Događaji:


 


Prezimena u Crnoj Gori

 

M

 

Magovčevići, bratstvo u Cerovu
Magudi, bratstvo u Boki
Majkići, bratstvo u Tivtu
Makovići,staro bratstvo u Lipi
Maksimovići, rod u valjevskoj Podgorini
Malovići, bratstvo u Drobnjacima
Malovići iz Pive (Plužine), starosjedioci
Malovići u Bijeloj (Boka) doselili iz Duži (Drobnjaci)
Manda (Mandalina), udovica sa Trešnjeva
Mandalenići, bratstvo u Cerovu
Mandić, grana plemena Novljana u Banjanima (1374.god.) i Rudinama ranije MILEŠEVIĆ i Rudinama, neki odu u Pridvorice (Drobnjak), a iz grane istorodnih Mandića iz Lukova (Nikšić) razišli se u razne krajeve u Drobnjacima kao : MILEŠEVIĆ = MANDIĆ (Drobnjak) i kao: DROBNJAKOVIĆ od kojih su: JAUKOVIĆ, PARAUŠIĆ, ŠAULIĆ, DURKOVIĆ, DANILOVIĆ, DELIĆ, OSTOJIĆ i JAKŠIĆ, a dolini Trebišnjice i kao: MALEŠ (MILEŠ) i kod Goražda; Zagarač (Danilovgrad), drugi u Grblju o od njih su BOJKOVIĆ, pa jedni u Mokrine, Herceg-Novi kao: GOJKOVIĆ, LAZOV i ILIN, a odavde neki u Ledenice (Risan) kao: LAZOVIĆ i ILIĆ i u Grahovo kao: ANDRIJAŠEVIĆ, a u Risnu kao: DROBNJAKOVIĆ. Orebić-ostrvo Pelješac, došli iz Boke Kotorske; Podgorica iz Bjelopavlića; Dajbabe (Budimir), Zeta. Od njih su u Dugi i Čalinama (Nikšić); u Bati cuckoj (Cetinje) i kao: PIŠTIGNJAT, a u Markovini kao: VIDINIĆ, vidi: JOVANOVIĆ u Zagaraču; u Goliju (Javljen), Nikšić iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca; Donja Trepča (Nikšić), kao: "Diđanin"; Busak (Gornji Banjani), porijeklom su iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca, Šipšići (Piva); grana Bubuća u Bjelopavlićima, jedni ogranak Vujadinovića-Nenadića, drugi grana Simonovića i kao: MAREDIĆ i MATUNOVIĆ. Od njih su kod Rijeke Crnojevića, u Kosovskoj Mitrovici i u Zeti: Podgorica porijeklom iz Skadra (Albanija); Liverovići (Župa Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana Nikšića ; Kuti (Župa Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana Nikšića; Kuti (Župa Nikšića), došli iz Kolašinskih Polja, a ondje iz Morače; od Trebinja došli u Pivu ranije ĐURIĆ; Golija; Nikšić, ogranak Manojlovića; u Šarancima; Mandića brdo (Gornje Zagrađe), Berane; Gradina (Drobnjaci), došli iz Plane (Bileća) ogranak Grujovića; kod Gacka (Dulićima), Hercegovina grana Maleševaca; u Nikšićkim Rudinama (1374) pa na Busak (Banjani) iz Hercegovine; ogranak Dulovića u Gornjoj Morači i neki su odselili u Zeoke (Šumadijska Kolubara); Gusinje; Gornja Morača, oko 1687.god. kao: STAVIČIĆ, pa jedni u Župu Nikšićku a drugi u Boku Kotorsku, selili se odvojeno; Kotor; Kameno, Herceg-Novi, pa jedni pređu kod Risna; u peraška naselja došli iz Stare Crne Gore;
Mandići - Pištignjati, staro bratstvo u Bati
Mandići u Dužima - pleme Drobnjaci
Mandići (Vidnići), bratstvo u Markovini
Mandići u Bjelopavlićima (selo Jastreb)
Mandići iz Župe Nikšićke
Mandići iz Pive (G.Crkvice - Nikovići), starinom od Trebinja od Đurića
Manojlovići, bratstvo u Cucama
Marinovići, bratstvo u Očinićima
Marinovići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Marinovići, bratstvo u selu Slivnici
Marinovići u Grblju, u Kotoru i u Stolivu u Boki
Marinovići u Trstu
Marićevići sa Pajovićima, bratstvo u Njegušima
