentina; Herakovići u Njegušima (Cetinje); Gornja Morača; Sasovići (Boka Kotorska). Oko 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina); Kruševice, Herceg-Novi. Doselili se (oko 1694. god.) iz Tvrdoša. Od njih su u Mačagaj (Čepo), Argentina
Bijelovići, dio bratstva Popovića- Herakovića u Njegušima
Bijeljić, Bijeljići (Boka Kotorska); Gusinje; vidi: Bijelić
Bijorac, iseljenici iz Biora (Bihora), Bijelo Polje, od njih su odseljeni u: Gusinje, Belu Stenu i Kamenare (Gornji Ibar), Cvetojeviće i Korićane (Lepenica) i Kosovac u Srbiji, kao i više drugih mjesta
Bijorčević, odseljeni iz Bihora (Bijelo Polje) u Vrbicu (Jasenica) u Srbiji
Bikić, Dobrota (Kotor); Berane; Bioča i Lozna (Bijelo Polje)
Bikov, Milati (Podgorica) u 19. v.
Biladinović, vidi: Bjeladinović
Bilać, Kubasi (još prije 14. v.) i Bigovo (Tivat)
Bilalčić, Ulcinj 1900. god.
Bilanić, Žanjev Do u Njegušima (Cetinje) 1335. god.; u Kotoru
Bilafer, i, Morinj i Lepetane (Boka Kotorska)
Bilačar, vidi: Biljačar
Bilec, e, Mala Gorana (Ulcinj)
Bilil, i, Kubasi (Tivat)
Bilisko, Kotor
Bilić, ranije: Marić, ogranak Radovići, iz Pive odselili kod Han Pijeska (Romanija); Mikulići (Bar); Kotor; Perast i Kumbor (Boka Kotorska); Podbežje (Konjic) ranije: Crnogorac iz Mostara porijeklom iz Crne Gore
Biličić, Kotor 1678. god. i Paštrovići
Biliško, Perast i Kotor
Bilolović, Suvodol (Raje)
Bilofer, kod Risna (Boka Kotorska)
Bilušić, Dobrota ( Kotor)
Biljalji, Ulcinj
Biljan, i, Herceg-Novi
Biljanović, Crmnica; vidi: Biljanovski
Biljanovski, Nikšić i Crmnica, doseljenici iz Makedonije; vidi: Biljanović
Biljačar = Bilačar, sjeverna Crna Gora. Preselili se u centralnu Bosnu (od rijeći Biljač i od Tkača pokrivača Biljasci), i u drugim krajevima
Biljenović, Cetinje
Biljurić i kao: Vukorenović, u Bratonožićima: Klopotu i Brskutu; Kupusci (Kuči). Od njih su u Boki Kotorskoj kao: Primojević i u Vasojevićima: Mašte i gornje Polimlje kao: Vukoretović
Binda, Kotor
Bindović = Bindolić, grana Bolica (u 15. v.) u Kotoru
Bindovič, lič, grana Bolica u Boki Kotorskoj
Bindolić, vidi: Bindović
Bink, Perast
Bioković, Kotor 1475. god.
Biomužević, Luštica (Boka Kotorska)
Biomužović, Medun (Kuči) 1457. god.
Biorac, preselili se iz Biora (Bihora), Bijelo Polje u Koštuniće (Takovo), Šumadija. Drugi u Korićane (Lepenica), Srbija. Treći u Borač (Gruža Kragujevačka). Četvrti u Kusovac (Gruža Kragujevačka) i kao: Simićević. Peti u Kusovcu kao: Vuković, prije su živjeli u Radmilovcima; Podgorica
Bioćanin, iseljeni iz Bioča, Kuči. Jedni i kao: Beočanin odatle u Sandžak, pa od njih kod Valjeva i Donji Srijem
Birimac, Pljevlja 1869. god.
Birićeli, Kotor
Birov, (Mitrović), Bezjova (Kuči). Od njih su u Vasojevićima
Birulić, Plav
Birča, vidi: Bizia
Birčanin, Mačva i Suvodanja, doseljenici sa Birča (Donje Dubočke), Nikšić
Bis, i, Gornji Bihor (Bijelo Polje)
Bisa, de = Biče, genitiv od Bisi (u 13. v.) u Kotoru
Bisać, Budezi u Zatrijebaču (Kuči)
Bisaka, ča i Bisiga, Kotor 1221. god.; vidi: Bisiga i Bisača
Bisant = Bisanti = De Besante, tis i Besantić, Boka Kotorska 13 - 16. v.
Bisantis, vidi: Bisant
Bisać (Pisać), kasnije Perkočević, Burza (Zatrijebač) - Kuči
Bisača, vidi: Bisant
Bisekić, Bijelo Polje
Biselj, i, Goce, Herceg-Novi
Bisenijić, iz Bijelog Polja preselili se u Drače (Lepenica) 17. v.
Biserčić, Herceg-Novi, po nahočetu; Crmnica i kao: Stojanović pa od njih u Jugovićevo, Herceg-Novi. Odatle jedni u Nikšić i drugi kao: Biserčić na ostrvo Pag, treći u Konjin i Piskavice (Banja Luka). Iz Crmnice u Dubicu (Kuršumlija) i drugi pod planinu Goč
Bisgo, Lozna (Bijeo Polje)
Bisiga, vidi: Bisaka i Bisant
Bisić, Nikšić, ogranak Ibričevića, koji su doselili iz Zatrijebača (Kuči)
Biskoti, Kotor 1460. god.
Biskup, Bogdašići (Boka Kotorska). Oni su iz Stare Crne Gore
Biskupija, Prčanj (Boka Kotorska)
Biskupić, Građani (Rijeka Crnojevića)
Biskupović, Kotor
Bislec, Gorana (Ulcinj)
Bismiljak, ci, Zaostro (Berane) iz Bratonožića
Bisata, e, i, kao: Bistetić 1351. god. i kao: Bisti i Biste-Primut (14 - 15. v.) Kotor
Bista, u Kotoru i Biste i Bistetić
Bisoti, Kotor
Biste = Primut vidi: Bista i Bisant
Bistetić, vidi: Bista
Bistetić (Primuti), u Kotoru u 14. v.
Bisti, vidi: Bista, u Kotoru 14. v.
Bističić, Paštrovići 1678. god.
Bistić, Herceg-Novi, po nahočetu; i kao: Bitić
Bitidosi, Zatrijebač (Kuči) 1416. god.
Bitić, vidi: Bistić
Bitović, Bar
Bitrov, Bar
Bitrović, Bar
Bić, Sutomore (Bar)
Biturić, Herceg-Novi, po nahočetu
Bius = Biusa, Kotor 1330. god.
Bihor, Godinje (Bijelo Polje) 1583. god.
Bihorac = Biorac = Bijorac i Bihorc, iz Bihora (Bijelo Polje) oni koji su preselili u Novi Pazar; Pačariz i Barča (Gruža Kragujevačka), doseljeni iz Bihora (Bijelo Polje)
Bici, Bar 1610. god.
Bicio, Bar 17. v.
Bicić, Gusinje
Bidžan, Pljevlja 1889. god.
Biša, Kotor 1385. god.
Biš, i = Bit, Kravari (Donja Krajina); Kotor 1398. god.
Biševac, Kuči, ogranak Čuljkovića koji su se preselili u Biševo, pa u Novi Pazar kao: Đozović, drugi u Godovo (Rožaje) kao: Džajović
Bišević, u Kučima kao: Milićević; Vladimir (Ulcinj)
Bišiga, vidi: Bisić
Bišot, i = Biskot, Kotor (u 15. v. a u 16. v.) kao: Besantić
Bišta, Kotor 1350. god.
Bišteljić, u Podgoricu iz Bratonožića
Bištetić, u Kotoru 1351. god.
Bišćan, Podgorica
Bišćanin, vidi: Stanišić , u Balabanima (Zeta)
Bjeganović, Plav
Bjeković, u Garevu (Gatačko Polje), ogranak Damjančevića sa Krsca (Golija), Nikšić i Šumani (Pljevlja)
Bjeladin Humac, predak bratstva Humaca
Bjeladinović, Riđani (Nikšić) i kao: Biladinović 1438. god. u Kučima, Cetinju (19. v.), Risnu i Kotoru, porijeklom su ispod Huma (Uma) Hotskog (Tuzi). U Kučima i nekim mjestima i kao: Humc = Humac i Umce; u Morinju, Herceg-Novi kao: Biladinović 1438. god.; ogranak Višnjića (Golija), Nikšić. Vidi: Đaja i Višnjić, Topla, Herceg-Novi
Bjeladinovići, rod u Kotoru i u Risnu (Boka)
Bjelak, u Paštrovićima i kao: Belak, Blelak
Bjelaković, Samobor i okolina (Gacko). Oni su ogranak Slijepčevića, (Filipović) - Balandžića, iz grupe Branilovića prešli u Pivu
Bjelakovići iz Pive (Hercegove), potiču iz Gacka od Slijepčevića
Bjelan, i, Njeguši (Cetinje); Budva 1683. god.
Bjelan (Bjelo), predak bjelickih bratstava Dubljana i Predišana
Bjelanović Donja Ržanica (Berane); Velika (Plav) i područno Murino. Doselili se iz Trepača (Berane), a porijeklom su od Vojinovića sa Čeva, a starinom iz Metohije; Čevo (Cetinje) i od njih su: Marković u Vraki (Skadar), od kojih su u Buronjama (Podgorica), jedni i kao: Vojinović, i Balabanima (Zeta); u Kotoru; Komani (Podgorica) iz grane Radulovića; kao: Bjeladinović kod Risna; Tivat, Trepča (Andrijevica), ogranak Vojinovića. Od njih su u: Velikoj (Plav), Beranima, Jagoču u Bihoru (Bijelo Polje)
Bjeletić, Trebjesa (Nikšić), od njih su u: Crkvici (Oputne Rudine), Preraci i Humu (Bileća)
Bjelilović, ogranak Sandića, ranije: Dakić u Maloj Crnoj Gori (Pusto Ostrvo), na ušću Sušice u Taru
Bjelvač, Velika (Plav) 1485. god.
Bjelić, Zalaz u Njegušima (Cetinje) 1431. god.; u Moraču došli iz Bratonožića
Bjelica, u Prediše (Ćeklići), Cetinje, doseljenici iz Čarađa (Gacko), srodnici Orlovića. Od njih su u Mikulićima (Bar) od 1742. god. kao: Ćeklić, jedni u Metkovićima (Dalmacija); Petrovac (Lastva) na Moru, Buljarica, Glušice i Golubovići (Paštrovići) 1785. god. jesu iz Bjelica (Cetinje); Prijevor, Vranovina (Boka Kotorska) jedni i kao: Kovač, Mrkovi i Klinci (Tivat), jesu od Milića, bjeličkih; u Žabljak na Skadarskom jezeru (potomci Jovana) došli iz Goliša (Vraka), Skadar, porijeklom od Abramovića iz Bjelica (Cetinje); Borete i Poboru (Budva) i kao: Milić - Bjelica jesu iz Bjelica (Cetinje), od njih su u Carigradu (Turska); Donji Banjani i Vrbise (Oputne Rudine) jesu iz Bjelica (Cetinje). Od njih u: Bileći, Bogdašićima (Bileća), pa jedni u Krstac i Srijede (Nikšić), selima: Trebjesinu, Meči (Čantrovini), Potok prisoju, kod Dabra i Stoca (Hercegovina); kao: Bjelica, Pejanović kasnije: Dobranić (od Peja) a od njegova brata Živka su Bjelica, a u Kubatovinu, takođe u Dabarskom polju kao: Novaković, ranije: Abramović, a od 1834. god. kao: Pejović, a u područnom Potkubašu kao: Šutić i Andrić, a stolačkim Blacama (od 1878) kao: Živaljević. Svi su iz Prediša i okoline u Bjelicama (Cetinje); u Nevesinju jedni bjelički su i kao: Pešikan, a u Hadžićima (Sarajevo) kao: Krsmanović, a u Tasovčiću (Čapljina) iz Duba (Bjelice) kao: Popović-Bjelica, do 1851. god. kao: Milić. Od njih su u Beogradu; iz Prediša (Bjelice) su u Ćesimu (Konjic) i Visokom (Bosna) Andrić, pa Bjelica; Pobrežje (Nevesinje), jesu Bjelica iz Crne Gore; u Montani (Sjedinjenim Američkim Državama) od 1909. god. Bjelica iz Bjelica (Cetinje); u Nikšiću i područnom Jasikovcu, kao i Baru jesu iz Bjelica (Cetinje); od njih su u Jevcu (moravički kraj), Srbija, a Jovinim livadama (Prokuplje), jesu iz Oputne Rudine (Nikšić), porijeklom iz Bjelica (Cetinje); u Lonjini (Ljubovija) i niz Drinu kao: Bjelica i Bjelica-Savić, iz Pive; a tamo iz Stare Crne Gore. Od njih su u nekim mjestima Mačve, Podrinja i po bivšoj Jugoslaviji; od njih su kao: Bjeličić na Zlatiboru, pa u Uvac, Sirogojno (jedan kao: Bjelica - Bjeličić); u Durakovićima, na obroncima Jahorine kao: Bjelica i Duraković, iz Crne Gore. Od njih su u Sarajevu i drugdje. Polovinom 19. v. iz Crne Gore u Zabrđe (Glavice) i Crnetinu (Sarajevo) i oni u Stanojevićima, podno Trebevića kao: Bjelica, a u Jakši Do (Ponor) - Pale Bjelica, iz Korita (Bileća), grana Bjelica; u Trnovu (Bosna) kao: Trgovčić, ogranak Bjelica (Cetinje) srodni Orlovićima i u Metkovićima
Bjelica (Milić), bratstvo u Sotonićima
Bjelice Vlasi, prvi pomen Bjelica 1430g
Bjeliš, Paštrovići, polovinom 18. v.
