Događaji:


 


Prezimena u Crnoj Gori

 

P

 

Pav, Sveti Djordje (Ulcinj)
Pavelić, Herceg-Novi
Pavić, ogranak Koprivica iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Turjaču (Ozrinići), Nikšić, pa Karo (oko 1885. god.) ode u Šavnik; Radovanići i Krimoljice (Tivat)
Pavić, predak bratstva Pavićevića - Dragomiljana
Pavićević, Dragomi do u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Petrovića i kao: Dragomiljanin iz Bjelopavlića od Buronjića, došli iz Jezera Ćeklićkih, ranije Buronjić, navodno su iz sela Buronje u Lješkopolju. Od njih su u: Podgorici, Cetinju, Komanima (u podnožju Siljevice i u Župi Bandićkoj) i kao: Ćirković i Milutinović odseljeni u Metohiju i Ameriku, Pavićević - Dragomiljac, od Pavića potomka Orlovića, Kotoru, Grblju, kod Petrova sela u Srbiji, Kairu i Aleksandriji (Egipat) i Buenos Airesu (Argentina); Mijanovići (Zeta) ogranak Matijaševića iz Bratonožića; Miločanima kod Nikšića; u Komanima (Župi) grana Bandića potomci Pavića Miloševa, ogranak Sekulića; Vojno Selo (Plav); Duži (Drobnjak), ogranak Dančulovića (Grgurovića) grana Ćurjanovića - Novljana. Od njih su u Mačagaj (Čapo), Argentina; Toponica (Gruža Kragujevačka), u 18. v. došli iz Pive, grana Nikolića, jedni i kao: Mrlješ grana Bačarevića; Markovac (Jasenice), Srbija došli iz Bjelopavlića; Gotovuša, Židovići, Podine i Crljenice (Pljevlja); u Pješivcima porijeklom iz Trešnjeva (Cuce), Cetinje, od njih su kod Nikšića, Umčarima (Jagodina) u Beogradu; Buljarice (Paštrovići), Budva; Brezovice, Bioče i Ubla (Kuči), od njih su u Zeti 1) Sretnja i Pavkovići (Bjelopavlići), u Bjelopavlićima 2) su ogranak Davković - Pavković - Mitrovića od njih su u Budvi, 3) srodnici Pavića u Rsojevićima, Sretni na Koljenšićima; kod Valjeva, Užica, Lončara, Grocka i Konjarnik u Toplici (Srbija) iz Bjelopavlića; u Mojanovićima (Zeta) grana Mojanovića
Pavićevići, bratstvo u Dolu
Pavićevići - Dragomidoljci, bratstvo u Bandićima
Pavićevići, zagranak bratstva Sekulića u Bandićima
Pavičević, Kotor
Pavičić, u Bjelopavlićima od kojih su 1912. god. jedni prešli u Dubrovnik; Kotor; Kuti, Herceg-Novi
Pavišić, ogranak Gvozdenovića, došli iz Gluhog Dola (Crmnica) porijeklom u Obodgrad i Božove njive (Ceklin); iz Ćeklića (Cetinje) doselili se kod Rijeke Crnojevića
Pavišići, grana bratstva Gvozdenovića ("Vučedoljana") u Vučem Dolu
Pavković, Bjelopavlići, ogranak Mitrovića, grana Bubića (Pavkovića), od njih su u: Podgorici, Ublima, Podima, Baošićima, Meljini i Savini, Herceg-Novi, a jedni kod Herceg-Novog iz Hercegovine u Budvi kao: Pavićević; Lepetane, Herceg-Novi; u Kotoru
Pavl, Bar; Kotor
Pavle Buronjić, predak Dragomiljana
Pavle Orlović, po predanju predak Martinovića, Cuca, Bjelica i dr. srodnih bratstava
Pavlević, u Tuzima
Pavlin, Prčanj (Boka Kotorska)
Pavlinović, Dobrota (Kotor)
Pavlić, Dobrota, Kotor
Pavlić Radonjić, predak Vujadinovića
Pavlićević, Petrov Do (Zagora) u Ćeklićima (Cetinje) ogranak su doseljenika iz Bjelopavlića, od njih su u: došao Petar Buronjić u Komane i kao: Petrović (Petrovljavin), Mirković i Marković od P. u Komanima, Zagori (Rijeka Crnojevića), Vranjini na Skadarskom jezeru, Crvenoj Stijeni i kao: Pajović, Podgorici, Danilovgradu, Gornjem Polju (Nikšić), Cetinju; Ulcinj došli 1912. god. iz Bjelopavlića; u Kotoru i kao: Pavličević; ogranak Vidnića u Markovini (Cetinje)
Pavlićevići u Podgorici
Pavlićevići, rod bratstva Petrovića u Ćeklićima
Pavlićevići, grana ćeklićskog bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Pavlićevići - Vidnići, bratstvo u Markovini
Pavleža, Pelinovo (Grbalj)
Pavlina, Kotor
Pavlinović, u Budvi, po nahočetu
Pavličević, Kavač i Sasovići (Kotor) 1687. god. sišli iz Stare Crne Gore; Kasa Grande, Herceg-Novi; ogranak Petrovića u Ćeklićima (Cetinje)
Pavličić, Kalanj (odseljeni kod Kosovske Mitrovice i kao: Kozović), Gorica i Slatina (Bjelopavlići) ogranak su Milakovića (Petrušinovića); Klopot (Bratonožići); Donja Zeta
Pavličići, selo Gorica kraj Danilovgrada u Bjelopavlićima