Marićevići, bratstvo u Kosijerima
Marjanović, Bjelojevići (Mojkovac), ogranak Đurišića (Kovačevića) u Vasojevićima.
Marići, bratstvo u Nalježiću
Marići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić)
Markov Ilija, predak bratstva Milijevića
Marković, Male Cuce (Cetinje), porijeklom iz Kuča, jedni odatle prešli u Grahovo (Nikšić), a drugi u Pivu; kod Nikšića iz malih Cuca ranije TOMANOVIĆ i LAKOVIĆ, porijeklom iz Kuča, njihovi potomci u Grahovu (Nikšić) pa u Najdaniće (Gacko); kod Gacka iz Cuca (Cetinje); Danilovgrad; Šišići (Grbalj); Perast i Podi (Boka Kotorska); u Peraškim naseljima iz Dalmacije; Budva u 15. v.; Gornji Stoliv (Tivat); Kotor; Maine (Budva); Dovolja (Pljevlja); Krnjice iz Primorske Krajine jesu sa Peleva Brijega (Bratonožići), a u Bobovištu, Livarima, Runjanima, žive u njima od ranije; Zeoke (Šumadijska Kolubara) iz Crne Gore. Barsko Polje (Crnogorsko Primorje), doseljenici iz Vrake (Skadar), a porijeklom iz Čeva (Cetinje), kao: BELANOVIĆ potomci Ozra; Rajićevići (Njeguši), Cetinje, potiču od Podubližana, iz Cuca; Bar (Gruža Kragujevačka), došli iz Vasojevića i u Ljuljanik (Medvednica), Šumadija; Štitarice (Mojkovac); Vodno, vidi: MARKOVIĆ u Mojkovcu; Podgorina (Valjevo) i Gruža Kragujevac porijeklom iz Njeguša (Cetinje); Miličinice (Valjevo) došli iz Vasojevića, a porijeklom su iz Crmnice; Brestovac i Borča (Srbija), ogranak su Lutovaca, porijeklom iz Bratonožića; Zaseoke (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive; Semegnjegevo, Kostajnik i Cerovo (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive; Gornje selo (Bajice), Cetinje ogranak Martinovića; kod Mojkovca, vidi. JOVANOVIĆ u Štitaricama; Risan; Vučji Do (Ćeklići), Cetinje, grana Proročića (Proročica) i kao Vučedoljci u Nikšiću kao: RADOVIĆ; Mali Brezovik pa u susedne Miločane (Nikšić); Milijevići u Ćeklićima ogranak su Milijevića, grana Marojevića; Godijelji (Žabljak), porijeklom iz Godijelja (Crmnica) ranije PEJANOVIĆ; Trešnjevo u Cucama (Cetinje), ogranak Lakovića iz grupe Drekalovića iz Kuča i kao: LJAKOVIĆ, jedni su u Bresticama, Bubrešku, Grahovu i Šdedimu (Nikšić) i na Obiljevcu (Srbija); ogranak Tomovića (Ivanovića) Drekalovića u Kučima; Maine (Markovići), Budva iz Pipera od njih su u Umni Do (Kumanovo), Makedonija pa prešli u Lebane (Srbija); Budva, ranije MITROVIĆ i u Paštrovićima; u Kotoru 1351. god.; Herceg-Novi; Prčanj; ogranak Stojanovića u Zagaraču potomci Lučana; Nikšić; Uskoci u Drobnjacima; Kotor oni su iz Stare Crne Gore; Briska u Primorskoj Krajini, ogranak Prelukića iz Runje, srodni su Lakovićima u područnim Bobovištima i Krnjici; Prijeradi (Tivat); peraška naselja doseljenici iz Stare Crne Gore; Bubrežak (Nikšić) i Sasovići (Boka Kotorska) iz Cuca (Cetinje); Bogdašići i Lastva (Tivat), jedni iz Stare Crne Gore i drugi iz Hercegovine; Buronje (Podgorica) i kao: LJEŠNJANIN i MIHALJEVIĆ kod Rijeke Crnojevića; Lozna (Bijelo Polje), porijeklom iz Morače; Brijezi, Brčela, Boljevići i Sotonići (Crmnica); Donji Kraj, Vukmirovići, Jankovići, Dodošima i Žabljak (Rijeka Crnojevića); MARKOVIĆ "Začirani" u Začiru, ogranak Radiša u Začiru (Rijeka Crnojevića); Podgorica; Golubovci i Mojanovići u Zeti, u Podgorici i Ostrogu uz Skadarsko jezero iz Pipera; Bar; Ovčar (Ćerkovine) između Donjih Kokota i Donje Gorice, pa u Gornjoj Gorici i Balabanima, Buronjima (Zeta), Kuli (Vraka), kod Skadra i Podgorice svi su istorodni i sa Bjelanovićima, potiču sa Miški (Čevo) srodnici ovih od Radula, potomka Ozdrova (Ozra) Markovići, bratstvo u selu Brijege