Bjelišić, ogranak Tadića u Pivi
Bjelmužević, na Medunu (Kuči) 1457. god.
Bjelovitić, Prevlaka (Tivat)
Bjelović, Herceg-Novi; Nikšić
Bjelovuk, Sutivan i Potkrajci (Bijelo Polje)
Bjelobrk, ci, Herceg-Novi; Bjelobrkovići (Kotor), odatle jedni u Donji Kolašin - Bijela Gora (Raška), jedni odatle u Guču i Dragačevo (Srbija), i kao: Grujičić, a drugi kao: Stanković u Guči
Bjelobrković, Lajkovići (Zeta), ogranak Raškovića. Od njih su u Botunu (Boka Kotorska)
Bjeloglav, Grbalj 1392. god.
Bjeloglavić, Vranovina, Glibaći i Meštrovac (Pljevlja)
Bjelogrlić, Ćeklići (Cetinje), ogranak Ilića, grana Kaluđerovića iz Ćeklića (Cetinje); Od njih su u: Slivnicu i Zagradinje (Trebinje), pa kod Gacka, jedni kao: Pamučina i Ćukil; jedni su u Hercegovini ogranak Miljanića iz Banjana
Bjelogrlović kasnije Mišković, u Krusima (Podgorica)
Bjeloje, predak bratstva Vuksanovića
Bjelojević, Doljani (Kuči); ogranci Paličića i Prašćevića; Pržišta (Mojkovac), rod Adžakovića
Bjelopavlić, Rijeka Crnojevića, porijeklom su iz Bjelopavlića; Loznica (Bijelo Polje), doselili iz Bjelopavlića; Podi, Herceg-Novi 1700. god.; Kotor, oko 1500. god. doselili su iz Bjelopavlića, ogranak Radosalića; kao: Mihailović u Temniću i Milutkovcu (Šumadija), porijeklom iz Bjelopavlića
Bjelopoljac, Goraše i Jasence, jedni i drugi u Lisice (Donje Dragačevo), Srbija, porijeklom od Bijelog Polja; Nikšić
Bjeloša, vidi: Bjeloš, -a
Bjeloš, vić, područje Cetinja, prvi put se pominju 1489. god. pa dalje i kao prezime, ali već tada i kao: Bjelošević na tome području, iz Bijelog Polja (Zeta). Kao: Bjeloš se pominju 1614. god. i 1715. god. Navode da su doselili iz Grla (Zeta); od njih su u Kotoru, drugi su u Kovačima (Tivat), iz Bjeloša (Cetinje); kao: Bjeloš doselili su se u Berane, iz Trebinja (Hercegovina); Paštrović i kao: Bjeloša
Bjeloš (Bjelošević),Vuk (Vuko)Jovanov,knez, predak Bjeloševića
Bjeloši, rod u selu Kovacima u Boki
Bjelošević (Bjeloševići), bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Bjelošević, vidi: Bjeloš
Bjeloševići, bratstvo u Cetinj. Plemenu
Bjelišić, Kotor
Bjeljak, i kao: Bjeljac, Slavonine (Paštrovići), vidi: Blelak
Bjeljac, vidi: Bjeljak
Bjeljina, Njeguši (Cetinje)
Bjeljine, dio bratstva Popovića-Herakovića u Njegušima
Bješka, Paštrovići 1762. god.
Blagović, Podgorica; ogranak Maraša u Donjoj Zeti
Blagojević, Grahovo (Nikšić), pa 1694. god. prešli u Krivošije; od Nevesinja (Hercegovina) u 16. v. preselili se u Lokavice i Izgore (Gacko), pa u Pivu, jedni odatle: Masnicu i Crnugoviće (Pljevlja), Pavino Polje (Bijelo Polje), Žabare (Jasenica), Srbija, Cerovo (17. v.), Rađevina, od kojih su: Đurović, Jakšić, Vučetić, Srdanović i Kosanović. Njihovi srodnici: Marković u Izgorima (Gacko), Aleksić (ogranak Damjanovića) u Malinskom (Uskocima), Žabljak, pa u Blagojevski šor i Velika Sukobina (Kragujevačka); Njihovi su ogranci B: Đurđević, Paunović, Panić i Dimitrijević koji su se iselili iz Pive, od njih su u: Tabanovcu Kolubarskom i dolini potoka Kanac u selu Todorov Do, jesu iz Pješivaca, Cerovu i Rađevini (Valjevo), Šipačnu, Nikšić, pa od Foče u okolinu Prokuplja, u Metohiji, Godež (Užička Crna Gora) i kao: Radnić; Iz Pješivaca preselili se u Tabanovac (Kolubara), Srbija; Barajevo i Glumčevo Brdo (Šumadija), ogranak Topalovića (Vasiljevića) porijklom od Nikšića (Crna Gora); Iz Bjelopavlića preselili se u Ratare i Begaljicu u Šumadiju; Tomaševo (Pavino Polje), Bijelo Polje (1878. god.) došli iz Pive. Jedni su odatle preselili u Žabare (Jasenica); Masnice i Crnugovići (Pljevlja); Kod Herceg-Novog
Blagojevići iz Pive (Bukovac, Brezna, Rudinice), potiču iz Gacka
Bladenović = Mladenović, Paštrovići, ogranak Blizikuća
Blažević, Herceg-Novi u 16. v.; Kumbor (Boka Kotorska); Podgorica; Podbišće (Mojkovac), porijeklom iz Hrvatske
Blažisić, vidi: Blažić
Blažić, sić, Prčanj (Boka Kotorska); u Piperima, kao: Blažić - Todić
Blažius, vidi: Blasius
Blažović, Podgorica
Blasić, vidi: Blažić
Blasius, žius, Boka Kotorska u 1220. god.
Blasnus, Kotor 1220. god.
Blatnik, Podgorica
Blašković, Herceg-Novi
Blezinger, Kotor
Bleković, Šobajići (Bjelopavlići)
Blelak = Belak = Bjeljak, Paštrovići 1690. god.
Bleloš, Paštrovići 1720. god.
Blesik, Budva
Blečić, Piva i Nikšić iz grupe Branilovića, od njih su Vuković; Kotor
Blečići iz Pive (Seljani), starosjedioci
Bližikuća, u Dubrovniku iz Paštrovića
Bližnjanin, Blizna (Piperi), kasnije: Lazarević, Popović i Ivančević, porijeklom iz Lutova (Bratonožići)
Blizikić, Blizikuća (Paštrovići) kao: Bladenović 1423. god. Oko 1395. god. doselili se iz Blizikuća (Kotor), a ondje iz Hercegovine, pa jedni kao: Ljubiša, a jedni kasnije kao: Blizikuća
Blizikuća, vidi: Blizikić
Blin, Podgorica
Blinist, Kolomca (Ulcinj)
Blist, Kolomza (Ulcinj)
Bliur, Velje Selo (Bar)
Bljelogrlić (Bjelogrlić), ogranak Kaluđerovića iz Bjelica (Cetinje). Odselili se kod Foče, uz Drinu, odande u Baljke (Bileća) i na lijevu obalu Trebišnjice, pa su jedni kao: Drinjak i Drinjac
Boan, Bjelice (Cetinje), vidi: Bobanić
Boanović, Cuce i Ćeklići (Cetinje) 1396. god. vidi: Baculjel u Ćeklićima, kad se označavaju i kao: Drobnjak
Boara, Herceg-Novi
Bob = Bobial, -ević, ogranak Reževića u Paštrovićima
Bobajić, Pavino Polje (Bijelo Polje)
Bobalić, Pavino Polje (Bijelo Polje)
Bobalović, iz Skadra (Albanija) doselili u Bar
Bobaljević, Boka Kotorska 1385. god.
Bobaljić, podanici Balšića, oko 1385. god.
Boban, Kotor 1385. god. i 1441. god.; u Podgorici i kao: Bubanić; Ledenice uz planinu Grebenik iz Banjana (Nikšić)
Bobanić, Kotor 1439. god. jedni i kao: Boan
Bobaska, Herceg-Novi
Bobek, Kotor
Bobiević, vidi: Bob
Bobić, u Podgorici ogranak Maraša u Zeti
Bobičić, Golubovci (Zeta); Gradac Bobičića (Bjelopavlići), gdje su ogranak Radonjića, iz grupe Mitrovića, vidi: Vučkačić
Boblasojević, u Zeti iz Turske
Bobovac, Bobovo (Pljevlja); Nikšić; Risan
Bobot, Primorska krajina
Bobal, i, Kotor 1227. god.
Bobaska, kod Herceg-Novog
Bovan, Podgorica
Bog, a, Amali (Ulcinj)
Bogavac, Pješivci (u 15. v.) iselili se u razna područja; Zaostro i Veliđa (Berane). Doselili su se iz Bogutova Dola (Rovca). Od njih su u: Žari, Matovina, Podbišću, uz Taru; Bio (Bijelo Polje); Bor u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), od ovih su Pačariz i drugi; Kotor
Bogavče = Bogavčić (Bogačević), u Boki Kotorskoj (oko 1371. god.) porijeklom iz Stare Crne Gore
Bogavčić, Potkraj (Bjelopavlići); Paštrovići 1399. god.; vidi: Bogavče
Bogaj, Oblik (Ulcinj); Tuzi
Bogajić, Đurička Rijeka (Plav)
Boganj, Zagarač (15. v.) - Danilovgrad
Bogasić, u Kotoru 1357. god.
Bogatel, i, a, Budva; Kotor
Bogdan Punošević, predak bratstva Bogdanovica
Bogdan, Herceg-Novi; Kotor; Nikšić
Bogdanović, Dub u Bjelicama (Cetinje), ogranak Vukčevića; u Podgorici 1420. god.; Kopito (Cetinje), ogranak Punoševića iz Njeguša (Cetinje) 1456. god. Od njih su na Mircu (Cetinje); u Bjelopavlićima; Buljarica (Paštrovići); Drobnjaci, porijeklom od planine Njegoš (Banjani) 1439. god. Od njih su u: Prenćane i Bobovo (Pljevlja), doselio se je Perun i otuda područni Peruničić; Grlje (Zeta) 1513. god. Morača, ogranak Glabara, porijeklom su iz Lješanskog područja, od kojih su u Golubovcima (Zeta), kao i kod Bijelog Polja; Piva, ogranak Maničevića, grana Branilovića i jedni se odselili u Zajaču (Jadar) i kod Valjeva (Srbija); Dupilo (Crmnica); Bogdašići (u 13. v.) - Boka Kotorska; Carine (Župa Nikšićka), od njih su u Srbiji; Loznica (Mačva), ogranak Jovanovića iz Ćeklića (Cetinje); Bar; kod Herceg-Novog, doselili se iz Gacka (Hercegovina), 1692. god.; Kotor 1400. god. porijeklom iz Podgorice; Topla, Herceg-Novi 1692. god.; Radovanići (Tivat); Budva; Nikšić, porijeklom od Mostara; Smokvice u Ljubotinju (Cetinje). Jedni su preselili (16. v.) u Bijelo Polje (Zeta); u Crmnici; Bogdanovići i Tamnik u Ljuboviću (Srbija), doselili se iz Drobnjaka; porijeklom iz Komiža (ostrvo) - Vis; Petrovo Selo (dolina Kosavice) na Miroč planini, doseljenici iz Njeguša (Cetinje). Bogdanović ogranak Mandića u Dulićima (Gacko), porijeklom iz Miruša (Nikšić)
Bogdanović (Ćorović), bratstvo u Mircu
Bogdanovići, bratstvo u Njegušima
Bogdanovići iz Pive (Pišče), starosjedioci iz Plužina
Bogdanovići (Milici), bratstvo u Rešni
Bogdanovići (Njegusevići), bratstvo u Trnovu
Bogdanovići (Punoševići), kneževski rod u Njegušima
Bogdaš, Kotor
Bogdašić, Banjani i Oputne Rudine (Nikšić); Cetinje; Vrmac (Kotor) 1428. god.; Bogdašići (Boka Kotorska)
Bogetić, Pješivci (u 15. v.); od njih su u Gorovićima, Ljuštici i Mrkovima (Tivat) i kao: Liješević, porijeklom iz sela Bogetića (Pješivci); Herceg-Novi; Bučica (Bjelopavlići); Zagarač (Danilovgrad), od njih su: Vuksanović, Dragović, Mihailović, Radovanović i Srdanović u raznim mjestima
Bogeč, Maine (Budva) 1585. god.
Bogzić, Ulcinj 1910. god.
Boginja, u Kotoru iz Malonšića (Podgorica)
Bogić, Bogići u Šestanima - Primorska (jezerska) Krajina; Podgorica i Herceg-Novi. Kasnije: Stratimirović i Strašimirović - Stratinović. Iseljeni u Kulpin (Bačka); Kotor 1429. god.