Pavlov, Salč (Ulcinj); Novi Kneževac (Obilićevo), Gornji Banat i Srpska Crnja (srodnici sa Ivanov), kao: Crnojević, došla tri brata, kasnije Ivanov, Pavlov i Petrov; vidi: Markov i Alilujev; u Boku Kotorsku došli (1687. god.) iz Bjelopavlića
Pavlović, Donja Zeta (15. v.), od njih su u Kotoru; Kuti, Kruševice i Ubla, Herceg-Novi (1693. god.) došli iz Popova (Hercegovina); Risan, Piva i u Hercegovini bili su vlastela; Krtolska naselja, ogranak su Vučinovića; Reževića rijeka (Paštrovići), Budva ogranak Vukovića; Lastva i Pobrdje (Tivat); Dobre Vode (Bar), sišli su ispod Lisinje; u Ulcinju jedni su iz Albanije; u Crnilu (Uroševac) i Tularima (Jablanica) iz Velike (Gornji Vasojevići); u Tularima (Jablanica) iz Pipera (Podgorica); Cuce (Cetinje) 16. v. Jedni su prešli na Jasen i Zavrh (Nikšić). Od njih su u Resnik u Lepenici (Kragujevac); drugi su prešli u Pitaviće (Čačak), od braće: Pavla Pavlović, Čola Čolić, Jankovih sinova; U Podgorici 1420. god.; Ljuljanice (Šumadija), došli su iz Pive; Bujačići (Valjevo) iz Pipera; Borača (Kragujevac), prije 1804. god. došli od rijeke Tare; Vučkovica i Grošnica (Kragujevac), pa jedni u Adžine livade (Lepenica) kao: Perović, došli su iz Drobnjaka; Ljuljenice (Gruža), Kragujevac iz Pive; kod Požarevca i Knjaževca (Srbija) ogranak Ćukića iz Lijeve Rijeke (Podgorica); u Podgorici‚1477. god.; ogranak Rajića iz Pipera pošli u Velenje (Novi Pazar), pa u Glediće i Strugare (Kragujevac); kod Gusinja ogranak Drakulovića (Nikezića) iz Bezjove (Kuči), jedni kasnije kao: Memedović; na području Pljevalja i kao: Pavlović (Spahić); Cetinje; u 14. v. kao: Režević u Paštrovićima, a kasnije Pavlović; od njih su u Istoku (Metohija); u Budvi, po majci iz Paštrovića; Njeguši (Cetinje) i kao: Gačović došli iz Bjelopavlića; iz Čeva (Cetinje), ogranak Nikolića odselili se u Presjeku i Miločane (Nikšić) i odatle u Srbiju; u Uskocima i Tušini (Žabljak) i Prošćenju; ranije: Spaić iz Župe Nikšićke u Kolašin 1712. god. koji su prešli u Sirovac (Žabljak); iz Ćureva (Foča) 1853. god. kao: Pavlović - Drinjak; Cuce (Cetinje); Ubla (Risan) 1687. god. doselili se iz Bjelopavlića; u Potarju kod Mojkovca 1688. god.; Zavrh i Dragovoljići (Nikšić), od njih su u Drobdžacima i kod Foče; Veljaci (Ljubuško), Hercegovina, došao devedid (deveti djed), iz Bjelopavlića; u Banjanima (Nikšić) 1509. god.; ogranak Srejovića iz Rovaca (Podgorica) u Degrom (Kosenica), južna Srbija i kao: Pavlović = Iličić; Miličnice (Kranjani) i Ratkovo (Šumadija) porijeklom su iz Vasojevića; u Podgorici iz Zete; Zaton (Bijelo Polje); u Vasojevićima su grana Čarapića iz Kuča. Od njih su u Šumadijskoj Kolubari i kao: Nastasić; Župa Nikšićka pa iz nje kao: Spaić u Kolašin 1712. god. a kasnije predju u Prošćenje (Šaranci), Drobnjak; početkom 19. v. iz Prošćenja (Žabljak). Imali su seobe i sasvim u Pasji Nugo i Seline (Žabljak). Pretpostavka da su srodnici potomaka Spaića iz Župe Nikšićke.
Pavlovići, u Gluhom Dolu
Pavlovići, rod u Lastvi
Pavnić, iz Gračanice (Gacko) došli u Momišiće (Zeta), rodjaci tamošnjih Radovića, Raičkovića pa jedni kasnije Adžimatović u Podgorici.
Pavo, Kotor
Pavović, Lastva (Tivat); Sutomore i Šušanj (Bar)
Pavčević, Berane
Pavčić, Kotor, po nahočetu
Pagan, Kotor
Pagaroko = Pagorogius, u Kotoru
Pagović, Kotor i područna Dobrota
Pagorogius, vidi: Pagaroko
Padalica (Gačović), Njeguši (Cetinje) i Kotor
Padalice (Gačovići), bratstvo u Njegušima
Padić, Kotor, po nahočetu; oko 1400. god. u Gornjoj Zeti i kao: Crnojević, vlastela
Padnje, vidi: Podnje
Padovan, Rose, Herceg-Novi
Padović, u Spuž kod Podgorice došao predak iz Azije; Tuzi
Padnje (Podnje), Kotor
Pažin, u Igalu i Sušćepanu, Herceg-Novi
Pažinović, u 17. v. iz Hercegovine doselili se kod Herceg-Novog
Pažić, Bjelopavlići
Pažović, u Kotoru
Pažuri, Boljanići (Pljevlja)
Pazarac, Pljevlja
Pazimović, Orebić na Pelješcu; doseljenici iz Boke Kotorske
Paimarković (Mamimarković), u Spužu Bjelopavlićkom 1774. god.