Markovići (Prorocice), bratstvo u Vučem Dolu
Markovići, rod u Milijevićima
Markovići, bratstvo u Prosenom Dolu i u Lipi
Markovići, rod bratstva Lakovića u Malim Cucama
Markovići, bratstvo iz sela Lipova Opština Kolašin - doseljeni iz Markovine kod Cetinja
Markovići, uže prezime bratstva Stojanovića-Lulaša u Musterovićima
Markovići, uže prezime bratstva "Srnadičića" - "Selištana" u Selištima
Markovići, bratstvo u Buronjama
Markovići, uze prezime bratstva Đurovića u Relezi
Markovići, bratstvo u Brčelima
Markovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima
Markovići, rod u Petnjici i u Klincima u Kolubari
Markovići (Podubličani) u Luštici u Primorju
Markovići (Prosedoljci) u Broćancu u Rudinama i "u Grad Nikšićski"
Markovići u Rudinama, u Grahovu, "u Nikšiće", u Boki i u Srbiji
Markovići (Mijanovići) u Krugu malocuckom
Markovići iz Pive (Gornji Unac), starosjedioci - matica Plužine
Markuši iz Podgorice (doseljeni iz Virpazara)
Markuši, u Crnoj Gori žive Markuši preko 600 godina i nijesu mijenjali prezime. Ovdje su došli u vrijeme kada se današnja Crna Gora nazivala Zeta, a Stara Crna Gora se nazivala Gornjom Zetom. Markuši su došli sa Kosova iz Prizrena iz mjesta Momusa (metoh manastira Hilandar) i naselili sa prvo u mjestu (selu) Gradjani kod Cetinja, a potom u današnjim Momišićima, ustvari Momušićima (Momuški) koji su bili takodje metoh manastira Hilandar. Jedan od naših predaka je bio Georgije Markuš, vladika prizrenski od 1333 do 1348, za vremena Cara Dušana. Ovo ja bila prva seoba Markuša sa Kosova u Zetu, a druga je bila prema Vojvodini pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem. Krsna slava Markuša u Crnoj Gori je Sveti Georgija (Djurdjev dan) a jedan dio slavi i Djurdjicu (Markuši u Lješkopolju kod Podgorice). Pored Crne Gore, Srbije, Republike Srpske i Hrvatske (Slavonija...), Markuša ima najviše u Karpatskoj oblasti odakle su se najvjerovatnije doselili u seobi na Balkan. Brojčano ih najviše ima u Zakarpatskoj oblasti (Rusija - danas Ukrajina), a toponima najviše ima pod Karpatima u sjevernoj Slovačkoj (grad, brdo, dolina, zamak...).
Moja porodica je jedna od najstarijih na Cetinju gdje živi preko 130 godina. Na prvom popisu varoši Cetinje 1879. godine od 180 porodica dvije su Markuš (originalu Državnom arhivu Crne Gore na Cetinju). Nije poznato u Crnoj Gori da je neka porodica Markuš primila drugu vjeru. Danas Markuša ima najviše u Podgorici (Momišići, Ponari, Berislavci...), Cetinju i Nikšiću. (Prilog poslao Jovan Markuš sa Cetinja)
Marovići, bratstvo u Gracu
Marovići, bratstvo u Brčelima
Marovići, bratstvo u Boljevićima
Maroje, predak bratstvene grupe Marojevića
Marojevići, iz Morakova (Župa Nikšićka)