Bogićević, potomci Bogićevi u Morači (Kolašin), grana Mrnjačevića; Bogićevići (Bjelopavlići) i Danilovgradu. Od njih su u Novom Sadu (Vrnjačka Banja); Kralje (Andrijevica); Nikšić i područne Viluse 1487. god.; Dobrsko Selo (Cetinje); Kovricani (Kovač), Grbalj; Bogićevići i Slatina (Bjelopavlići), potomci Kalimana Petrušinova. Od njih ima u: Golubovcima (Zeta), Valjevu, Svetozarevu, Kruševcu, Prištini, Loznici i još nekim mjestima; ogranak Srbljanovića iz grupe Novljana, od njih su u: Kučima i kao: Krkić i odatle se preselili u Popučke i Kruševo (Bijelo Polje) kao: Krkić = Bogićević; Ogranak Vojvodića (u 18. v.) preselili od Cetinja u Krstac (Donje Dragačevo), Srbija jedni kao: Tijanić a drugi Milovančević; Kotor; Bar; Kotor 1487. god., Klupci i Loznica ogranak Samardžića iz Podgorice
Bogisavljević, ogranak Srbljanovića iz grupe Novljana, naseljeni u Drobnjaku, pa se odande preselili u Kuče
Bogišić, Riđani (Nikšić) 1431. god. odatle su se preselili u Cuce (Ržani Do), Cetinje i Kotor (1441. god.); Pješivci i Zeta (1459. god.) i u Crmnicu (u 15. v.= pa su jedni i kao; Malonšić = Boigišić (1442. god.), ima ih i u Zagaraču; Perast (Boka Kotorska), pa se jedni odseliše 1805. god. u Dubrovnik, a drugi u Gornji Stoliv (Kotor) 1459. god. i Bar; Bobovo i Kruševice (Pljevlja), ogranak Jovića; u Risan došli iz Konavala; u Momišićima (Podgorica) 1412. god.
Boglić, Budva 1650. god.
Bogmilović, Nikšić
Bogovač, Dapsići i Zaostro (Berane) 1485. god.; vidi: Bogavac
Bogović, Katuni i Gornja Sela (Paštrovići); Komani; Golubovci (Zeta); Meteh (Plav)
Bogoević, 1489. god. u Cetinju
Bogoj, Mala Lina, na obali Bojane, oni su iz Gornje Krajine
Bogojević, kod Nikšića u 16. v.; Stanisalići (Podgorica). Srodni su područnim Popovićima; Dobrsko Selo (16. v.) i Gornji Ceklin (Cetinje); Berane; Kotor; Perast 1458. god.
Bogojevići, bratstvo u Stanisaljićima
Bogosavić, Zaostro (Plav) 1485. god.
Bogosavljev, ranije: Nikšić, u Novom Bečeju (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore
Bogosalić, Zaostro (Gornje Polimlje) 1485. god.; Luštica (Tivat); Podgorica 1458. god., Kotor 1446. god.
Bogosaljić, Njeguši (Cetinje) 1496. god.; Kotor
Bogoslavač, Očinići (Cetinje)
Bogoslavović, Očinići (Cetinje)
Bogošić = Bogišić
Bogun, vidi: Bugon, a Bogunović 1435 - 1940. god. u Kotoru i Sudnom Crnom Platu
Bogunović, 1435 - 1940. god. u Kotoru i Sudnom Crnom Platu; vidi: Bogun
Bogut, Ulcinj 1890. god., Rudine (Basani), Nikšić (1399. god.); vidi: Bogutović; Njeguši (Cetinje) oko 1340. god. Ljubotinj (Cetinje)
Bogutović, u Banjanima (Nikšić) 1315. god. i kasnije kao: Đurđević = Heraković 1399. god.; u Njeguše (Cetinje) oko 1399. god. doselili se iz Banjana (Rudine), ranije: Drobnjak iz grupe Novljana. Patronimik od Rajič. Jedni 1339. god. kao: Drobnjak iz Drobnjaka. Kasnije i kao: Đuđević - Heraković u Njegušima, tako i 1445. god.; Grnčarevo (Plav) u 13. i 14. v.; kod Pljevalja 15 - 16. v.; Nikšić
Bogšić, Prčanj (Boka Kotorska) 1435. god. vidi: Bakša; u Podgori i Kopilniku uz Skadarsko jezero 1416. god.
Bogiša, Bar, vidi: Bokša
Bodin, Obod (Zeta) i na obali Rijeke (vode) Crnojevića i kao prezime u srednjem vijeku
Bodinović, Popratna u Primorskoj (jezerskoj) Krajini, zetska vlastela u 12. v. Grnčarevo (Plav) 1485. god.
Bodorožić, Nikšić
Bodulić, Prčanj (Boka Kotorska)
Boža, Bar; Kotor 14. v., Vranj i Gornji Hoti (Tuzi), kasnije i kao: Junčević, srodnici Hotovića
Božanin, u Rovcima (Podgorica) grana Nikšića
Božanić, Slatina (Žabljak). Od njih su u: Smonici (Đakovica), Bosni i Kojiće (Brinja), Lika, pa odatle jedni u Bački Brestovac
Božanović, Crnci (Piperi), od njih su u Paštrovićima
Božarić, Piperi, ogranak Vukanovića
Božetić, Zalazi u Njegušima (Cetinja) u 16. v.
Božidarević, ranije kao: Brkačić, Lješevići, Rajićevići i Njeguši (Cetinje) 1435. god.; Komani (Podgorica) 1492. god. i kao: Božidarović; Župa Nikšićka u 19. v.; Zeta; Perast (Kotor); ogranak Vukovića iz Rovaca (Podgorica)
Božidarović, vidi: Božidarević
Božiković, Kosijeri (Cetinje) u 15. v. Od njih su u Bogdašićima i Perastu (Boka Kotorska)
Božilsko, Lastva (Tivat)
Božina, Tivat
Božinelo, Muo (Kotor); Kotor
Božinković, Cetinje 1445. god.
Božinović, Ćeklići i Njeguši (Cetinje) 1435. god.; u Kotor 1431. god.; Tivat; Mrčevo (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore
Božić, Prčanj, i kao: Bogišić 1435. god. vidi: Bosili; Kotor iz Dubrovnika; Kod Plava 1485. god.; Iz Crne Gore se jedni presele u Pilatoviće kod Ivanjice; Podgorica, srodnici sa istima u Grmaljima, Zahumlje u Hercegovini
Božićanin, ranije: Dedović, u Božiće (Andrijevica) došli iz Plava
Božnjak, područje Tuzi (ranije ime tog plemena), uz rijeku Mrka, pritoka Cijevne
Božović, Šekulari (Gornji Vasojevići), potomci su Vuka Ljevaka. Od njih su u Donjem Polimlju; Piva, preselili u Dubrovsko (Žabljak); Zagradi (Kuči), ogranak Vujoševića, iz grupe Drekalovića, doseljenih sa Liješti; Zagrad (Bijelo Polje), porijeklom iz Kuča. Od njih su Vesković u Kostićima; Gusinje; Lelestva na Stijeni Piperskoj, doselili iz Lutova (Bratonožići). Iz Stijena i Radovča (Piperi), jedni su odselili u: Spuž, Podgoricu, Golubovce (Zeta), Cetinje Kolašin, u Srbiju i druge nove krajeve; Rožaje; Kurikuće, Bastasi i Glavice (Vasojević); Zagrad (Berane), od njih su u: Boturićima, Boljaljini i Bistrici (Bijelo Polje); Bjelojevići (Mojkovac); Iz Njeguša (Cetinje) prešli u Kustudiće (Cetinje), porijeklom su iz Male Banjske (Kosovo), a jedni su u Britvici (niže Ostroga) Bjelopavlići; u Podgoru ogranak Maraša iz Zete; Podostrog (Budva), doselili se iz Grblja, porijeklom od Martinovića, a drugi doselili iz Herakovića (Cetinje); Bobovo (Pljevlja), doselili iz Njeguša (Cetinje), a porijeklom iz Banjske (Kosovo); Šipačno (Kornoge) i Miločane (Nikšić); Prijevor (Grbalj); Kotor; Risan; Trebjesin (Boka Kotorska) i Herceg-Novi; Ulcinj, iz Pipera (1900. god.) kao: Matović; Ogranak Rakočevića iz Morače, odselili u Gajtan (južna Srbija) kao Božović - Drpić; Velje Selo (Bar); Golubovci, Goričani i Ponari (Zeta), porijaklom iz Pipera; Ceklin (Rijeka Crnojevića) 1582. god. Bjelice (Cetinje), jedni su od područnih Pejovića, a drugi od Milića iz Bjelica. Od njih su u: Zagori (Zeta), Podgorici, Srbiji i drugim mjestima; Limljani (Crmnica); Bar i područni Zupci; Janoši (Paštrovići); Podgorica, ogranak Lazovića iz Kuča; Nikšićka Trepča, odselili u Drobnjake kao: Trepčanin i kasnije kao: Stanišić; Dubrovsko (Šavnik), ogranak (Adžića) iz Vojinovića (Piva); Rijeka Štrbačka (Trebinje), porijeklom su iz Riđana (Nikšić); Bijelo Brdo (Višegrad), ogranak Kujundžića iz Riđana (Nikšić); Njeguši (Cetinje) i kao: Kustudić - Božović; Lastva (Tivat), porijeklom iz Njeguša (Cetinje). Od njih su u Brđansko, Tavrija u Rusiji; Britvice (Mojkovac) i kao: Bulat(a)ović, srodni Stanišićima; Kuči, ogranak Pavićevića, koji preselili u Gornja Sela (Vasojevići); Iz Korita (Rožaje) preselili u Zabojnicu (Gruža kragujevačka); Kuči, ogranak Vujoševića (Drekalovića), jedno vrijeme Čejović, pa se preselili u Gornja Sela (Vasojevići); ogranak Vukčevića, naseljeni u Kunje i Velje Selo (Ulcinj); u Orahu (Piva) ranije Ruđić odselili u Bosnu; pod Trebjesom (Nikšić) pa kao: Gutović u Bodežište (Gacko)
Božovići, bratstvo u Limljanima
Božovići, bratstvo u Podostrogu
Božovići, bratstvo u Njegušima
Božovići, bratstvo u Ceklinu
Božovići, u Lastvi (U Grblju) i u Rusiji "u Brđansku"
Božovići - Kustudije, bratstvo u selu Herakovićima u Njegušima
Božovići - Savićevići, bratstvo u selu Zagori
Božovići, bratstvo na Stijeni i Cerovicama (Piperi), od kojih su Božovići u Miločanima i Šipačnom kod Nikšića, zatim u Golubovcima (Goričani i Ponari), u Kolašinu, u Dubovu kod Bijelog Polja, u Spužu, Beranama, u Dugi (Bratonožići) kao Vujotići i u Ulcinju kao Matovići i mnogim drugim mjestima;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo na Dromiri (Piperi);(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bivše bratstvo u Kučima (Stravče i Zagreda) kao ogranak Vujoševića iz grupe Drekalovića (doselili iz Liješti), od kojih su Božovići u Zatonu kod Bijelog Polja i Glavacama i u Zagradu kod Berana, a od njih Veskovići u Kostićima. Od ovih Božovića su i oni u Kurikućama i Bastasima, a od njih oni u Boturićima, Boljanini i Bistrici kod Bijelog Polja i u mnogim drugim mjestima;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Kučima, ogranak Pavićevića, od kojih su oni u Gornjim Selima kod Berana;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Kučima, ogranak Vujoševića (Drekalovića), jedno vrijeme se prezivali Čejovići, preselili u Gornja Sela kod Berana;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Kučima, ogranak Lazovića:(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, uže bratstvo Vukčevića u Kunjem i Veljem Selu kod Ulcinja:(prilog pripremio: Savo Božović)
Božoviću, bratstvo u Jezercima kod Žabljaka;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Zagori u Lješanskoj Nahiji, od kojih su neki u Zeti;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići-Savićevići, bratstvo u Zagori;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Šekularima kod Berana, od kojih su oni u Donjem Polimlju;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bivše bratstvo u Pivi, preselili u Dubrovsko kod Žabljaka čiji je ogranak Adžići u Vojinovićima;
Božovići, bratstvo u Bjelojevićima kod Mojkovca;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Britvicama kod Mojkovca, od kojih se neki prezivaju Bulatovići;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bivše bratstvo u Njegušima, prešli u Kustudiće, od kojih se oni u Britvici ispod Ostroga;
Božovići, bratstvo u Podostrogu kod Budve, od kojih je dio doselio iz Grblja, a dio iz Erakovića u Njegušima;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Lastvi Grbaljskoj, porijeklom iz Njeguša, od kojih su oni u Brđanskom i u Tavriji u Rusiji;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Bobovu kod Pljevalja, porijeklom iz Njeguša;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Veljem Selu kod Bara;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Zupcima kod Bara;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Sušici kod Bijelog Polja, od kojih su Božovići u Zatonu kod Bijelog Polja i u Zabojnici kod Rače Kragujevačke;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Ceklinu;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Bjelicama, jedni od Pejovića, a drugi od Milića;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Limljanima u Crmnici;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Podgoru, ogranak bratstva Maraš iz Zete;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bivše bratstvo u Nikšićkoj Trepči, odselili u Drobnjake kao Trepčani i Stanišići;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Rijeci Štrbačkoj kod Trebinja, porijeklom iz Riđana kod Nikšića;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Bijelom Brdu kod Višegrada, ogranak Kujundžića iz Riđana kod Nikšića;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bivše bratstvo u Orahu u Pivi, ogranak Ruđića, odselili u Bosnu; (prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bivše bratstvo pod Trebjesom, odselilo kao Gutovići u Bodežište kod Gackog (prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, ogranak Rakočevića iz Morače, preselili u Gajtan u Srbiji kao Božovići-Drpići (prilog pripremio: Savo Božović)