Paić, potomci Malonšića u Bjelopavlićima i Zagaraču
Paica, Risan
Pajaka, u Podgorici
Pajanković, iz Drobnjaka odselili kod Mojkovca
Pajević, u Mul (Tivat) i Mulo (Kotor) došli iz Stare Crne Gore; ogranak Cerovića u Drobnjacima, jedni su otišli u Donji Kolašin (Raška); Zubač (Višegrad) ogranak su Jovanovića iz Pive; Lipovac (Gruža), Kragujevac doselili se od Berana; Boljanine (Bijelo Polje); Kolašin i Ljuce (Pljevlja) jesu od Kolašina; jedni i kao: Ljuca, a u Potkrajcima (Pljevlja) jesu Kričak = Verus a u područnim Čadinjama Pajević; u Vranjini (Zeta) i Seocu (Crmnica) ranije Čudović; u Golubovcima (Zeta): 1. ogranak Godunovića (Milčevića), 2. ogranak Radulovića sa Glavice (Bjelopavlići)
Pajić, Nikšić Kapavica uz Oblo Brdo (Ljubinje) iz Crne Gore; u Piperima; Gornja Zeta
Pajković, Cetinje; Lužac (Berane) i kao: Djurdjevac, Bihor (Bijelo Polje) jesu ogranak Djuraškovića od Rijeke Crnojevića
Pajović, Lazorac (Kuči); Vladanja, Golubovci i Berislavci (Zeta) ogranak Vujoševića (Mrnjavčevića) iz Kuča; Orahovo (Kuči) potomci sina Pak Nika iz Selaca (Klimende), sjeverna Albanija; ogranak Tomaševića - Kaludjerovića u Ćeklićima (Cetinje); ogranak Radulovića u Bjelopavlićima; Jezer i Pajev Do (Ćeklići), Cetinje iz Bjelopavlića grana Buronjića, od njih su u Kavču i Mulu (Tivat), Dobroti (Kotor), Cetinju, Americi; Njeguši (Cetinje), grana Punoševića; Donja Jablanica (Srbija) ogranak Vlahovića iz Rovaca; Donja Selca (Crmnica) iz Vranja (ima ih u Mijanovićima), Zeta; Vranjina na Skadarskom jezeru i kao: Puranović iz Očinića, Lastvi Primorskoj i Srbiji iz Očinića (Cetinje); Njeguši (Cetinje); Jašovići i Borač u Kniću (Šumadija) ranije: Žugović, porijeklom iz Drobnjaka; Novaković (Žabljak), ranije Macić, doseljenici sa Čeva (Cetinje); Pljevlja 1847. god.; Bijelo Polje i okolina: Radojeva Glava, Bijedići, Ušanovići i Pećarskoj, porijeklom iz Rovaca; Prijevor (Budva); u Zetu iz Ceklina
Pajovići, bratstvo u Njegušima
Pajovići, rod u Ćeklićima
Pajovići, bratstvo u Ćeklićima
Pajovići, bratstvo u Donjim Selcima
Pajovići - Očinići na Vranjini
Pajfer, Risan
Pakević, Kržanja (Kuči), ogranak Vujoševića (Mrnjavčevića), od njih su kod Prištine (Kosovo)
Pakini, Herceg-Novi
Paković, Lepetane, Herceg-Novi i Nikšić
Pal (Pale) i Palević, u Baru; vidi: Palmović
Palavestra (Palavastra), Nikšić
Palavra, u Pljevljima 1881. god.
Palavratić, Dosidje, Zagradje kod Gusinja, Gornjoj Ržanici i Metohiji su iz Kuča; Kod Gusinja jedni su i kao: Palavrt
Paladančić, Babunica (Tivat)
Paladin, Sutomore (1852. god.) i Šušanj (Bar)
Paladine, ranije Paladinus i Paladinić, oko 1397. god. u Ulcinju, Šušnju (Bar) i u varoši
Paladinić, vidi: Paladine
Paladino, Ulcinj
Paladinović, Bar
Paladinos, vidi: Paladine
Palavizin, Kotor
Paladrić, Vijenac (Pljevlja)
Paladruić, Vijenac (Pljevlja)
Palaegrini, u Boki Kotorskoj
Palaić, Perast (Boka Kotorska)
Palamar, ogranak Koraća, potomaka doseljenika iz Bratonožića u područje Bihora (Bijelo Polje)
Palamarević, Petnjica (Berane), ogranak Koraća
Palamid, u Njegušima (Cetinje) i kao: Radonjić
Palamida, vidi: Palamid
Palamide, manje bratstvo Radonjića-Rajićevića u Njegušima
Palamur, Velji Ostros uz Skadarsko jezero (Krajina) nepoznato porijeklo
Palanga, Bar
Palangić, Bar i područno Zaljevo
Palandrača, Babunci (Tivat)
Palandračić, Babunci i Klinci, kod Tivta došli iz Albanije
Palaorić (Marunović), u Podpodima (Bjelopavlići)
Palaorići (Marunovići), rod u Bjelopavlićima
Palačković, Morinj (Risan)
Palević, u Tuzima su od Sarapa rodonačelnika Pavla, iz Ljubotinja (Rijeka Crnojevića), srodnici Vukićevića, srodnika (Kolja) Karadaglića; Žari (Gornja Morača), ogranak Dulovića, došlih iz Hercegovine, od njih u Mojkovcu i područnim Poljima, Žarima, Lepencu i Istoku (Metohija); Valeta (Bjelopavlići); u Vasojevićima 1) ogranak Dabetića, 2) u Kaludri su došli od Rijeke Crnojevića; u Rovcima potomci Pavla Vlahovića; Pistule, Pinčići, Donji Murići i Šestani (Primorska Krajina); vidi: Pal (Pale)
Paleg, u Budvi
Palegrini, Herceg-Novi
Palelj, Sveti Djordje (Ulcinj)
Palibrk, Bratonožići, od njih su u Donjem Kolašinu, Širokim Seniokama u Raškoj
Palibrković, Gotovuša, Brvenica i Jugovo (Pljevlja)
Palietak, Lepetani, Herceg-Novi
Palija, Dragovoljići i Ridjane (Nikšić) u 16. v., ranije Delibašić. Od njih su u Dobra Sela (Drobnjak), Srbiji i Dalmaciji
Palikar, u Tudurovićima (Paštrovići) u 17. v.
Palikaradja, u Cetinju (1774. god.); u Bar su (1692. god.) došli iz Grčke. Sasovići, Herceg-Novi i kao: Palikuća. Kameno i Mostić, Herceg-Novi i kao: Bošković, vidi: Stanić
Palikuća, Donja Ržanica (Berane); u Kotoru i kod Herceg-Novog iz Hercegovine, vidi: Palikaradja
Palilog, Kotor
Palilogo, u Cetinju (poč. 14.v.) i kasnije
Paliologus = Palkogo, u Kotoru
Palirović, Kameno i Ratiševine, Herceg-Novi
Palitak, Lepetani, Herceg-Novi
Palić, u Drobnjak doselili iz Ridjana (Nikšić); Bar
Palkovijević, Podgorica
Palma, i kao: Palmica, Kotor (Boka Kotorska), u 15. v.