Marojevići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
Marojevići, grupa od bratstava u Ćeklićima
Marotići (Mudreše), bratstvo u Ceklinu
Marotići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Maroši, manje bratstvo Radonjića-Rajičevića
Martin Jovov, predak bratstva Kapa
" Martin" kao predak bratstva Martinovića
Martinovići, grupa bratstava u Bajicama
Martinovići ili Vujadinovići (Milići), bratstvo u Resni
Martinovići (Bajići), bratstvo u Komanima
Martić, Kričak (Pljevlja); Brezojevice i Vojno Selo (Plav).
Marunovići (Palaorići), rod u Bjelopavlićima
Marušići, selo Dabovići (ispod Manastira Ostroga) Opstina Danilovgrad, tu zive vjekovima u jedno selo zajedno sa familijom Milatović
Masoničići, bratstvo u Gluhom Dolu
Matanovići, bratstvo u Krajnjem Dolu
" Mataruge" (Lukrecije), bratstvo u Dolu u Pješivcima
Matkovići, bratstvo u Dolu u Pješivcima
Mazić, selo Nedajno kod Plužina, pleme Pivljani (od Adžica iz Lisine)
Mahmutovići, zagranak bratstva Ivcevica u Gluhom Dolu
Macanovići, su iz Nikšića, tačnije sela Dragovoljići ili još tačnije sa Ječmišta (pleme Lukovsko). Tu su se naselili izmedju 14 i 15 vijeka iz okoline Cavtata ili H.Novog. Od njih su Macanovići širom Crne Gore - neki su se 1820 naselili u Drobnjak (sad ih tamo više nema) pa odatle u Pljevlja
Mačići, bratstvo u Boljevićima
Mašanovići, bratstvo u Podgoru
Mašanovići, bratstvo u Papratnici
Maštrape, bratstvo u Rajićevićima
Madžari iz Pive (Plužine), doseljeni iz Bosne
Madžarovici iz sela Berislavci (Zeta kraj Podgorice)...jedan dio ih živi u Argentini (provincija Chaco) a drugi u Sloveniji
Mašnići iz Župe Nikšićke (selo Miolje Polje)
Medenice...ima ih u Moračanima - Kolašin, Mojkovcu
Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Medojevići (Medovići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Memedovići, porodica u Drobnjacima
Memovići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
Memović, Ćeklići (Crni Vrh), Cetinje. Od njih su u Crnom Vrhu (Berane); Kukoljama (Bijelo Polje); Ulcinj i područne Kruče.
Mehmedovići ogranak su Drakulovića, porijeklom iz plemena Kuč, pravoslavne su vjere i žive u Plavu. Predak im je Mehmed koji je primio islam, koji su i danas muslimani.
Mešter, Uskoci (Žabljak), došli su iz Gacka; ogranak Popadića u Drobnjacima; Malinskom i Ljevištu, potomci nekog Oda odselili se u Srbiju
Miždrag, predak bratstava Grabljana i Gradinjana
Mijajlovići - Preobrežani, bratstvo u Cucama
Mijalji, staro bratstvo u selu Grabu
Mijan, predak cuckog bratstva Mijanovića
Mijanović Račeta, jedan od predaka bratstva Mijanovića
Mijanovići, bratstvo u Cucama
Mijanovići, rod u Adzovim Vrbama u Zeti
Mijanovići, rod u Ljubomiru u Hercegovini
Mijanovići u Boki, "u Nikšiće", u Hercegovini i u Srbiji
Mijatovići (Ivanovići), bratstvo u Cucama
Mijatovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić)
Mijači, bratstvo u Podgoru
Mijovići, bratstvo u Brčelima
" Mijogoštani", bratstvo u Donjem Zagarču
Mijogoštani, bratstvo u Donjem Zagarču
Mijuškovići, bratstvo u Poviji
Mijuškovici, uže prezime bratstva "Breškovaca" u Bogmilovićima
Mijuškovići (Radojevići), bratstvo u Ćeklićima