Bozanatiko, Kotor, porijeklom su iz Španije
Bozadžija, Kolomza i Kurtovići (Crnogorsko Primorje)
Bozić, Donji Stoliv i Perast (Boka Kotorska), porijaklom iz Dalmacije
Bozo, Herceg-Novi
Boigišić, vidi: Bogišić
Boičić, Šekulari (Vasojevići), potomci Boice, kasnije Bolević; Nikšić, vidi: Bojičić
Boja, Dabezići (Bar) i kao: Bojić, srodni područnim Selanovićima i Meragovićima
Bojaj, Tuzi
Bojanić, Krivošije, od njih su kod Nikšića i Fatnice (Hercegovina); Bar i Trebesina, Herceg-Novi; Početkom 17. v. iz Drobnjaka odselili u Baljkovac (Lepenica) u Srbiji; Podgora (Crmnica); Lješansko područje i Podgorica; Bašino Selo i Dobrska Župa (Cetinje); Kotor i poručni Muo; kod Herceg-Novog; Goleši (Pljevlja) i kao: Milovanović; Zagrad (Kuči), ogranak Bojanovića-Budinića iz grupe Bulatovića; iz Crne Gore doseljeni, krajem 16. v. u Kać (Novi Sad); u Pljevljima 1700. godine; Ćipetići pa u Brežine i Podgor (Crmnica) i Podgoricu, i jedni u susjedno Zabjelo, a Ponorima (Zeta) i kao: Šikmanović. Starinom su iz Čarađa (Gacko)
Bojanići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Bojanići (Radulovići), bratstvo u Bašinom Selu
Bojanići, rod u Krivošijama
Bojanići, bratstvo u Župi Gradačkoj
Bojanović, vidi: Bojanić, u Zagrad (Kuči); Podgorica i područne Kruse, u Zeti su grana araša, kao i Babić i Bošković
Bojanovići, bratstvo u selu Krusama
Bojat, ogranak Jaukovića (Mandića); Od njih su oni na Glavici (Piva) i u Bosni, i Nedajnom (Piva) i Nikšiću
Bojati iz Pive (G.Crkvice -zas. Bojati, D.Crkvice, Odžica Glavica) potiču iz Drobnjaka od Jaukovića
Bojadžijić, Boljevac (Bijelo Polje), porijeklom od Tuzle (Bosna). Srodnici su Mahutovićima u Radojevoj Glavi i Zejnilovićima, Posekovićima i Bojevićima u Rasovi (Bijelo Polje)
Bojadžić, Boljanići (Pljevlja), ogranak Polovina; predio Bistrice (Bijelo Polje)
Bojević = Totalović, u Goleša, Krće i Stojilović (Pljevlja)
Bojin, Grude (Tuzi), u srednjem vijeku
Bojinović, Vranjina na Skadarskom jezeru, srodnici Bojanića u Lješanskom području
Bojić, potomci Boja, Miomanovića, iz Lijeve Rijeke (Podgorica), preseljeni u Ubalac (Gornja Morača). Rodonačelnici više bratstava, od njih su u: Vranješka dolina (Bijelo Polje), pa jedni od njih preselili u Šumadiju, Uskoci pa Žabljak i druga mjesta; Konjevići (Ljubić) - Srbija, doselili se u vrijeme Prvog Srpskog ustanka, iz Crne Gore; Cerovo i Rađevina (Valjevo), porijeklom iz Pive; Drobnjaci; Lipa (Cetinje); Cuce (Cetinje); Dabezići (Bar). Jedni i kao: Boja = Bojić srodnici područnih Meragovića i Senalovića
Bojići, bratstvo u Lipi
Bojičić, Osoje (Pljevlja)
Bojka, u Podgorici
Bojković, u Zepši i Radeća (Piperi); Višnjevo (Gornji Grbalj), ogranak Mileševića (Mandića) iz Drobnjaka
Bojkovići, iseljeno bratstvo iz Prosenog Dola
Bojkovići, pravo prezime bratstva Lagatora
Bojkovići, bratstvo u Ugnima
Bojkovići, bratstvo u selu Višnjevu u Grblju
Bojo, predak Bojanovića
Bojović, Prvoševina (Bojovići), Andrijevica i Buče (Berane) grana Rajevića, od njih: Azanji (Bihor) i Hasu (Bijelo Polje), Sjenici (Raška) i Starom Vlahu (Višegrad); Ogranak Gagovića u Pivi; u Šarancima (Žabljak), ogranak Rajičevića = Raičevića (Šarenaca) iz grupe Vlastelinovića, vidi: Šarenac iz Plane. Od njih su u Sedobra (Priboj), Leskovcu, Lebanima, Sijerinskoj Banji (južna Srbija); kod Nikšića oko 1699. god; Grude (Tuzi) i kao: Bojinović, doseljenici iz Pipera
Bojčević, u Nikšiću iz Radeća (Piperi); Žitištu, Iđošu i Srpskoj Crnji (Banat) iz Crne Gore
Bokan, bratstvo u Gluhom Dolu
Bokar, Katun i Potpeće (Pljevlja)
Bokerin, Očinić (Cetinje)
Bokerine (Bokerinći), negdašnje bratstvo u Očinićima
Bokeć, i kao: Bokić i Nikmaraš, u Zatrijebaču (Nikmarašima) iz grupe Mrnjavčevića iz Kuča
Bokić, Podgorica
Boko, Obod i Obarda (Mojkovac)
Bokovac, Limljani (Crmnica)
Bokovljan, Ceklin (Rijeka Crnojevića); Nikšić
Bokovljanin, kod Cetinja; Donja Dobra (Gornji Ceklin), Cetinje, iz područnog Bokova
Bokovći, bratstvo u Limljanima
Bokorić, Zeta 1416. god.
Bokos, Herceg-Novi
Bokša, Boha, slično Bokšić, patronimik od Bogiša u Baru 1347. god.
Bol, u Kotoru
Bolani, Ulcinj (u 15. v.) i Budvi; Kotor, oni su iz Venecije
Bolanić, Rovca
Bolandžić, ogranak Bulatovića, na Sjenici (Kuči), porijeklom su iz Rovaca. Od njih su u Podgorici
Bolević, iz grupe Ravnožala u Piperima, vidi: Boljević; Lješkopolje, od njih su u Mandićima (Bjelopavlić), Balabanima (Zeta) kao: Boljević; Balabani, Golubovci, Gornja Gorica, Momišići i Srpska (Zeta) i Podgorici, oni su iz Lješa (Albanija), vidi: Amatbašić; Radmuževići u Šekularima, ranije: Boičić, potomci Jovana Boice, vidi: Boičić; Bratonožići, ogranak Jovanovića u stablu Pavkovića; Kolomza i Gorana (Ulcinj)
Bolevići, bratstvo u selu Lješkopolju
Boleič, Bar 1304. god.
Bol, i, Ulcinj 1864. god.
Bolieč = Boljica, vidi: Bolikius
Bolija, ogranak Bolevića u Donjoj Gorici (Zeta)
Bolikius = Boileč = Bolica, barska vlastela 1320. god. vidi: Boleiš i Bolica
Boliris vidi: Bon i Boloris u Kotoru
Bolić, Stijena Piperska
Bolica = Bolice, u Kotoru i okolini (1154. god.) pa dalje kao: Bolica - Kokoljić (Kokljić), od 1398 - 1643. god. i jedni kao: Medović 1591. god. prvobitno su Bolica, pa Bualica, Bualipa i jedni kasnije: Pribičić u Kotoru (13. v.) pa na dalje, vidi: Boliris, Bivoličić i Barmičeli
Bolović = Boljević, Boljevići (Crmnica), od njih su u Kolomzi (Ulcinj)
Boloris, Kotor (15. v.) vidi: Boliris
Bolsić, Bar 1311. god.
Boljan, i, Orahovo (Crmnica), od 1898. god. ogranak Čankulja; Herceg-Novi
Boljani, bratstvo u Podgorici
Boljanić, Boljanići (Pljevlja); Pljevlja od druge polovine 17. v. i 1869. god.; u Orahovcu (Crmnica) do 1898. god. kao: Pankulja
Boljanović, Donići (Gatačko Polje), porijeklom iz Crne Gore
Boljaković, Nikšić
Boljević, Njeguši (Cetinje) u 15. v.; Balabani i Golubovci (Zeta), ogranak Kaluđerovića, i kao: Bolević, porijeklom iz Selaca (sjeverna Albanija); Kotor i Risan, istorodni; Stoliv (Kotor); Boljevići (Crmnica), od njih su u: Sveti Đorđe (Šin Đer) i Đenoše (Ulcinj) i kao: Pjetrikolević; Velji Ostros, uz Skadarsko jezero; Njeguši (Cetinje) 1445. god.; Gorica (Zeta) i kao: Bolija i Bolević, srodni Milićima u Donjoj Gorici (Zeta) i Vukčevićima u Lješanskom području i Alatbešićima (Ahmetbašićima); Nikšić; Podličak (Paštrovići); Podgorica, ogranak Kaluđerovića iz Zete; Bar; Cetinje; Lješnjani su porijekom iz Lješa (Albanija); Boljevići i Mataruge (Pljevlja), ogranak Stevanovića; u Sremske Karlovce iz Crne Gore, i kao: Stefanović, preseljeni u Bijelu Slobodu (Ukrajina)
Boljevići, pleme u Crmničkoj Nahiji
Boljica, vidi: Bolikius
Bom, Herceg-Novi
Bombar, Pljevlja, iz područnog Maoča
Bombašić, Kotor
Bomberc, u Drenovštici (Pješivci) od Milojevića i susjednih Milojevića, porijeklom iz Komana (Podgorica)
Bomor, Sjenice - Kuči
Bon, a, i = Boliris, i Bolica, u Kotoru i kao: Bon 1557. god.; Mojkovac, pa u Dubrovnik, a odatle 1186. god. u Kotor kao: Kotoranin, pa Boliris do 1572. god. i jedni u Ulcinj
Bonaldi, Prčanj (Boka Kotorska)
Bonamo, Herceg-Novi u 16. v.
Bonbarez, Nikšić
Bongvardo, Kotor i područni Muo
Bonguardo, u Prčanj (Boka Kotorska)
Bonda, Paštrovići 1680. god.
Boneter, Podgorica
Bonkeć, potomci Bon Keča (Keća) u više naselja u Zatrijebaču (Kuči). Doseljeni iz Pipera, a porijeklom iz Tuzi; vidi: Bonkeće
Bono, Kotor, porijeklom iz Italije
Bonsant, Herceg-Novi
Bončić, Nikšić
Bondžuc, Bondžuki (Rožaje), porijeklom su iz Klimenata (sjeverna Albanija). Od njih su u Novom Pazaru
Bonjčić, Kotor i područje Riđana (Nikšić)
Borančić, Godijelje, Zaton, Sipanja i okolina (Bijelo Polje)
Borat = Boratović, Zalazi (Njeguši); vidi: Boretović
Boratović = Borat, Njeguši (Cetinje); Paštrovići, zapadni dio 1600. god.; vidi: Boretović = Punšević
Boratovići, izumrlo bratstvo u selu Mircu
Boratovići (sa Vodalijama), grana bratstva Punoševića u Njegušima
Borac, Boan (Žabljak)
Boračić, Bjelojevići (Mojkovac), grana Novakovića iz Vasojevića
Borberez, Nikšić
Bordić, Šestani (Primorska krajina). Od njih su u Kolomzi i Karuče (Ulcinj)
Borđić, Salč i Kolomza (Ulcinj)
Borenek, Kruševice, Herceg-Novi
Boreta, Borete u Bečićima (Budva), starinom iz Zete
Boretović (Boratović - Punošević), Zalazi (Njeguši) - Cetinje
Borzat, i, Budva
Borikić, Gusinje, iz Kuča
Borilović, Bajice (Cetinje); Salč (Ulcinj)
Borilovići, bratstvo u Bajicama
Borina, Podgorica
Boris = Borisi, Bar, vlastela u 14. v. i 15. v.; Dobrota (Boka Kotorska)
Boričić, Vasojevići: rod Rajevića, Milikića i Mijovića; ogranak Novakovića iz Nožica i Dušice, ogranak Roevića. Od njih su u Bjelojevićima (Mojkovac); Berane; Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Dragočava (Berane), od njih su u Podgrađu (Bihor); Vranjina, na Skadarskom jezeru, doselili iz Bajica (Cetinje); Drobnjaci; Ozrinići (Nikšić); Očinići (Cetinje), srodnici: Kaluđerovića, Ridova i Popović-Ćuk
Boričković = Borička, Kućista u Ćeklićima (Cetinje) i Gluhi Do (Crmnica) 1560. god.
Boričkovići, negdašnje bratstvo u Kućištima u Ćeklićima
Borišić, Bajice (Cetinje) i Bjeloši i Očinići (Cetinje); Nikšić; Jablanovo (Bijelo Polje); Boljanići (Pljevlja)
Borišić Vuk, predak Borišića na Očinićima
Borišići, bratstvo u Očinićima
Borković = Porobić, Herceg-Novi. Mojdež (Boka Kotorska) ogranak Ugrenović ranije iz grupe Riđana, iz Riđana (Nikšić). Istorodni su u Vrpolju (Trebinje); Viševac (Tivat) ogranak Ilića iz Ledenica, a ondje iz Drobnjaka ogranak Mileševića (Mandića)
Borlović, Salč, Kolomza i Podmožur (Ulcinj), doselili iz Šestana (Primorska krajina)
Borno, Kotor
Borovac, Lepetane (Boka Kotorska), doselili se iz Konavala; Brljevo (Piva)
Borovina, Cetinje
Borovinić, Bršno (Nikšić), odatle se jedni preselili u Sandžak
Borović, Gotovuša i Boljanići, pa u Kovač i Oćevine (Pljevlja), došli iz Brvenice (Pljevlja). Ima ih i u Nikšiću; ranije: Raičković u Lješkopolju, ogranak Krkotića, odseljenih u Vraku (Skadar); U Paštroviće iz Crne Gore; Herceg-Novi
Borozan, kod Rijeke Crnojevića, ranije: Radivojević srodni Lomparima, doselili iz Bukovika i Bokova (Crmnica); Ceklin (Rijeka Crnojevića), od njih jedni su preselili u Bukovik (Crmnica)
Borozani, bratstvo u Farmacima
Borozani, bratstvo u Bokovu
Boroje, Dobrota (Boka Kotorska), porijeklom iz Kranjske (Slovenija); Kotor; Herceg-Novi
Borojević, Donji kraj (Cetinje), porijeklom od Niša, vidi: Ivanišević, Dapčević, Trnjine u Cucama (Cetinje); Prijevor (Tivat) 1437. god.