Plamica, Kotor, vidi: Palma
Palmović, u Krutama (Ulcinj) i kao: Pale; u Livare (Gornja Krajina) došli su iz Gruda (Tuzi); isto kao: Palović
Palnika, u Šestanima (Primorska krajina). Od njih su kod Zadra
Palović, vidi: Palmović
Palovrtića, kod Plava
Paloka, Bar
Palokić, Sveti Nikola na ušću Bojane
Palokut, Bar
Palonga, Bar
Palongić, Bar
Paltašić, u Kotoru 1440. god., od njih su 1478. god. u Veneciji (Italija)
Paluška, Kunje (Ulcinj), potomci pridošljaka iz Miskina
Palčić, Kotor
Palja, vidi: Nikpavlović
Paljak, Kolomza (Ulcinj)
Paljević, ogranak Vujoševića (Mrnjavčevića) u Berovu i Momču (Kuči), od njih su Arović u Podgorici; u Tuzi došli iz Albanije; Rječ (Ulcinj), ogranak Markovića iz Omara (Vraka), Skadar, porijeklom iz Pipera; Herceg-Novi; Pošćenje (Žabljak)
Palji, Štoj (Ulcinj)
Paljikarda, u Cetinje došli iz Moreje (Grčka) oko 1771. god.
Paljoka, u Pistule kod Ulcinja došli iz Miridita (sjeverna Albanija)
Paljokić, Bar
Paljuša, Tuzi; Nikšić
Paljušaj, vidi: Paljušević
Paljušević (Marković), u Kučima a njihovi potomci u Zatrijebaču kao: Paluša = Paljušaj, porijeklom iz Stare Crne Gore
Pamer, Kotor
Pamović, u Berane došli iz Peći (Metohija)
Pamučina (Ilić), Ćeklići (Cetinje), od kojih su u: Slivnici, Zagradinji, Drobjenici i Pridvorici (Trebinje), i odatle jedni u: Sarajevo, Banja Luku (Bosna), Trst (Italija) i Srbiju, ranije: Milijević
Pamučine, bratstvo u selu Zagradinju
Panganji, Kotor
Pandurić, u Herceg-Novom, po macji
Pandula, iseljeni iz kraj Tare u Mojkovac i Srbiju
Pandurica, Lepenac i Štitarice (Mojkovac); u Podgorici
Panikuća, Kotor
Panić, Cerovo (Valjevo) od Berana, ogranak Pantovića
Panicek, vidi: Pančera
Pankulja, vidi: Boljanin u Orahovcu
Pansini, Baošići (Kotor)
Pantaleo, Kotor
Pantanis, u Kotoru su došli iz Brenšija
Pantelić, Ljuljaci (Knić), Kragujevac, grana Nikolića (Ivanovića) iz Pive i jedni kao: Mirković; Todorin Do (Lučići) uz Klenovac, došli (krajem 17. v.) iz Pješivaca (Crna Gora); Rabas (Valjevo), porijeklom iz Vražegrmaca (Bjelopavlići); Brazilovice (Šumadijska Kolubara), doseljenici od Kolašina, srodnici: Milićevića, Nikolića i Živanovića; u Donjem Dragačevu (Srbija) doseljenici od Bijelog Polja (Polimlje); Rebas (Srbija), iz Vražegrmaca (Bjelopavlići); u Lipovici (Gareši), Jasenica iz Bjelopavlića
Pantin (Maksin), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov
Pantić, kod Valjeva došli su iz Pive (Crkvica i Jerenića) a tamo iz Zatarja; Bijelo Polje (Mostar), ogranak Maleševaca iz Počekovića i Miruša (Nikšić); Cerovo (Valjevo) ogranak Popovića iz Šekulara (Vasojevići)
Pantica, u peraška naselja došli iz Italije
Pantović, u Mratinju (Piva), jedni su ogranak Vračara, a drugi su potomci Panta Vukovića; Rastovac (Nikšić), starosjedioci; Tromenti (Trebinje), srodnici područnih Radanovića i Topalovića. Porijeklom iz Crne Gore; Sušćepan, Herceg-Novi, došli iz Korjenića (Trebinje), porijekolm iz Crne Gore; Lipovac (Topola), Arandjelovac doselili iz Bjelopavlića; Žari, Prošćenje, Stevanovac, Leovac (Mojkovac), potiču iz Morače, a porijeklom iz Kuča; kod Bijelog Polja; u Šekularima (Ćetkovići), Berane, potomci su Ćetkovića, doseljenika iz Tušine (Žabljak); u Djuričkoj Rijeci kod Plava grana Djuraškovića doseljenika iz Ceklina (Rijeka Crnojevića). Od njih su Panići u Cerovu (Ražanj); u Budvi po majci 1911. god.
Pantovići na Pobrđu
Panca, Crno jezero (Žabljak); u Podgorici
Pancin, Baošići, Herceg-Novi, porijeklom iz Italije
Pančera = Panicek, u Kotoru
Pančika = Pančiča, u Kotoru
Pančiča, vidi: Pančika
Pandžić, područje Durmitora, 12. v.
Panja, Trnovo (Crmnica) iz Gornjeg Ceklina (Cetinje), grana Lješovića
Panjako, u Tivtu i Kotoru
Paović, potomci Kozjevića u Očinićima (Cetinje), srodnici su im Glendže i Batrićevići; u Pipere (Crnci) došli su iz Pješivaca; Gajtan (južna Srbija) oko 1879. god. doselili iz Cetinja (Crna Gora)
Paovići, bratstvo u Očinićima
Papan, Papani (Sutomore), Bar u 15. v. sišli iz Crmnice, od njih su u Paštrovićima, Italiji, Argentini i na Bliskom Istoku; u Herceg-Novi sišli sa Ubala Krivošijskih
Papac, iz Ridjana (Nikšić) prešli u Burmez (Burmaško Polje), Hercegovina
Papeš, Kotor
Papići, u Bučju i Crljenici (Pljevlja) došli iz Ridjana (Nikšić). Iz plemena Ridjana (izmedju Ridjana i Grahova) potiču Papići u Oputnoj Rudini (Koravnica), Miljevcima (Nevesinje), Vlahinji (Bileća) od kojih su u Nikšiću, Batkovićima, Babinoj Glavi (Nevesinje), Velimlju (Nikšić), Pošćenju i Komarnici (Drobnjak), kao: SAVOVIĆ, a od ovih VRANIĆ u Crkveničkom polju; Kaću (Novi Sad), od Kolašina (Crna Gora). Oni su ogranak Bubića (Trebješana) iz plemena Ridjana; u Petrićima (Bjelopavlići); Mala Crna Trava i Kruševo (Piva), ogranak Mumina (Muminje); iz Smokvica (Crna Gora) u Dubočane i Domaševo, Prijevor (Zadušja), Trebinje srodnici su od Baćevića (Mulina) iz Banjana (Nikšić)
Papović, grana Drekalovića iz Kuča u Vojno Selo (Plav) i u Grblju; Pljevlja 1886. god.; Budva; u Goliji (Nikšić) iz Velestova (od Ozrovića), porijeklom sa Kosova. Od njih su u: Marovcu (južna Srbija) i Velikoj Slatini (Uroševac), Avtovcu (Gacko), Hercegovina i kao: Hasanbegović, u Gacku (Hercegovina) i kao: Pašić (Muljani) i Asanbegović, Kazancima i Mulje (Gacko) kao: Popović = Papović Kazanac, Mačagaju (Grand-Čeko), Argentina
Papotović, Mojdež i Dobrota u Boki Kotorskoj
Papraćanin, u Papratima (Pješivci); Dobrska Sela (Rijeka Crnojevića)
Parača, Budva
Papračani, bratstvo u Gornjim Pješivcima
Paprenica, hercegnovsko i risansko područje (oko 1692. god.) naselili se dolaskom iz Korjenića (Trebinje); Kotor
Paprenica, žive u Risnu već vise od 300 god, doselili su se iz Banjana krajem 17 vijeka.