Mijuškovići u Kamenom u Boki
Mikovici, bratstvo u Podgoru
Milanovići iz Berana ( Budimlje). Kao doseljenici u Budimji nosili su prezime Bagas. Dio porodice je promijenio prezime po pretku Milanu
Milanovići iz Dobrske Zupe i sa bratstvima iz Dobrskog sela čine pleme Dobrljani. Naš predak se prezivao Dobrilović, porijeklom iz okoline Peći i naselio se na Lipu više Dobrskoga sela, prije nekih 450 - 500 g. Od Dobrilovića postali su Milanovići, Vujovići, Radonjići, Batrićevići, Popovići (ima ih u Baru) i Živanovići.
Za prezime Milanović - Bagaš iz Berana imam neka neprovjerena saznanja, da su i oni od naših. Medjutim to je, kao sto rekoh još neprovjereno, tako da se to ne uzima u obzir. (prilog: Djordjije Milanović)
Milatović, Budva 1490. god. I jedni se presele u Babino Polje (Dubrovnik). Milati (Komani), Podgorica (početkom 16. v.) jedni pređu u Viniće (Danilovgrad) kasnije kao: ČAKMAK iz Komana, pa jedni u Martiniće (Bjelopavlići), pa jedni kao: MILATOVIĆ prešli (1906. god.) u Ulcinj; u Daboviće (Danilovgrad) došli sa Čeva (Cetinje); Kod Nikšića iz Bjelopavlića; Kotor (1547. god.), od njih su u Stolivu (Tivat), oni su iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi; Bar; Vijenac (Pljevlja); Paštrovići.
Milaševići, bratstvo u Piperima
Milaševići (Kaluđerovići), bratstvo u Ljubotinju
Milaši, staro bratstvo u Grabu
Milaši, bratstvo u Mircu
Miletići, bratstvo u Dupilu
Miletići, bratstvo u selu Dolu
Miletići, staro bratstvo u Bjelošima
Miletići, rod u Prčanju
Mileševići, rod u Drobnjacima
Mileševići, bratstvo u Bjelicama
Milija Markov, predak bratstva Milijevića
Milijevići, bratstvo u Ćeklićima
Milinzi, staro slovensko pleme na Peloponezu
Milinići, bratstvo u selu Abramovićima
Milić - Bjelica, bratstvo u Sotonićima
Milići, bratstvo u Bjelicama
" Milići", grana bratstva Milića u Bjelicama
Milići, bratstvo u selu Lješkopolju
Milići, bratstvo u Oselini
Milići, bratstvo u Limljanima
Milići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom od Kurdulija iz Hercegovine (prilog Radonja Minić)
Milići iz Pive (Plužine), doselili iz Foče 1882.
Miličići iz Pive (G.Unac), potiču od Krunića
Milovići (Graovljani), rod u Cucama
Milovići iz Banjana
Milovići iz Kuča, selo Bezjova
Milovići na Bezjovu: Doselili su se u Kuče iz Bratonožića negdje krajem 15 ili početkom 16 vijeka. Prvobitno su bili naseljeni na Gorenu u Ublima, odakle su ih istisli Drekalovići i naseljeni su na Bezjovo. Milovići se dijele na ogranke: Na Vušoviće po Vušu Vujovu, Premiće po Premu Vujovu, Šaljeviće po Šalju Stamatovu i Nik Savićeviće po Niku Savićevu. Od Milovića su Milovići iseljeni na Murini, Niksavićevići su bili prgavi i nesnosni, te su ih brastvenici prognali. Oni su naselili Gusinje. Od Milovića sa Bazjova su nastali Milovići u Banjanima selo Dubocko. Milovića ima iseljenih u Zmajevu, Prokuplju, Velimlju, Zagradac, Gacko, Bar, Postojna (Slovenija) ojha!!! Slave sv.Nikolu (19.decembar). Milovićima su se pripojili Džokići, staro bratstvo u Bezjovu. (prilog poslao: Predrag Sava Milovića, Postojna, Slovenija)
Milojevići, staro bratstvo u Izvorima
Milojevići, bratstvo u Ogradama, Drenovu Dolu i u Prčanju (u Zupcima)