Borojević Ivan, predak bratstva Ivanovića i Ivaniševića u cetinjskom D. Kraju
Borojevići, negdašnje bratstvo u Trnjinama
Boron, Herceg-Novi
Boronjić, Ćeklići (Cetinje)
Boros, as, Dobrota i Herceg-Novi
Borotović, Njeguši (Cetinje)
Bortuni, rod u Perastu u Boki
Borđić, Salč i Kolomza (Ulcinj)
Borušić, Pljevlja
Borča, Podgorica
Bosarić, Budva
Bosenčić, Maine - Budva 1692. god.
Bosiljević, vidi: Baselji
Bosić = Bosič, slično Božić, Kotor 14. v.; Budva; iselenici iz Morače u Lisu i Aranđelov Do, donje Dragačevo u Srbiji, srodni tamošnjim Ilićima
Bosič, vidi: Bosić, u Kotoru od 14 - 16. v.
Boski = Baski, Meljine, Herceg-Novi
Bosković = Bošković; Lepetane (Boka Kotorska)
Bosna, Bjelopavlići 1558. god.
Bosnić, Banjani (Nikšić) 1425. god.; Građani (Rijeka Crnojevića); Herceg-Novi, po nahočetu; Baošići, Brgule i Luštice (Boka Kotorska); ogranak Begovića u Ćudama, a drugi u Reževićima (Paštrovići), vidi: Franović; Katuni i Gornja Sela (Paštrovići); Radovanići (Tivat), porijeklom su iz Bosne; Pljevlja 1864. god.
Bosović, Pljevlja 1855. god.
Boteri, Kotor
Botnoz, Perast (Boka Kotorska)
Botovići, muslimani iz Podgorice
Botrić, Prčanj i Kotor (Boka Kotorska)
Boturić, Boturići (Bijelo Polje)
Boha, vidi: Bakša
Bohar, Berane
Boci, vidi: Boc
Boc, ka, Kotor, početkom 15. v.; Arbaneš (Bar); Popovići i Arbaneš u Debeloj Krajini, ranije: Martić, a i kao: Boci
Bocar, Budva, porijeklom su iz Korče (Albanija)
Bocarić, Budva 1876. god.
Bočanić, Zagrad (Kuči)
Boša, vidi: Bokša
Boši, Lisna uz rijeku Bojanu
Bošić, Herceg-Novi, po nahočetu
Boškov, Paštrovići 1705. god.; Deliblato (Donji Banat), iz Crne Gore
Bošković, u Podgorici 1431. god.; Budva 1688. god.; Kuti i Bijela, Herceg-Novi 1695. god.; Kameno i Kruševice (Boka Kotorska) su iz Mostića (Hercegovina) kao: Palikuća; Herceg-Novi, po nahočetu; Ledenice (Risan) 1399. god.; Bijela Smokva (Kanjoš) u Buljarici (Paštrovići); Podgorica 1435. god.; Bogumilovići u Pješivcima, ranije: Breškovan. Od njih su u Budvi i Nikšiću; Bjeloši (Cetinje); Čevo, selo Pejovići i kao: Bošković - Pejović, u Cucama, srodni su Miljanovićima iz područnog Repca. Od njih su u Nikšiću, a u područnom Grahovu i kao: Bošković - Gradinjanin; Gradina u Ćeklićima (Cetinje); Bjelice (Cetinje), od njih su u Kotoru; Rijeka Crnojevića, i kao: Bošković - Kolašinac, porijeklom iz Polja (Kolašin); Vignjevići (Rijeka Crnojevića) i kao: Bošković - Ljubotinjanin, porijeklom iz Vučitrna, Kosovo; Građani (Rijeka Crnojevića), starinci, od njih u Mrkojevićima (Crnogorsko Primorje); Velje Selo (Bar), iz Donjih Mikulića uz Bojanu; Gluhi Do i Sotonići (Crmnica) i kao: Mirosalić. Oni su ogranak Vučetića; Golubovci (Zeta); Brčele i Limljani (Crmnica); u Cucama, povrh Melaca, ogranak Mijanovića, porijeklom iz Zete (Adžova Vrba), gdje ih više nema; Na Glavici (Bjelopavlići), ogranak Kaluđerovića; Slatina i Vučića - pod Zeletinom; Platoom (Bjelopavlići), jedni ranije: Ilić; Orja Luka (Danilovgrad) i Ostrog (Bjelopavlići), potomci Bijelog Pavla. Od njih su Tripunović u Matagužama (Zeta), Doboju (Bosna) i Senjak na Rudniku, jedni su odselili u Mačvu; u Pješivcima kao: Riđan, pa Kezunović i Mijajlović (Serdarević) preselili u Paštroviće; iz Pješivaca neki su preselili kod Valjeva i drugi u Peteljevac (Kruševac); Nikšić i susjedna Straševina; Paštrovići 1702. god.; Zagrad (Župa Nikšićka), ogranak su Milončića iz područnih Dučica; Liverovići (Župa Nikšićka), ogranak Pavlovića, potomka Nikšića. Od njih su u Rovcima (Podgorica), Kolašinsko i Mojkovačko područje; kod Mojkovca, kasnije Fuštić, porijeklom iz Grblja; Mojkovac, ogranak Šćepanovića, iz Borja lijeske (Rovca); u Trebaljevu (Mojkovac), jedni i kao: Kojinović; Morača (Kolašin), doselili iz Lješkopolja, porijeklom iz Grblja; Morača, potomci Bogdana Čevljanina, iz Vojinića (Cetinje); Kričak i Kolašin (Pljevlja) i kao: Bošković = Alilović, doselili iz Kozice preko Tare, kao: Macan; Brvenica, Kovač (Pljevlja) i Lijeska (Pljevlja); Bobovo (Pljevlja) pa su prešli u područni Gradac i Jelov Panj pa u Ritošiće i Kaluđeroviće (Pljevlja); Prenćani, Maoče i Bukovica (Pljevlja); Gotovuša (Pljevlja), pa u područne Kolušiše i okolna naselja; Rovca (Podgorica); iz Crne Gore u Pieru (Albanija); Tivat; Garaši (Kragujevac) kao: Bošković (Savić) pa Garašanin porijeklom iz Bjelopavlića; Kumbor (Boka Kotorska), iz Krivošija; Podgorica 1431. god.; kod Herceg-Novog, jedni su iz Popova (Hercegovina); Ledenice i Risan 1399. god.; Kumbor, Ubli i Smirna, Herceg-Novi; Muo i Prčanj (Kotor), Donji i Gornji Stoliv (Boka Kotorska), porijeklom su iz Ćeklića (Cetinje); u Podgorici 1435. god.; Zagora i Radovići (Tivat) 1594. god.; iz Bogmilovića (Pješivci) ima iseljenih u: Spuž, Bjelopavliće, Prizrenu, Međulužje (Šumadija); u Bogmilovićima (Pješivci) potomci Todora iz Velestova (Cetinje); Vignjevići (Rijeka Crnojevića), porijeklom su od Vučitrna (Kosovo); Građani (Rijeka Crnojevića), od njih su u Dobroj Vodi (Bar); Ceklin (Rijeka Crnojevića), od njih su u: Šekulare (Gornji Vasojevići), Ritošići (Sjenica); U Moraču iz Liješnja (Rovca) ovdje iz Vojinića (Čevo), Cetinje porijeklom iz Hercegovine; Kisjelice (Bratonožići) i kao: Mijajlović; Potkrš i Seoštica (Bratonožići); Šekulari (Gornji Vasojevići). Ogranak Maslovara. Ogranak Kaluđerovića u Velici i Donjoj Ržanici (Vasojevići) jesu iz Ćeklića (Cetinje); Jedni su u Vasojevićima ogranak područnih Adrovića. Šekulari (Gornji Vasojevići), ogranak područnih Adrovića. Šekulari (Gornji Vasojevići), ogranak područnih Brakočevića porijeklom iz Cuca (Cetinje). Od njih su u: Beranama i kod Bijelog Polja; Gradina (Bjelopavlići), ranije: Bogumilović. Njihovi su srodnici u Golubovcima (Zeta); u Podgorici došli su ogranak Raičevića drugi ogranak Terzića; u Kučima: 1) Iz Meduna (Kuči) preselili se u Plav; 2) Iz Ubala preselili u Bar; U Loparima, jedni kao: Kostrović; Brestovik (Bijelo Polje), Plužine (Piva), doselili iz Sjenice (Raška), od njih su Mićić; U Reljevu (Sarajevo); grana Vojinovića u Pivi i odselili u Bosnu
Bošković, grana bratstva Vučetića u Gluhom Dolu
Boškovići, bratstvo u Bjelopavlićima
Boškovići, bratstvo u Bjelošima
Boškovići, bratstvo u Brčelima
Boškovići, bratstvo u Limljanima
Boškovići, bratstvo u Stolivu
Boškovići (Breškovci), bratstvo u Bogmilovićima
Boškovići (Gradinjani), bratstvo u Cucama
Boškovići (Gradinjani), u Nikšiću i u Grahovu
Boškovići (Mijanovići), bratstvo u Cucama
Boškovići - Mirosaljići, bratstvo u Sotonićima
Boškovići (Pejovići), bratstvo u Pejovićima
Bošma = Bošmar, Sjenice (Kuči), stari rod
Bošnjak, Herceg-Novi; Podi, Herceg-Novi, porijeklom iz Bileće 1687. god.; Lužnice (Župa Nikšićka), ogranak Čvorovića, povratnika iz Bosne kao: Lužnica - Čvorović; Piva ranije: Čvorović (Lužnica) u Župi Nikšićkoj, u Srbiji i kod Zvornika (Bosna); Ulcinj 1855. god.; Bijelo Polje i područna Bistrica, sa okolinom; Rožaje, porijeklom su iz Banja Luke, kao: Sobo; Azanja (Gornji Bihor), Bijelo Polje, poslije 1879. god. doselili su se iz Bosne; beransko područje; Bezuje (Piva), porijeklom iz Stare Crne Gore
Bošnjaković, Nikšić
Bošnjanin, potomci Patroševića iz Petroševe, odnosno Kešeljeve gradine u Grahovu (Nikšić)
Bošnjaci iz Pive (Bezuje), doselili sa Zagrada iz Župe Nikšićke
Bošnjo, Boljanići (Pljevlja)
Bošmar, Sjenice (Kuči)
Bravec, Herceg-Novi
Bravo, vić, Dobrota (Boka Kotorska); Pljevlja i kao: Bravović 1864. god.
Bragni, vidi: Brini i Brigsić
Bragadin, Kotor 1588. god.
Brageš = Brageić i Brageša, Buljarica, Paštrovići 1746. god.
Bradasa, ca i Bradgasa, Kotor
Bradić, predio Bistrice (Bijelo Polje); ogranak Đuriđića, iz grupe vasojevićkih Kovačevića
Bradović, Lepetane (Boka Kotorska)
Bradoć, Bar
Braian = Brićo, Kotor u 15. v.
Braijaj, Oblik i Vilas (Ulcinj)
Brailo, Podgorica, a u Kotoru (u 15. v.), kao vlastela, pa jedni i kao: Braina
Brailović, Bojka (Ulcinj)
Braimović, Bojka (Ulcinj)
Brainović, Komani 1492. god., Bojka (Ulcinj) i Perast (Boka Kotorska)
Braisavević (Vojisavljević), u Zeti kroz 12. v.