Paprađini, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Paragaj, u Kotoru 1333. god. i kao: Paragak
Paralela, Prčanj (Boka Kotorska)
Parandil, vidi: Rovčanin kod Pljevalja
Paranduk, Kunje i Riječ kod Ulcinja
Paradjin, Gluhi Do (Crmnica)
Paražižek = Žižek, u Kotoru
Parajković, Sutomore (Bar), 1853. god.
Paranović, Sutomore (Bar), 1851. god.
Parapid, Glavačići (Tivat) i od njih su u Nikšiću; u Podgorici
Paraplović, Herceg-Novi
Paraušić, Skok (Pridvorica), Žabljak, ranije Vuković, grana Mandića iz plemena Novljana
Parac, u Cetinju 1493. god.
Parača, u Njegušima (Cetinje)
Parače, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Paraušić, potiču iz sela Skok, u blizini Šavnika, Drobnjak
Parvizović, Bobovište u Primorskoj Krajini
Parežana, bratstvo u Hercegovini
Parežanin, u Parežu (Banjani), Nikšić grana Petrovića Banjana, prešli Trebišnjicu i u Panik (Bileća) kao: Parežanin; ogranak Kokotovića prešli iz Banjana (Nikšić) u Bilećke rudine, Fojnicu (Hercegovina), Miruše (Nikšić), vidi: Kokotović
Paražišek, Žek, u Kotoru
Parezić, Mojdež (Primorska krajina)
Paredjin = Radulović = Poturak, grana Trepčana u Drobnjacima
Pares, Kotor
Parid, Kotor
Parijez, kao: Drašković iz Banjana (Nikšić) prešli kod Herceg-Novog
Paripović, iz Nikšića (oko 1795. god.) odselili se u Berane, drugi u Podgoru i Zvjezd (Pljevlja)
Parković, Srbina, Herceg-Novi
Parmaković, u Podgorici (oko 1704. god.) ogranak Alilagića, od kojih su u susjednom Spuču
Parmarković, iz Pipera prešli u Spuž i Podgoricu
Parović, u Nikšić došli iz okoline Nevesinja; Donja Lastva (Tivat); Kotor, po nahočetu
Parudjini, Kotor
Parteli, Cetinje
Parušić, Skok (Šavnik) ranije Vuković. Od njih na Glasincu (Romanija) i u Srbiji, i Komarnica (Drobnjak)
Parnj, a, Ceklin (Rijeka Crnojevića)
Pasara = Pasare = Pasari, u Kotoru
Pasacer, Kotor
Pasgrali, u Kotoru, došli iz Italije; Risan
Pasguali, Kotor u 15. v.
Pasgualis, u Risnu
Pasguepiti, Kotor
Pasina, vidi: Pasi
Pasi = Pasina, Kotor
Paskavaleti, Kotor
Paskval, Kotor u 15. v.
Paskvaligo, u Budvu su došli iz Italije
Paskvalić, i kao: Grubo = Grubac, 1354. god., a kao: Paskvelić (1699. god.) u Kotoru i okolini
Paskvelić, vidi: Paskvalić
Paskovadj, vidi: Paskovac
Paskovac = Paskovadj = Paskovčanin = Paskovč, u Fundini (Kuči)
Paskovč, vidi: Paskovac
Pasković, Fundina i Medun (Kuči); Podgorica, Nikšić, Kotor i susjedni Muo
Paskovčanin, vidi: Paskovac
Paskuali, Ros (Luštica), Herceg-Novi; Kotor
Pastuinata, Kotor
Pastuhović, u Njegušima (Cetinje) 16. v.
Pasulibus, vidi: Pačalis
Pasuljević, iz Koća (Kuči) prešli kod Plava, preci Kurtagića
Pasumer, Budva
Patarić, Podgorica
Patić, iz Velinića iza Tare 1882. god. došli u Gornje Crkvine i Jereniće (Piva)
Patrijanov, ogranak Ivinih u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), vidi: Markov
Patrošević, kasnije Bonjanin, kod Nikšića, Grahova i Patroševina Glavica
Paćukić = Subotić i kao: Glavatović, u Fundinama (Kuči), od kojih su Cikići kod Plava i Gusinja, Dosudja i Gričari (Gusinje)
Paćuha, Podgorica
Pauković, 1701. god. u Herceg-Novom
Paul, a, = Paulić, u Baru, a u Kotoru i kao: Pauli 1445. god. porijeklom ioz Markije
Pauli, vidi: Paul
Paulik, Risan
Paulić, vidi: Paul
Pauzović, Kotor
Paunović, u Vasojevićima (Velika) od njih u Tularima (Toplica), južna Srbija; kod Lipljana (Kosovo), jesu od Adrovića, porijeklom iz Ceklinske Župe (Cetinje); u Muder Babuš (u slivu Sitnice), Kosovo, porijeklom iz Velike (Gornje Polimlje); Pješivci ogranak Dragišića, od kojih si Ilić i Tumić u Velikoj Sukobini; Kragujevac (vidi: Blagojević) i njihovi srodnici u Golubovcima (Zeta) i u Piperima, od njih uz Kolubaru (Šumadija) ogranak Kaljevića iz Uskoka (Žabljak)
Pauri, Herceg-Novi
Pausgneti, Kotor
Pausini, Kotor
Pautin = Pautini = Pautino, u Kotoru, 15. v.