Milojko, bratstvo na Pobrđu
Milonjić Ban, iz Gornje Draževine
Miloš, predak Miloševića i Pejovića u Njegušima
Miloš, predak bratstva Miloševića u Humcima
Miloš, predak bratstva Miloševića u Bajicama
Miloševići (Martinovići) u Bajicama
Miloševići ("Umci"), bratstvo u Humcima
Miloševići, bratstvo u Dugom Dolu
Miloševići, bratstvo u Vitasovićima
Miloševići, bratstvo u Povrpolju
Miloševići u Dobroti
Miloševići u Kotoru
Miloševići u Riocima
Miloševići, ogranak Vasojevića iz Lijeve Rijeke
Milunovići, bratstvo u Bogmilovićima
Milutinovići (Sekulići) u Župi Bandićskoj
Milutinovići su iz Stijene Piperske, zaseok Cerovice gdje se i danas nalazi stara porodična kuća (spomen kuća narodnog heroja Ivana Milutinovića). Potomci ove porodice žive danas u Podgorici, Kotoru itd. Po piperskom rodoslovu su potomci vojvode Đureze Božidara Vukotina tako da imaju zajedničke pretke sa bratstvom Božović iz Stijene Piperske.
Miljen, knez, predak bratstva Miljenovića
Miljenovići, grana bratstva Gradinjana u Cucama
Miljevići, rod u Prčanju
Miljenovići u Grahovu, na Cetinju, na Koritima, u Primorju, u Srbiji i u Grčkoj
Miljić, Šljivansko i Gradac (Pljevlja); u Boljaniće (Pljevlja) iz područne Bušnje
Minići, ogranak Bulatovića iz Rovaca (uzeli prezime po Mini Markovom) (prilog Miloš Niketić iz Bara)
Minići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić)
Minjići, bratstvo u Vitasovićima
Miokovljani, staro bratstvo u Ržanom Dolu
Mirkovići, bratstvo u Hercegovini
Mirkovići, rod bratstva Petrovića u Ćeklićima
Mirkovići, dio bratstva Ivanovića - "Krivokapića" u Cucama
Mirkovići, grana bratstva Popovića u Cucama
Mirovići, bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Mirovići, stari rod u selu Mircu
Mirotići, bratstvo iz sela Grbavci (Lješkopolje), porijeklom od Abramovića iz Bjelica zajedno sa Radinovićima koji žive u istom selu (Grbavci)
Mirosaljići - Boškovici, bratstvo u Sotonićima
Mitar Kneže iz Zaljuti, predak bratstva Čaurina-Kneževića
Mitrovići, rod bratstva Radojevića u Vojkovićima
Mitrovići, bratstvo u Sotonićima
Mitrovići (Vidnići) u Markovini
Mićanovići iz Pive (Pirni Do, Goransko), starosjedioci, matica Goransko
Mićovići, staro bratstvo u Tospudama
Mićovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić)
Mićunovići (Radičevici) sa Velestova, selo Makljen i ista su kuća sa Mrvaljevićima i Abramovićima Radičevićima
Mihailovići, iz sela Seoca u Piperima
Mihailovići, bratstvo iz sela Prijelozi opstina Bijelo Polje koji potiču od Brauna zajedničkog predka Mihailovića (Prijelozi), ć(Manastir Morača) i Milosavljevića (Sjenica)
Mihaljevići, bratstvo u Ceklinu
Mihaljevići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Mišeljić, u Nikšiću, Mirušama uz Trebišnjicu, Paniku, Kovačićima i Čapelnici (Bileća) potiču od Herceg-Novog
Miškovići (ranije Bjelogrlovići), bratstvo u Krusama
Miškovići sa Konjuha (Komovi) iz plemena Vasojevića
Mišljeni, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Mišovići iz Župe Nikšićke
Mitrići iz Pive (Mratinje, G. i D.Crkvice), potiču od Ognjenovića iz Mratinja
Mostići iz Pive (D.Crkvice - Polje), doselili iz Trebinja