Braisković, Kolomza (Ulcinj)
Braić, Brajići (Budva) 1489. god.; Budva, iz Brajića; Lohovo (Andrijevica) 1485. god.; Lukovo (Kolašin); ogranak Stojanovića iz Brajića u Poborima (Budva)
Braicka, Petrovac na Moru (1886. god.), srodni su im Stojanovići iz Brajića (Budva)
Brajak, Bogdašići (Tivat), porijeklom iz Stare Crne Gore; Gornja Lastva (Tivat); Dobrota (Prčanj) i Lepetane (Boka Kotorska)
Brajan, Škaljari (Boka Kotorska); Kovači i Šišići (Tivat)
Brajanović, Bajice (Brajanov krš), Cetinje 1504. god. kasnije i: Priđenović; Drobnjak; Podgorica; Bar; Momišići (Podgorica);
Brajanovići, negdašnje bratstvo u Bajicama
Brajaša, Bratićani (Primorska Krajina), Ulcinj, porijaklom iz Vilgara u Amalima (Albanija)
Brajević, Mojdež, Savina i Stoliv (Boka Kotorska), a u Atini (Grčka) kao: Vasos (Mavrovuniotis) vidi: Brajović; iz Kozica u Otiloviće (Pljevlja)
Brajilović, Kotor
Brajinović, Kotor
Brajić, Knežina Brajićka (Budva) u 10. v., 1388. i 1624. god.; Budvić (Pobori Brajićki) 1489. god.; Brajići (Budva) 1488. god., vlastela, od njih su u selo Brajić (Šumadija); Budva; Podostrog (Budva) i kao: Braić; Pržno (Paštrovići); Ulcinj 1899. god., doselili se iz Brajića (Budva); Kozice (Zatarje). Od njih su u Otilovićima (Pljevlja) i Lukovu (Kolašin), pa u Novi Pazar; Kotor i područni Baošići; Risan (Boka Kotorska), porijeklom iz Brajića (Budva)
Brajići, pleme u Boki
Brajičić, Ozrinići, Nikšić
Brajković, Orahovica (Kotor) 1437. god. porijaklom iz Stare Srbije; Dobro Selo (Cetinje), Pješivci 16. v.; u Cucama (Cetinje) potomci Nenoja Orlovića, razgranati i kao: Dupončević; Njeguši (Cetinje) 1444. god., vidi: Bajković u Grblju; Donja Lastva (Grbalj), su iz Glogovca; U Lozicama (niže Žanjeva Dola) u Njegušima (Cetinje) i u Perast (Kotor), navodno su iz Hercegovine; U Solarima (Mirac), u Grblju, poznati i kao: Hrsović; Baošići (Kotor); Kotor; Bogišići (Grbalj), Topla, Herceg-Novi; U Perast (Boka Kotorska) sa Vratla iz gatačke Površi; Ogranak Tomića u Paštrovićima; Mala Gorana (Ulcinj), oni su iz Mrkovskog polja; Podgorica 1441. god.; Tomaševo (Pavino Polje) u Vraneškoj dolini, starosjedioci; Šaranci (Brajkovići), iz Drobnjaka se preselili u Prenćane (Pljevlja); pa u Pisanu Jelu i Bijelo Polje; Peroj (Pula) iz Ljubotinja (Cetinje)
Brajnović, Kotor, vidi: Brajinović
Brajović, potomci Braja Pavkova Pavkovića (Bućića), razgranatih u Bjelopavlićima, i kao: Filipović (Brajović) i Jovović (Brajović) i Košutović (Brajović) i Begović (Brajović) i Jugović (Brajović) i Savićević (Brajović). Jedan od njih Rade, odseli se u Vraku (Skadar) i tamo su Radičić, drugi u Albaniji: Grilu, Đino-Kastru kao: Brajović = Jakoja = Berdanaj = Stefo i u Tirani, Grilu i Skadru kao: Brajović = Ferozaj, Grima (Vraka) i kao: Brajović Omari i Starom Boriču (Vraka) i u ovim mjestima kao: Brajović = Veri = Pjetri; ima ih naseljenih u Spužu, na desnoj obali Zete; Momišićima i Golubovcima (Zeta); kod Skadra (Albanija); Danilovgradu; Rijeci Crnojevića; Cetinju; Vijencu (Pljevlja), kao: Rajević; Dubrovniku; Nikšiću; Podgorici; Šipanskoj Luci, na ostrvu Šipan, vidi: Vasos; Igalo, Herceg-Novi; Mojdež (Boka Kotorska), Kotor, po nahočetu; Sutomore (Bar) 1898. god.; Mateševo (Kolašin); Kozice (Zatarje), preselili jedni u Drobnjake
Brajovići, bratstvo u Bjelopavlićima (seoce Jelenak, Kosovi Lug…)
Brajušković, Martinićko Gostilje, i povrh sela (Bjelopavlići), potomci su Bijelog Pavla
Brajhović, Grnčarevo i Čeoče (Bijelo Polje)
Brajša, Vladimir (Ulcinj)
Brajšić, u Mainama (Budva) 1442. god.
Brakov, Klek (Mojkovac)
Braković, Vilac (Bratonožići). Potomci Raiča Baljeva, kao i: Ćelević, Vidić, Čolić i Gilić. Odatle su jedni preselili u Doljane i Sjenice (Kuči), pa su od njih u Pribrisijevićima (Mojkovac), kao: Krgović i odatle su jedni kod Vrnjačke Banje i u Metohiji; Paštrovići 1693. god. kao: Branković
Brakočević, potomci Brakoča Vukova (Ljevaka) u Selo Orah (Šekulari) u Gornjim Vasojevićima, razgranati su, porijeklom iz Cuca (Cetinje)
Braletić, u Bjelopavlićima ogranak područnih Tomaševića
Bralić, Rugova (Peć) i Koljeno (Rožaje), porijeklom iz Koplika (Skadar)
Brambila, Kotor
Bran, Kovači i Šišići (Grbalj) 1620. god.
Brangni = Bragni, Bar 1360. god.
Branetić, Njeguši (Cetinje) u 15. v.; Pješivci (1431. god.), Kotor 1458. god. i Grblju 1443. god., Solari pri Goraždi (Mircu), Cetinje; Podgorica 1478. god.
Branilović, preci većega broja bratstava u Pivi. Vidi: Radojičić u Pivi; Kod Mojkovca; u području Drobnjaka 1376. god.; Banjani (Nikšić)
Branisavljević = Vojisavljević, vlastela Zeta 1130. god. i kasnije
Branić, Sinjac (Lješkopolje) 1711. god.
Branković, Bratonožići, Podgorica i Zeta 1468. god., vlastelinsko-despotska porodica iz Korjenića (Trebinje); Ozrinići (Čevo), Cetinje 1518. god.; Banjani (Nikšić); Gluhi Do (Crmnica), vlasteolska porodica, jedni kasnije Čarapić, doseljeni iz Vasojevića. Od njih su u Korjeniće; Trebinje i Popovo u Hercegovini, a drugi u Boku Kotorsku; Đenovići, Herceg-Novi; Škaljari (Boka Kotorska); Kotor; Buljarica (Paštrovići) 1693. god. a jedni su ranije, 1570. god., Braković; Pašića Polje (Bijelo Polje); Piva preselili u Rađevinu i Kostarnik (Valjevo), a drugi u Dupljaj (Valjevska Kolubara), a treći u Jadar (Mačva); Buljarica (Paštrovići) 16 - 18. v.
Brankovići, zagranak bratstva Brankovića-Čarapića u Gluhom Dolu
Brankovići - Čarapići, bratstvo u Gluhom Dolu
Branović, u 10. v. vlastela i na području predmetne radnje u ovome Prezimeniku (?)
Branojević, Njeguši (Cetinje) 1444. god.; i Kotor; Morinj, Herceg-Novi
Branjar, a, Herceg-Novi
Branjkuljan, Nikšić
Bratvica (Brato,Bratica), predak bratstva Borišića
Bratešić, Maine (Budva)
Bratijan, Kotor
Bratisaljić, Podgorica 1438. god.
Bratić, Kosijeri (Cetinje), doselili iz Rogama (Piperi); kod Vladimira (Ulcinj); Njeguši (Cetinje); Nikšić, iz Hercegovine; Kosijerevo (Parije), Nikšić i u Nojnici uz rijeku Ćeretu (Hercegovina)
Bratićević, Vrnjiš (Njeguši), Cetinje 1521. god.; Ulcinj 1889. god.
Bratica, Peraška naselja, starinci; Bar
Bratičević, Njeguši u 16. v.; Perast (Boka Kotorska); Herceg-Novi
Bratković, Njeguši i Mirac (Cetinje) u 14. v.; Tivat 1335. god.
Bratnović, Kotor 1485. god.; kod Plava 1485. god.
Bratović, Podgorica, iz Kuča; Rovca (Šekulari), Gornje Polimlje; Kotor i područni Zalaz; Naljevići (Grbalj), porijeklom iz Stare Crne Gore
Bratoneš, uz Skadarsko jezero
Bratonožić, odseljeni iz Bratonožića u: Valjevo (Srbija) u 18. v.; Prilep (Makedonija) i druga mjesta kao: Bratonožić
Bratoslavić, Kotor 1305. god.
Bratul, Gusinje i područna Trepča 1485. god.
Bratunović, Njgeuši (Cetinje); Gornji Mirac (Grbalj)
Braćević, Nikšić 1431. god.
Braunović, Donja Morača (Kolašin) 1251. i 1574. god.; porijeklom od Skadra (Albanija), od njih su iz Vratina (Morača) došli iz Kuča, pa Mihailo ode u Sjenicu i otuda Mihailović; iz Kuča u Spuž, Podgoricu; u Morači i Skadru istorodni su. Od njih su u Radulićima (Bihor); Lozna (Bijelo Polje); Bistrica (Mojkovac), potomci su Sasa iz Brskova (Mojkovac); Tološi i Donja Gorica (Podgorica). Ima ih i u drugim područjima.
Brahaj, Zagonja, uz Skadarsko jezero, pa jedni u Ulcinj 1894. god.
Brahimi, Selca (Ulcinj)
Brahić, Pljevlja
Bracaj, oj, čaj, Oblik (Ulcinj), doselili se iz Dinoše (Amali) - Albanija
Bracanović, Mikulići u Bjelicama (Cetinje); Piperi, ogranak Stanića; Pješivci; Kuči, od njih su u Podgorici; Cetinje; Dobrota (Boka Kotorska); Bijelo Polje
Bracanovići, bratstvo u Mikulićima
Bracač, Bar
Bracović, Bjeliši (Bar) i kao: Đerđelović; Đurjan, uz Skadarsko jezero (Debela Krajina), porijeklom iz Kuča; Vrbica (Kuči), ogranak Radetina, a jedno vrijeme i kao: Đerđelović, porijeklom su iz Selaca u Klimentima (Albanija); Kosor i Cerje (Kuči), od njih su u Podgorici i područnom Spužu
Bracoj, vidi: Bracaj
Bračković, Nikšić
Brašnja, nji, nić, Ulcinj, porijeklom su iz Afrike; vidi: Brašnji
Brašnji, Pljevaljsko područje, matično: Babine, Zvijezd, Vrbovo, Obarda, Toci, Ljeljanica i odseljeni u Bijelo Polje (Srbiju) i druge krajeve. Poneki i kao: Despot, Danilović, Ignjatović, Poljak, pa odseljeni u druge krajeve često su mijenjali prezime
Brašanac, Nikšić
Brašnjić, vidi: Brašnja
Brašnjanić, vidi: Brašnja
Brbidžić, Nikšić
Brgul, Brguli i Mardali (Tivat) u 14. v.
Brguljan, Kotor i Prčanj (Boka Kotorska), Škaljari i Tivat porijeklom iz tare Crne Gore
Brguljani, bratstvo u Škaljarima
Brdar, Slatina (Žabljak); Leće i Krasovine (Bjelopavlići), potomci Lužana, a u područnim Pažićima kao: Stojanović (Brdar), od njih su u Danilovgradu, Prijeradima (Tivat) 16. v., Slatina (Bjelopavlići), iz Bjeloša (Cetinje); Pažići (Danilovgrad), ogranak Martinovića; i Orja Luka (Danilovgrad). Od njih su (u 16. v.) jedni preselili u sjevernu Hrvatsku; Paštrovići 1799. god.
Brdarević, Šobajići (Bjelopavlići)
Brdca, Brca u Sutomoru (Bar)
Brđanin, Ibarac (Rožaje), porijeklom su iz Bjelopavlića
Brežanin, Spič (Sutomore) i kao: Kovač, Kavaženda i Đurović (u 16. v.) doselili se iz Brežana (Zeta). Preseljeni u Bušatovine i Dubrave (Paštrovići) i kao: Bušar i Crnojević, vidi: Bušat; Bar
Breznarević, Bar
Brek, a, Maine (Budva)
Breljić, Budima (Berane), srodni Babovićima, grana Novakovića Vasojevića; Srbina (Boka Kotorska)
Brenović, Mojkovac
Brenudović, Herceg-Novi (oko 1701. god.) doselili se iz južne Hercegovine
Bresan, Kotor
Brestvac, Brestovik (Nikšić)
Breša, u Kotoru 1459. god.
Breškovac, kasnije Milunović u Pješivcima
Breškovci (Boškovići, Perovići, Adzžci, Mijuškovicć), bratstvo u Bogmilovićima
Brzvski, Mojkovac
Brzan, Podgorica
Brzać, Godočelja u Bihoru (Bijelo Polje); Bukovica (Rožaje)
Brzutić = Brzut = Dokšić, Nikšić, doselili su se iz Mostara
Briđanin, Briđe (Lješansko područje), Podgorica
Brigantino, ro, Donji Stoliv (Boka Kotorska); Budva
Brigetinjka i Brigniebragni, u Baru
Brigsić, vidi: Bragni
Brizić, Donji Stoliv (Boka Kotorska)
Brikio = Britius, Barska vlastela u 15. v.
Burina, u Zeti 1396. god.
Brindić, Šekulari (Gornji Vasojevići), porijeklom od Prizrena (Metohija)
Brindo (Bolica), u Kotoru
Brinić, Krtole (Tivat) u 16. v. doselili iz Dapca (Albanija). Od njih su u područnim: Porto Riko, Radovići (Lušac); Herceg-Novi i njegova okolina; Cetinje
Brinjacak, vidi: Jacović
Briska, vić, Kolomza (Ulcinj), kao: Briskavić; Bogdašićima (Boka Kotorska); Ulcinj 1899. god.