Pautović, Kotor
Pautinov, istorijska Kotorska porodica. Od njih su u Prečistoj Krajini, uz Skadarsko jezero kao: Pautinović 1415. god.
Pautinović, vidi: Pautinov
Pahrlić, Podgorica
Pacić, Livari u Krajini
Pačalis = Pačualis, u Kotoru i kao: Pasualibus
Pačanić, Dobrota (Kotor)
Pačariz, Berane i Crnača (Bioča bjelopoljska) ogranak Kovačevića Vasojevića, srodnici Kneževića u Budimlji (Berane), Lozna (Bijelo Polje) i od njih su u Boru i Gruži (Srbija); u Podgorici
Pačasuko, u Kotoru
Pačualis, vidi: Pačalis
Pašajlić, Bijelo Polje; Lukavac i Kljen (Hercegovina), ogranak Bulajića iz Grahova (Nikšić)
Pašalić, Boljanići (Pljevlja)
Pašin, u Paštrovićima tokom 18. v.
Pašić, u Paštrovićima (Magazini i Papova njiva do 20. v.) su grana Davidovića; Budva u 20. v.; kod Novog Pazara i Nove Varoši došli iz Nikšića; kod Mojkovca; kod Bijelog Polja; u Smoljanima kod Žabljaka jesu iz grupe Miloševića; Bukovica (Pljevlja); u Zeti su srodnici Mijacevića, od kojih su u Podgorici; u Goliji i kod Gacka jedni i kao: Muljan; kod Plava i toj varoši 1) potomci Veli bega iz Grijemira (Ženemir), Skadar 2) ogranak Redžepagića i jedni kasnije kao: Šabanagić; grana Ridjana (Nikšić), jesu u Kapavicama (od Oblog brda do Radmije), Hercegovina; Risan
Paško, Klezna (Ulcinj)
Paškovali, Cetinje
Paškos, Reč (Ulcinj)
Pašović, Brčeli (Crmnica) i jedni predju u Kostanjice (Boka Kotorska); Žabljak na Skadarskom jezeru do 1835. god.; u Pljevlja došli iz Foče; Golubovci (Zeta) pa jedni predjoše u Podgoricu
Paštrić, vidi: Paštrović
Paštrovik, isto što i Paštrović
Paštrmac, Ramaće (Lepenica), Srbija došli iz Paštrma (Crna Gora)
Paštrović, od 1335. god. kod jednih i kao: Medin, 1591. god. u Kotoru i kao: Paštrovik. Na području Paštrovića, Budve, Kotora, u Šibeniku, u Veneciji (u 16. v.), Sremu, Rusiji, negdje i kao: Paštrić i Paštrovik: jedni Aleksići iz Paštrovića i kao: Aleksić - Paštrović, kao: Novaković iz Buljarice seleći se preko Dalmacije do Paga, kod Knina, od njih u Mačvu, pa kod Kragujevca (1875. god.) kao: Paštrović od Novakovića
Paštrovići, pleme u Boki
Peatović, Nikšić
Pević, u Dupilu (Crmnica)
Pegović, u Kotoru su iz Stare Crne Gore
Pedišić, kod Herceg-Novog
Pedović, Godijelji u Drobnjacima su od Dobrilovića, od njih u Zatarju
Pezi, Kotor
Peja, u Tivat stigli iz Hercegovine; Sukobin kod Ulcinja
Pejak, Nikšić
Pejaković, Ljubotinj (Cetinje); od njih u Tivtu i Nikšiću; u Nikšić doselili iz Kaluškog (Kanjoševog Dola), Paštrovići
Pejakovići, bratstvo u Ljubotinju
Pejan, vidi: Pejović
Pejanović, Mali Zalaz (Mali Srijem), Njeguši. Od njih su u Dobroti (Kotor). Porijeklom su sa Stubice (Pješivci); Ceklin (Rijeka Crnojevića); Limljani i Dupilo (Crmnica), iz Zete svojataju se sa Karadjordjevićima, od njih su u Srbiji, kod Mojkovca i Nikšića; Godijelji i Gornja Bukovica ogranak Godijelja; Žabljak iz Crmnice (Godinje); Cetinju; Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) došli iz Paštrovića; u Berislavcima i Podgorici iz Cuca (Cetinje); Nikšić; u Zeti srodnici Kukavčevića, od kojih su u Podgorici, Kitilipima (Argentina); Rapte, Zupci, Ljubomiru, Mirkovićima i Konjsko i Hercegovini (ogranak Ratkovića), porijeklom iz Ozrinića (Čevo), Cetinje; Rast (Zalužje) i kod Dabra (Hercegovina), kasnije i kao: Dobranić, doseljenici iz Bjelica (Cetinje)
Pejanovići, bratstvo u Dupilu
Pejanovići, bratstvo u Limljanima
Pejanovići, bratstvo u Njegušima
Pejanovići, bratstvo u Dobroti
Pejatović, u Nikšiću i Pljevljima; Otilovići (Pljevlja) i kao: Ćuz
Pejić, Budva; Plav
Pejović, Pješivački Do (Repović), Obradovi potomci. Lužani (grana Gružana), od njih su u: Ped Lodg (Montana) i Vašos (SAD), Broćancu (kao Pejović) i Macavarama (Banjani), kasnije Mirković i Perović; u Pješivcima potomke Mataruga je rastjerao Ivan Beg Crnojević, od njih su u Drobnjacima od 15. v., Nikšiću, Župi Nikšićkoj; Broćanac (Nikšić); u Vrulji (Pljevlja) i kao: Veljković, doseljenici od Nikšića; Miljkovac i Orah (Piva) ogranak Jelića, grana Rudjića; kod Mojkovca 1688. god.; Mojanovići (Zeta); Golubovci (Zeta) od njih su lokalni Vučinići, i Pejovići u Ceklinu (Rijeka Crnojevića); pod Crvenu Stijenu (Zeta) ogranak Petrovića iz Ćeklića; Cetinje, ogranak Djuranovića, grana Vukmirovića, porijeklom sa Kosova, od kojih su u Dužima (Žabljak), pa jedni u Polja i Štitarice (Mojkovac); Nikšićko Prekovodje, došli iz Pješivaca; Rastovac (Nikšić), starosjedioci; Mojkovac, Podbišće, Lepenac, Žari i Bjelojevice (Mojkovac), ogranak Punoševića; Njeguši (Cetinje); Glavati i Bistrica (Bijelo Polje), porijeklom iz Njeguša (Cetinje), odakle su na Kavaču u Boki; u Podgorici; Kotor i područna Dobrota; Budva, po majci; u Tirani (Albanija) iz Crne Gore, kasnije Pejan; Bijelo Polje i Vladanja (Zeta); u Orahovice (Risan) u 17. v. sišli sa Cuca, od njih su u Dobroti; Donja Trepča (Nikšić), potomci Grba Netrovića, porijeklom iz Petropolja (Kosovo); Repovine (Tupan) i Dolovi (Banjani), ogranak su Erakovića, od njih su u Macagaju (Argentina); Orahovice (Kotor); Ledenice (Risan); Laće i Krasojevići (Bjelopavlići), potomci Lužana; Kosanica, Kozice, Kamena Gora, Komoran, Bličkova, Maoče, Zaovine i Orašac (Pljevlja), grana Bezdanovića u Komanima (Podgorica), vidi: Vušović; Djalci (Rijeka Crnojevića); u Orasima (Lješnjani) srodnici Djurovića i Stojanovića; na Njegušima (Cetinje) grana Punoševića; Prediši (Proseni Do) jesu Predišani Bjelički; Ovseni Do (Cuce), Cetinje, starinci. Od njih su u: Nikšiću, Dobroti, Statovcu (Dobrič), Srbija; Glavati (Tivat) su iz Njeguša (Cetinje); u Predišu (Bjelice) jedni su ogranak Jovanovića, od kojih su u Golubovcima (Zeta), Ulcinju, Podgorici i Drači Kragujevačkoj; Vraka (Skadar) iz Ceklina; Djalci (Rijeka Crnojevića) iz Bjelica (Cetinje); Bistrica i Lekići (Zeta) ogranak Popovića iz Gornjih Kokota, potiču sa Velestova (Cetinje); Bijelo Polje, Mijanovići (Zeta) su iz Groha od Crnogorčevića; U Zeti iz Lješkopolja; u Skadru (Albanija) ogranak su Kadića iz Bjelopavlića; Kotor; Laće (Bjelopavlići), ogranak Djurovića iz grupe Matijaševića; ogranak Dulovića iz Morače nastanjeni kod Mojkovca; kod Kolašina i u Gajtanu (južna Srbija) 1879. god. iz Morače; ogranak Abramovića iz Bjelica (Cetinje) jesu Pejović u Kubatovini (Dabarsko polje), Hercegovina; grana Gornjaka u Jovanovom Brijegu, Lipoviku, Podpočivalu, Prevlaci, Mihaljevićima i Gornjim Ulićima (Rijeka Crnojevića); u Podgorici iz Oraha (Lješkopolje)
Pejovići - Đurkodolci, brastvo u Đalcima
Pejovići, bratstvo u Predišu
Pejovići (Ovsine ili Gulupeste), bratstvo u Cucama
Pejovići, bratstvo u Orasima
Pejovići, u Dobroti
Pejovići, bratstvo u Glavatima
Pejovići u Kavaču
Pejovići u Crvenoj Stijeni
Pejurić, u Grbalj doselili iz Bjelopavlića; Šobajići (Bjelopavlići), ogranak Lazarevića preseljeni u Grbalj
Pejušković, Vilac (Bratonožići)
Pejčinović, Prnjavor (Plav) i varoš, ogranak Osmanćevića (Djuričana) doseljenika iz Rijeke Crnojevića, ranije Djurašević, od njih u Plavu su Gavazović; Gorinje (Sipanja), Bijelo Polje; Ćićići=Ćućići (Godijevo) Bijelo Polje, 1665. god.; Zaostro i Goražde (Berane) i odseljeni u: Bašče (Rožaje), Brnjice (Sjenica) i u Toplicu (južna Srbija)
Pejčić, Podgorica
Pek (Keku), Ulcinj
Pekić, Gorana, Briska i Salč (Ulcinj); Bar, porijekol su iz Malesije (sjeverna Albanija), u Krnjicama i Vranjini uz Skadarsko jezero došli iz Bratonožića (Podgorica); Dračevice (Šestani), Primorska krajina, pa jedni u Goraždevac (Peć) i drugi Sustaše (Bar) kao: Ratković. Porijeklom iz Bajica (Cetinje); iz Rubeža (Nikšić) prezime po majci Peki Tomić iz grupe Trebješana, ogranak Radulovića odselili se u Šavnik, Nikšić; Provalije i Previš (Šavnik) ovi ogranak Karadžića, od njih su u: Podgorici, Golubovcima i Berislavcima (Zeta) i Dračevici. Od njih u Skadru; u Rijeku Crnojevića došli iz Pipera
Pekići u selu Krnjica, Virpazar - Crmnica
Pekići, katolici porijeklom iz sela Briske
Peklar, Kotor
Pekov, Dobrota (Kotor)
Peković, potomci majke Peke u Moraču (Krnja Jela) doselili se iz Hercegovine, i njeni potomci su Dulovići i Mijatovići (od tri brata). Od njih u Vaškovu (Pljevlja) i Mačvi; u Rovcima potomci Vlahovića-Peka Markova; Miločane (Nikšić); Dubrovsko (Drobnjak), Lepenac i Žari (Mojkovac) 1747. god. a drugi u Pivu 1775. god. Od njih su u Bijelom Kopitu (Prokuplje), pa od njih u: Argentini, Novi Sad i Ratkovo (Odžaci), Bačka; Župi Nikšićkoj, u Morači jedni su potomci Bogićevi; kod Rijeke Crnojevića u 15. v.; Ulcinj 1909. god.; ogranak Peročevića u Veljim Mikulićima, i Dabezićima (Bar) od 1889. god.; Bar; kod Sjenice doselili su iz Kuča i kao: Djuraš; Dio, Pavino Polje i Bistrica (Bijelo Polje); Liverovići (Župa Nikšićka) potomci Peka Liverovića
Peladin, Spič (Sutomore), Bar
Pelević, u Veleti (Bjelopavlići) ogranak Milekovića (Petrušinovića), od njih u Kosovskoj Mitrovici, u Vraki (Skadar) sa Peleva Brijega (Bratonožići) i Vranje (Zeta) i Vraki (Skadar), rođaci Cekovića, u Golubovcima (Zeta) kasnije Hogović
Pelegrin, Kotor 1400. god.