Mostarice, bratstvo u Poljicu
Moštrokoli, grana bratstva Gornjevuka
Mrvaljevići, grana bratstva Andrića u Predišu
Mrvaljevići, bratstvo u Malošinu Dolu
Mrvaljevići - Radičevići, bratstvo u Barjamovici
Mrvoševići (Papračani), bratstvo u Cerovu
Mrgunići, vjerovatno prezime negdašnjeg bratstva u Kobiljem Dolu
Mrkovići, bratstvo u Crnogorskom Primorju
Mrlješ, Pivljani od Nikolića (Bačarevića) grana Ivanovića, jedni se preselili u Popionicu (Kragujevac) i kao: MRŠLJEVIĆ.
Mršulje, bratstvo u Nalježiću
Mudreše, bratstvo u Ceklinu
Mumini iz Pive (Crna Gora), doselili iz Drobnjaka
Muhovići, selo Trpezi kod Berana
Mulići ogranak Bekteševića, islamske su vjere i žive u Gusinje.
Muratagići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Beziova, predak Nikola iz bratstva Nikezića došao u Gusinje 1730 tih godina i tu je primio islam i dobio ime Murat, đe se njegovi potomci prozvaše Muratagići. Aginska su porodica.
Mustafići, bratstvo u Tuđemilima
Mustafići, staro muslimansko bratstvo u Bajicama
Musterovići, bratstvo u Podnopolju
Musulimovići, bratstvo u Bajicama
Muhadinovići (Marojevići), bratstvo u Ćeklićima
Muhadinovići, negdašnji muslimani u Ćeklićima
Mucalovići, rod u Hercegovini
Musterovići, staro bratstvo u Prentinu Dolu
Musovići, pripadaju grupi prezimena koja potiču od riječi vlaško-romanskog porijekla: Balšić, Butorović, Gardašević, Kilibarda, Kustudić, Kontić, Lagator, Lubarda, Lompar, Pešikan, Svorcan, Tintor, Šoć, Špadijer…
Osnova prezimena potiče od riječi mùsso, mùso /muzo/ (< lat. musum) i na balkanskom prostoru predstavlja dalmatsko-romanski leksički ostatak sa značenjem: “čovjek srdit, zlovoljan”, “njuška” (ili, što bi narod u Crnoj Gori rekao: “ćušonja”). Riječ se može naći u Etimologijskom riječniku srpskog ili hrvatskog jezika Petra Skoka, a takođe i u bilo kom italijanskom, ili francuskom riječniku. Od te riječi dolazi i glagol umusiti se.
Prezimena koja potiču od riječi muso su vrlo česta u Italiji: Musso (Sicilija), Musone (Napulj), Musolino (Kalabrija), Mussolini…
U Crnoj Gori živi 11 (od ukupno tridesetak) porodica pravoslavnih Musovića i 8 porodica Musovića Albanaca koji svi žive u opštini Bar. Pravoslavni su porijeklom iz Krivošija (Knežlaz), a Albanci kažu da su iz okoline Skadra, iako Jovićević u svojoj knjizi pominje Mirdite.
U Hrvatskoj osim pravoslavnih i katolika Musovića (porijeklom iz Crne Gore) postoje još i Musonje iz Like. U Srbiji i Bosni i Hercegovini pored pravoslavnih (takođe iz Crne Gore), žive i Musovići muslimani koji svi izgleda potiču sa Kosova, ali treba reći i da je i njihovo prezime istog porijekla, jer riječ muso/musso ne postoji u turskom (ili arapskom) jeziku, a samim tim se ni (vrlo rijetko) ime Muso/Musso ne nalazi ni na
jednom spisku (originalnih) muslimanskih imena. (prilog: Željko Brankov Vidoja Petrova Musović)
Mušikići, nikšićka župa s.Morakovo porijeklom iz Vasojevića od Dabetića

 

 

svi popusti akcije crna gora montenegro


Akademija Oxford

Autentik.rs Popusti

Međunarodni festival



Prodaja i servis računara


Ukupno 10   Danas   10   Juče       
Sva prava zadržana - Agencija Autentik