Briskavić, vidi: Briska
Brisković, Vasojevići, bliski Babovićima, iz grupe Novakovića. Ulcinj 1879. god.; Kolomza (Ulcinj) iz Briske (Primorska krajina)
Bristović, Herceg-Novi
Britvić, Zagorak i Brajković (Pješivci), do 1614. god., jedni se preselili u Tvorilo i Kujavu (Bjelopavlići). Kasnije jedni: Petrović, srodni Vitkovićima i drugi
Britvica, Podostrog (Bjelopavlići), odseljeni kod Mojkovca
Britius, vidi: Brikio
Brkan, Zelenika i Dobrota (Boka Kotorska); Sutomore (Bar); Mrkojevići (Bar), u području Pečurica i kao: Brkani, sišli od Drijenka sa planine, svi su od Popova Polja (Hercegovina) krsna slava Sv. Nikola, jedni kao: Brkanović; Ulcinj; Selo Slavogostić; navodi bratstvenika kod Sarajeva i Podravskoj Slatini
Brkanović, Mrkojevići (Bar), Krute i Vladimir (Ulcinj); Spič (Sutomore), pa odatle u: Prčanj i Grdoviće (Boka Kotorska), vidi: Brkan
Brkanovići, bratstvo u Škaljarima kod Kotora
Brkač = Dželat, Kučima; Njeguši (Cetinje)
Brkačić, Rajićevići (Cetinje)
Brkačići, stari kneževski rod u selu Rajičevićima
Brkić, Podostrog (Budva); u Kosijerevu (Nikšić) kao: Jovanović, a u Ostrogu (Bjelopavlići) 1610. god. i dalje kao: Ostroški
Brković = Šananin, Velika (Plav), doseljenici iz Šalje (Albanija). Odatle jedni se preseliše kod Novog Pazara; Vojno Selo i Brezojevice (Plav); Lješkopolje (Podgorica), od njih su u Podgorici; Pljevlja 1894. god.; Kostanjice (Kotor) u 17. v. iz Popova (Hercegovina); Morinj i Perast (Boka Kotorska), porijeklom iz Hercegovine
Brkojević, Sutomore (Bar)
Brkuljan, Nikšić; Cetinje
Brkušić, Nikšić
Brljan = Brljančić, Trnovice - Popratnice (Rijeka Crnojevića), oni su iz Beri (Podgorica) kao: Brnović
Brljević, Gostilje (Donja Zeta)
Brljančić, vidi: Brljan
Brnić Ostojić, ranije u Kotoru (oko 1440. god.) a kasnije Gugulović
Brničević, rod na Prčnju
Brnović, Župa Grojačka na Sinjcu u Lješkopolju. Od njih su: Popratnici i Bobiju u Ceklinu; Velje Brdo (Piperi); Goričani i Tološima (Zeta); Vranjini na Skadarskom jezeru; Podgorica; Savina, Herceg-Novi; vidi: Brljan
Brnovići, bratstvo u Župi Gradačkoj
Brnovići, bratstvo u Ceklinu
Brnjasić, ogranak Kalezića u Pavkovićima (Bjelopavlići)
Brodgasa, Kotor u 14. v.
Brodecki, Perast (Boka Kotorska)
Brož, Perast (Boka Kotorska)
Brozović, Cetinje
Bronza, Perast (Boka Kotorska); kod Herceg-Novog 1720. god.; Brdca u Sutomoru (Bar)
Bronzić, Podi, Kameno, Kamenari i Savina (Boka Kotorska)
Brončić, hercegnovsko područje
Bronca, kod Herceg-Novog u 16. v.; Perast (Boka Kotorska), starosjedioci
Bronjada, i Brnada, Sutomore 1892. god. i Bar
Brosek, Prčanj (Boka Kotorska)
Brohić, Pljevlja 1853. god.
Broc, i, Bar
Brocić, Bar
Brocović, u Baru
Brsać, kod Herceg-Novog su doselili (oko 1692. god.) iz Zubaca (Trebinje)
Brsnehija, Prčanj (Boka Kotorska)
Brstina, Podgorica
Bruljan, Prčanj (Boka Kotorska)
Brun, i, Budva
Brunčević, Nikšić u 16. v.; drugi su se u Nikšić doselili 1842. god. iz Gruda (Tuzi), pa se preselili u Pljevlja; Pljevlja 1910. god.; Ulcinj; Medun (Kuči), od njih su kod Novog Pazara
Brušini, Muo (Kotor)
Brušković, Župa Grbaljska, od njih su u Kotoru
Bručević, Gorana (Ulcinj), potomci su nekog Brajka iz Mrkojevskog polja; Gusinje i Bistrica (Bijelo Polje); u Nikšiću 1554. god.
Bručvak, Rasova, Grubovač i Bistrica (Bijelo Polje)
Bručić, Trebinje, ranije: Milojević iz grupe Ratkovića u Trešnjevu (Cuce), Cetinje
Brulović, Nikšić
Buba, Ulcinj u 14. v.
Bubagna, Ulcinj, vidi: Bubanja
Bubal, o, Piva, doselili iz Volujica (Trebinje); Herceg-Novi
Bubalović, ogranak Stanišića iz Vinića pa u područne Dragićeviće (Bjelopavlići); Cerovica (Bijelo Polje)
Buban, vidi: Bubanić
Bubanić, Cetinje 1431. god.; Kotor 1440. god. i kao: Buban; vidi: Bubanja
Bubanča, vidi: Bubanja
Bubanja, iz Rovaca, od Vojnovića, ogranak Bogdanovića (''Njeguš''), ranije Knežević; odatle, jedni u Dragovoljiće (Nikšić) - Bubanje, drugi u Klimende (Klimente), sjeverna Albanija, a odatle u Bihor (Bijelo Polje);
Bubanje (Berane), jedni pređu u Gorice (Pljevlja); predio Bistrice i Kanje, na području Bijelog Polja.Od ovih su u Kovrenu. Drugi u Vranović (Tivat). Isti su kao: Gutići (Bistrica), Gurešići (Crnča), Bubunje (Gorice), Aleksić (Međani). Rođaci su im Šabotići u područnim Tucanjama. Porijeklom su iz Stare Crne Gore; Podgorica.
Bubarić, Mala Rijeka (Kuči)
Buba, e, Ulcinj u 14. v.
Bubanić, Grbaljsko polje
Bubić, patronimik od Bube, (u 15. v.) u Bjelopavlićima rodonačelnici više bratstava; kod Bara 1578. i 1650. god.; ogranak Lučića u Mainama (Budva), oko 1710. god.; Kotor u 15. v.
Bubica, Gorice (Pljevlja), porijeklom su iz Vranješa (Bijelo Polje)
Bubonja, Gorice (Pljevlja), porijeklom su od Bijelog Polja (Polimlje)
Bubreško, Bubrežak (Nikšić)
Bubuljica, Podgorica
Buvak, Bistrica (Bijelo Polje)
Buvić, kasnije Bujić, na Sozini (Bar) 1873. god.
Buga, Kotor i dotični Perast
Bugaz, Budva 1660. god.
Bugar, kod Rijeke Crnojevića, doselili se 1852. god. iz Bitolja (Makedonija); Rujišta (Bijelo Polje) od vrijedan kao Bugar, ima odseljenih; Goleša i Voskovina (Pljevlja)
Bugarin, ogranak Muratovića u Boljanini (Bijelo Polje) i područnom Zatonu i Cerovu; Goleši i Vaskovina (Pljevlja)
Bugermajster, Herceg-Novi
Bugon, a, no, slično Bogun, od bogdeus. Kotorska vlastela u 14. v. i Njeguši (Cetinje) 1336. god. kada i u Brskovu (Mojkovac), nesrodni
Budazi, Budva u 17. v.
Budalić, Riđani i Oputne Rudine (Nikšić). Jedni kasnije kao: Nikolić. Porijeklom sa Čeva (Cetinje). Od njih su u Preracima (Bileća) i Kovačima (Oputne Rudine), Nikšić
Budan, Kotor oko 1400. god.
Budaha, u Kotoru 1348. god.
Budvanić, Herceg-Novi, po nahočetu
Budvja, kasnije Buća, vidi: Buća
Bud, e, Ulcinj 1853. god.
Budetić, Baločane 1431. god.
Budeč, Bueč Do (Budeč) u Vučjem Dolu (Nikšić) područje Oputnih Rudina. Od njih su u: Bileći, Podgorici, Mojdežu i Herceg-Novom
Bud, i, Lješnjani, Ulcinj
Budimir, Podgorica; Paštrovići, porijeklom iz Makedonije; Kupelnik i Podgora uz Skadarsko jezero
Budimić, Bar
Budinić, Zagrad, Rače, Ubalac (Kuči) i kao: Bojanović ogranak Bulatovića; Podgorica i kao: Bojanić; Bar i kao: Budnić; Rađesi i Žari (Mojkovac)
Budisavljević, Kotor iz područnih Prijerada; Budva
Budišić, Podgorica; Smokvijenac (Paštrovići)
Budišević, Lastva (Tivat)
Budojević, Kotor
Budnić, vidi: Budinić
Budrović, Budva 1650. god.; Kotor
Buđen, Mrtvica (Kalađurović = Kancalijerović = Puhalović), Grbalj i Žutkovići - Budva 1489. god. i kao: Buđenović i Bućenović 1599. god. isto i u Paštrovićima, gdje su ogranak Kalađurovića i na području Buljarice, od njih su u Danilovgradu i susjednom Zagarču
Buđenović, vidi: Buđen
Bužija, vidi: Bužina
Bužina, ja, Ulcinj 1875. god.
Bužić, Ulcinj, a u Obodu, uz Bojanu i kao: Bušat
Buzaj, Celca (Selca), Tuzi
Buzalić, Kotor
Buzanović, Paštrovići 1423. god. kao: Buranović
Buzdanović, Podgorica
Buzdovan, Kovači (Grbalj); Podgorica
Buzić, Velika (Plav), porijeklom iz Bjelopavlića
Buzola, Zatrijebač (Kuči) 1692. god.
Buzuković, Ulcinj 1887. god.
Buzurović, Nikšić
Buić, u Župu Dubrovačku došli oko 1721. god. iz Nikšića
Buic, Mala Rijeka (Kuči)
Bujaj, Celua (Tuzi)
Bujadinović, Banjani (Nikšić)
Bujak, ac, Vijenac, a u Kozici i kao: Bujac, Prenčanima (starosjedioci), Pljevlja
Bujaković, Vijenac (Pljevlja)
Bujandrić, Podgorica
Bujas, Paštrovići 1643. god.; Budva, vidi: Franćisko
Bujac, Paštrovići; Kozice (Pljevlja)
Bujanović, Boka Kotorska u 16. v.; Bogišići (Tivat), oni su od Dapca, doseljenika iz Dabca (Albanija)
Bujić, Bjelopavlići; Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), starosjedioci; Gluhi Do (Crmnica); vidi: Buvić; Grnčarevo (Bijelo Polje)
Bujiša, Đedovo Polje (Pljevlja), preselili se u Vrulje (Pljevlja)
Bujišić, Miloševići (Žabljak), od njih su u Vrulji i Matarugama (Pljevlja)
Bujković, Mataruge (Pljevlja); Nikšić, iz Hercegovine; Dub, Tivat
Bujović, Perast (Kotor) 1731. god. i Dobrota (Boka Kotorska), oni su iz Hercegovine
Bukajlović, Gaj (Pančevo), porijeklom su iz Crne Gore
Bukalica, Bijela, Herceg-Novi; Grbalj
Bukalo, Nikšić
Bukarović, hercegnovsko područje
Bukvić, Martinova Kula (Kolašinsko polje) potomci nekog Ljalje, srodnici tamošnjih Martinovića i Lukača, odseljenih u područje Bijelog Polja; Mažići (Goleša), Podsokolina (Sutjeska i Zabrđa), Batkovići i Crnugovići (Pljevlja); od Pljevalja jedni su preselili u Stapare; Lješnica, Kukolje, Maoče, Potkrajci i Čeoče (Bijelo Polje); Oputne Rudine (Nikšić) ogranak Maleševaca
Bukilić, Rovca i Gornja Morača, od njih su u: Kličevo (Nikšić) i Požnji (Bijelo Polje)
Bukilica, Sutvara (Tivat), oni su iz Stare Crne Gore; Bijela, Herceg-Novi; Nalješići (Tivat); Herceg-Novi; Budva; Kotor
Bukilo, Nikšić
Bukimir, Bratonožići, kasnije: Lalović = Ljaljović, sa Jablana Bratonožićkog; Lušca (Berane) i kao: Bagaš, od njih su u Sjenici i Srbiji
Bukin, vidi: Buć, -i, -a
Bukio, vidi: Buća, -i, -a
Bukja = Buća = Bukfa i kao: Buća, Kotor i okolina
Bukmirić, Bukmirsko jezero (Kuči), preselili se u Vasojeviće, Peć i drugdje
Bukovičanin, Bukovići (Bjelopavlići), srodnici Vlajkovića i Ivkovića iz Bukovika
Bukomica, vidi: Bukilica
Bukorović, Savina, Herceg-Novi; Kotor
Bukulić, Podgorica; Rovca pa u Župu Nikšićku i kao: Bukelić
Bukulica = Bukomica, Sutvara (Dub), Boka Kotorska, ranije: Marićević, porijeklom su iz Stare Crne Gore; Budva; Kotor
Bukumieva, Potovo Selo (Paštrovići) i Budva 1413. god.
Bukumir, Ponari (Zeta), Podibar (Raška), iz Bratonođića
Bukumira iz plemena Kuča
Bukumirić, vidi: Bukmirić
Bukumjer, Kuči 1411. god.
Bukurov, Berane
Bukurović, Savina i Srbina, Herceg-Novi, porijeklom su iz Biskupine (Knin); Kotor
Bukušić, Dušmanići (Pljevlja)
Bukčia, Kotor
Bula, Fraskanjela (Ulcinj)
Bulaić, Cetinje
Bulajić, iz Zagore (Nikšić), jedni su u Petrovom Selu - na izvoru rijeke Kosovice, na planini Midžor. Od njih su: Golubović i Filipović, od ovih su tamošnji Marković i Spasojević. Drugi u Hercegovini selo Najdanić (Gacko) kao: Todorović i Marković; Rogač i Dobrenja (Nevesinje); treći u Medojeviće, Jabuku i Sokolac (Romanija); grana Dragoševića (Riđana) u 15. v. vidi: Dragoš. Grahovo (Nikšić) doselio Dragoje iz Kuča. Od njih su u Brestovcu, Krnjeuše, a odatle jedni su se preselili u Nakovo (Kikinda); Risan (Boka Kotorska); Kotor; Nikšić; Selište (Nevesinje) iz Grahova (Nikšić); U Grahovo (Nikšić) jedni su (u 15. v.), od kojih su Jovičić, došli iz Hercegovine; u Jovine livade (Prokuplje) i Freso (Kalifornija)
Bulajići žive uglavnom u opštini Nikšić - Crna Gora, a potiču da Drekalovića iz Kuča
Bulajići, bratstvo u Hercegovini (doseljeni iz Kuča - Crna Gora)
Bular, ević, Paštrovići
Bulat, Rovca, od njih su kod Gusinja; Kameno i Bijela (Herceg-Novi)
Bulatović, Rovca i niz naselja, oni su jedna od grana plemena Nikšić, kod Onogošta, ranije: Nikšić u 13. v. i kao prezime u više mjesta, Podgorici; od njih su u Kuče iseljeni dalje kao: Tadić i Tomašević, vidi: Budinić; kod Skadra došli iz Rovaca (Podgorica); Istok (Mahala Bajramaj) u Metohiji; Gusinje; u Porije (Nevesinje) iz Rovaca, kasnije Ćulić
Bulgarodić, Brezojevice (Plav); Bar
Bulić, ranije: Grgurević, grana Zlatnopojasevića u Drobnjacima, razgranati; Šekulari (Laze), potomci Daše Šekulara; Berane, porijeklom su iz Rovaca, pa jedni kao: Mišelić u Mišelićima, na područnom Crnom Vrhu; Radeće (Piperi), potomci Laza Budina, kao: Paunović i Ilić u Zeti iz Pipera; Ogranak Asovića iz grupe Popovića u Beranama, porijeklom su iz Stanisalića (Lješnjani), od kojih su i u Podgorici Bulić, posebno bratstvo iz Pipera; Kotor; Arbaneš (Primorska krajina); Grbalj
Bulići, muslimani u Podgorici
Buličić, Herceg-Novi
Bulović, Oblik (Ulcinj)
Bulota, Bijela, Herceg-Novi
Bulut, Srbina, Herceg-Novi, doselili iz Konavla, a tamo iz Korjenića (Trebinje)
Bulja, Nikšić
Buljanov, Nikšić, doselili iz Lalića (Piperi)
Buljanović, Crnci (Piperi), ranije: Lalić - Popović; u Zeti iz Kuča; Paštrovići (15 - 17. v.) naseljeni u područnoj Buljarici
Buljar, vidi: Buljarević
Buljarević = Buljar = Buljarović, Buljarevine (Buljarica), Paštrovići, 14 - 17. v.
Buljarović, vidi: Buljarević
Buljević, Mrke (Piperi), porijeklom iz Gruda (Tuzi)
Buljirev, u Spaču (Bar)
Bumbarević = Kapidžić, kod Plava i Gusinja
Bumbić, u Drobrelje (Gatačko Polje) iz Grahova (Nikšić)
Buna, vidi: Bunić u Sutomoru
Bunac, Kuči
Bungarić, područje Herceg-Novog, u 15. v.
Bungur, Gajovići (Bijelo Polje), porijeklom su od Prizrena; Bukovica (Pljevlja)
Bunda, Paštrovići (Sveti Stefan) 1702. god.; Sutomore (Bar), ranije: Buna, pa Bunić
Bunović = Bunojević, Morine, Herceg-Novi
Bunci, Mala Rijeka - Kuči, starosjedioci
Bunjo, Boljanići (Pljevlja)
Bunjović, Herceg-Novi
Bur, Sveti Đorđe (Ulcinj)
Burazerović, Podgorica, porijeklom iz Hota (Gruda), Tuzi, pa od njih u Kujevu (1700. god.); Bjelopavlićima; Petrićima; Spuž (Bjelopavlići); Stijena Piperska, od njih su u Podgorici i Sarajevu
Buran = Buranimo = Buranović = Burina = Burone = Buro, Bačvice (1403. god.) u Paštroviće, i jedni kasnije u Paštrovićima kao: Burica, Buranović, Divanović, Eturović, Grloman i Buzanović, od njih u Rabu i Krku kao: Buron
Buranić, Kotor
Buranović, u Paštrovićima. Vidi: Buran i Buzanović
Burat, a, Paštrovići 1632. god.; Mrkovi i Ljuštice (Grbalj)
Buračić, Nikšić
Burg, Kosijeri (Cetinje)
Burda, Pljevlja 1833. god.
Burzan, Berislavci (Donja Zeta), porijeklom iz Krneta (Lješkopolje); Kotor; Nikšić
Burzani, bratstvo u Draževini
Burzanović, Draževina (Lješkopolje), ranije: Burzan
Burenica, Zaljutnica u Goliji (Nikšić)
Buril, u Mirdžu (Cetinje) 1441. god.; Mirac (Tivat)
Burin, u Grblju i Budvi iz Zete
Burina, Zeta 1339. god.; Paštrovići; vidi: Buran
Burinović, Kotor, po nahočetu; Herceg-Novi, po nahočetu
Burić, Kočane (Nikšić), potomci Novljana, iz područnih Banjana; Zagrade u Čevu (Cetinje) 1642. god.; jedni siđu u Spuž i Podgoricu, rođaci tamošnjih Radulovića; Zagarač (Danilovgrad); Pješivci; Zeta; Kotor; Podgorica iz Zagarača
Burići, bratstvo u Zagredi
Burica, vidi: Buran
Buričić, Kotor, po matronimiku
Burica, Paštrovići
Burišević, Vasojevići
Burlica, Nudo (Nikšić) 1692. god., od njih su u: Vitopoljinama, Živanju, Rašicama i Sasovićima, Boka Kotorska
Burmazević, Podgorica
Burnač, Herceg-Novi, po nahočetu
Burnoč, Herceg-Novi, po nahočetu
Buro, s, vidi: Buran
Burović, Kotor u 12. v.; Perast 1681. god., pa u Baošiće, Perast i Herceg-Novi; Ulcinju, kasnije Rusulbegović i još kasnije jedni kao: Burović
Buron, na, iz Paštrovića otišli na ostrvo Krk (sjeverno primorje), vidi: Buran
Burone, vidi: Buran
Buronić, Ćeklići (Cetinje) 1566. god.; Luštica (Piva)
Buronjić Pavle, predak Dragomiljana
Buronjići, staro bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Buronović, ogranak Mitrovića u Paštrovićima
Buronja, Vukčevići (Budva), iz Lješkopolja i u Podgorici
Buronjić, Ćeklići (Cetinje) u 16. v. i kao: Dragomiljan = Petrović, od njih Pavićević (Buronjić), u Duboronje došao Pavle, Jovanović, Pajović, Radulović, Nakčević u Jezerima Ćeklićkim i Komanima (Podgorica); Lješkopolje
Buronđ, pleme u Lješanskoj Nahiji
Bursec, i, Ulcinj 16. v.
Bursić, Paštrovići
Burdžević, vidi: Burdžović
Burdžić, iz Kuča, preselili se u Podgoricu
Busanović, kao: Vuksanović, Paštrovići
Busec, i, vidi: Burseci Ulcinj 1869. god.
Busija, (Titoflavija) u Riječanima (Banjani), Nikšić
Businelo, Kotor
Busnović, Nikovići (Tivat)
Busot, a, Verige (Kotor) 1327. god.
Busolini, u Kotoru iz Tivta
Butak, Paštrovići u 18. v. ogranak Midžora, kao: Butah
Butan, u Kotoru 1496. god
Butać, Kotor 1495. god.
Butafoko, u Kotoru
Butah, vidi: Butak
Buti, Bar 1247. god.
Butinar, Kotor
Butkovina, Lepetane (Boka Kotorska)
Butković, iz Drobnjaka odseljeni u Rovca (Šekularska)
Buton, u Njegušima (Cetinje)
Butor, Sutomore (Bar) 1850. god.; Perast (Boka Kotorska)
Butorac, Nikšić; Kotor i Perast, porijeklom su iz Cavtata, Dubrovnik
Butorović, i kao: Buturivić u Kočane (Nikšić), porijeklom iz Cuca (Cetinje)
Butofako, ranije: Bartolu, u Kotoru, porijeklom iz Bratonožića
Butrić, Pešca (Berane) i Šipovica, iznad Kralja (Andrijevica); Sjenokosi, Bandović (Andrijevica)
Butrići iz plemena Bratonožića
Butrović, Balabani (Zeta)
Butulija, Markovina (Cetinje), odselili u Zarečje (Trebinje); Podgorica
Buć, Crmnica, vidi: Barjamović
Buća = Bokez, Kotor i okolina, 12 - 15. v. i kao: Buć, -i = Bukin = Bukio = Bućin = Bućio; porijeklom od Prizrena; Mala Luka (Paštrovići) u 18. v.; vidi: Budvja u Budvi
Bućenović = Buđenović i Bučia. Vidi: Buđen
Bućin, Vranovići (Tivat) u 12. v.; ranije: Buća, porijeklom su iz Prizrena (Metohija); Bigovi (Tivat), vidi: Bućio; Kotor; Kubasi (Tivat); Podgorica
Bućio, vidi: Buća
Bućić, iz grupe Trebješana, plemena Nikšića, preseljeni u Moraču kao: Lazarević; Paštrovići; Doljani, Kržanja i druga mjesta u Kučima, vidi: Perković; Nedokusi i Potkrajci (Bijelo Polje)
Bućković, Berane i područni Dapsići, starosjedioci. Od njih su u Bućkovićima (Rožaje) i Bijelo Polje
Buha, Nikšić, iz Nevesinja (Hercegovina)
Buhar, u Kotoru 1598. god.
Buhić, Gluhi Do (Crmnica), oni su zagranak Kumpresa
Buhić, grana bratstva Kumpresa u Gluhom Dolu
Buhrić, Boljanići (Pljevlja)
Buc, vidi: Butak
Bucalo, Podgorica
Bucatović, vidi: Vučetić u Bogatićima
Bucifola, Novi (Skender Novi) 1283. god.
Bucnum, u Ratac (Bar)
Bučalina, Piva, starosjedioci
Bučalina iz Pive (Miljkovac) starinac
Bučan, Rasova 1885. god., Buče i područje Bistrica (Bijelo Polje), od njih su u Novom Pazaru
Buče = Bučia, Kotorska vlastela u 15. v.; Kotor 13 - 15. v. i kao: Bučius, vidi: Buća
Bučević, Novišići (Plav) i Gusinje, oni su iz Klimenata (Albanija)
Bučia, Kotor 1622. god., vidi: Bigia
Bučinić, Herceg-Novi
Bučio, vidi: Bigia
Bučić, Dračevice (Boka Kotorska), oni su iz Bajica (Cetinje); Dedići u Šestanima (Primorska Krajina); Doseljenici iz Podgorice; Kotor u 14. v.; Dovali (Pljevlja)
Bučius, Kotor 1208. god.
Bučkius, u Kotoru 1208. god.
Bučica = Buče = Bučius
Bučkačić, Miokusovići (Bjelopavlići), ogranak Radonjića iz grupe Petrušinovića
Bučkić, Loznica (Bijelo Polje), doselili iz Stare Crne Gore (oko 1870. god.) Kod Bistrice (Bijelo Polje)
Bučuk, Herceg-Novi, iz Trebinja
Bušat, ogranak Crnojevića, od Rijeke Crnojevića, jedni se preselili u Novi Pazar; Ulcinj, kasnije Bušatlija i Bušatlić; Paštrovići 1691. god. i Budvi, u područnoj Dubravi i Bušatovini, doselili se iz Spiča (Sutomore), kao: Kovač, pa kasnije kao: Bušlatović i Brežanin; vidi: Bužić
Bušatlija, potomci skender bega Crnojevića. Iz Bušata (Albanija) preselili se u Vranjinu uz Skadarsko jezero, pa u Ulcinj i područne Pečurice kao: Bušatlić. Vidi: Bušat u Budvi; vidi: posebni ogranak Crnojevića; u Nikšić i područnom Busku i kao: Bušlatović
Bušatlić, Ulcinj 1882. god. vidi: Bušatlija
Bušaher, Herceg-Novi
Bušić, Kotor, po nahočetu
Buškaj, Budva 15. v.
Bušković, Vasiljevići (Župa Nikšićka). Odatle jedni se presele u Vranjinu (Skadarsko jezero) i Rijeci Crnojevića. Od kojih su kod Skadra (Albanija), porijeklom su iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), pa jedni u Kurilo, Dubrave i Golubovce (Zeta), prešli sa Vranjine
Buškorić i kao: Bušković, koji se preselili kod Rijeke Crnojevića, vidi: Bušković
Bušlatović, vidi: Bušat

 

 

svi popusti akcije crna gora montenegro


Akademija Oxford

Autentik.rs Popusti

Međunarodni festival



Prodaja i servis računara


Ukupno 3174   Danas   766   Juče   686     
Sva prava zadržana - Agencija Autentik