Peleš (Jovanović), u Ćeklićima (Cetinje)
Pelidija, u Pljevljima 1874. god.
Pelikan, u Podgorici
Pelinkov, Ulcinj
Pelinković, Pelinkovići (Mrkojevići) i Bratica (Ulcinj). Od njih su u Zagonje uz Skadarsko jezero
Pelinku, Ulcinj
Pelinović, Ratac (Bar)
Peličić, Mataguži, Dajbabe, Vukovci, Piperi, Gril i Golubovci (Zeta), od njih u Grilu (Vraka), Skadar kao: Peljčaj vidi: Pelčić u Zeti, Kamenici (Skadar); Nišu i Beogradu, srodnici Alivodića i Lisičića od tri brata; u Bjelopavlićima
Pelkić, Opličići (Popovo), Hercegovina i kao: Crnogorac doseljenici iz Oputne Rudine (Nikšić)
Pelmanović, u Donjim Murićima (Donja Krajina)
Peltašević, Nikšić
Paltrini, Jošice (Risan)
Pelčić (Peličić), Balabani, Golubovci i Mataguži (Zeta); Podgorica svi su srodnici Alivodića, porijeklom su iz Banjana (Nikšić). Od njih su u Vraki (Skadar), vidi: Milogorić
Peljević (Rašovići), u Kučima, grana Drekalovića
Pema, Pistula i Štoj (Ulcinj)
Pemović, Briska u Primorskoj Krajini
Pean, Tivat
Pengović, u Podgori (Pljevlja) i kao: Pentović
Penda, Rajićevići (Njeguši), Cetinje ranije Raićević; Kopito (Njeguši) kao: Radović (Bašović) Penda od kojih ima u Vlaškoj (Rumunija)
Pende, grana bratstva Rajićevića u Njegušima
Pende - Radovići (Bašovići), bratstvo u Kopitu
Pendić, kod Sjenice i u Kuršumliju (Srbija) otišli iz Njeguša (Cetinje) 1882. god.; Morinj (Marin), Risan
Pendrig, 15. v. u Budvi
Penezić, Crnouz (Crnougor) i Penezići u dolini Pobljaćnice (Pljevlja); Gornji Kuči
Pentović, Podgora (Pljevlja)
Penjavić, u Rovcima (Podgorica), grana Nikšića
Peon, Gornja Lastva (Tivat)
Pep, Reč (Ulcinj)
Pepa, Grude i Fe (Skadar), Albanija iz Crne Gore
Pepvić, u Podgorici
Pepdjonović, Tijana, Kolomza i Mandra (Ulcinj)
Pepeljak, u Podgorici
Pepeljac, Kradenik, Godijevo i Sipanja (Bijelo Polje), srodnici jesu Fetići u Kradeniku, Mehovića u Negobratini
Pepeljara, Nikšić
Pepereč = Piperiz, u Dubrovniku iz Pipera (Podgorica)
Pepić, (Akov, -o), u Bijelo Polju i susjednim Rastokama, došli iz Kolašina; Gornje Lovnice (Zloglavlje) i Kosovice (Rožaje), oni su iz Drage; Nikšić; u Vranju (Zeta) ogranak Ivezića iz Gruda (Tuzi); u Kolašinu, pa su (1878. god.) prešli u: Petnjicu (Bihor) i kod Novog Pazara; u Vranju i Dajbabe (Zeta) došli iz Kuča ogranak Vujoševića (Djurdjevića) i jedni kao: Ibričević kod Gusinja; Pepići (Crmnica); Pistule i Salč (Ulcinj), doselili iz Gruda (Tuzi), jedni u Šestane (Krajina)
Pepići, staro bratstvo u planini Pepićima
Pepušina, Kotor
Per, a, Bar
Peraza, u Kotoru oko 1330. god.
Perazić, u Vukovce (Zeta) sišli iz Sokola (Klimenti), sjeverna Albanija (vidi: Kliment i sl), od njih su u Katunu Riježevića 1655. god. pa jedni i kao: Režević, u Paštrovićima, neki su prešli iz Zete u Boljeviće u Godinje (Crmnica), pa od njih 1826. god. u Petrovac na Moru kao: Perazić, jedni i kao: Perezić u susjednim Podima, u Velje Mikuliće (Bar) a od ovih u Ulcinju, Budvi, a u Podgorici i kao: Bibalić; Herceg-Novi; Kotor; Cetinje
Perazići, bratstvo u plemenu Boljevićima
Perazići u Reževićima, Paštrovići
Peraj, Ulcinj i područni Štoj
Perajković, Šušanj i Sutomore (Bar)
Perak, Lepetane (Kotor)
Peralović, Kosor i Liješnja (Kuči). Od njih su u Istoku (Metohija); Podgorica; Vladanja (Zeta) i kao: Kulić preseljeni u Pivu. Iz Kuča odseljeni kod Gusinja i kao: Kaletović, Kalinović i Kolin=Kolina=Kolendar; Podkrš (Bratonožići); Šušanj (Bar)
Peranović, Šušanj i Sutomore (Bar) 1851. god.; Kovač (Grbalj)
Perarić, KotorPeratović, Podkrš (Bratonožići); Kolašinović (Bjelopavlići)
Peračić, Godinje (Crmnica), Mrkojevići (Bar), Ulcinj i Paštrovići, porijeklom su iz Klimenata, vidi: Kliment, Perazić i sl.
Peraš (Perović), Ostros u Krajini; Njeguši (Cetinje)
Perašević, Kladovo (istočna Srbija), doselili sa Njeguša (Cetinje)
Peraši, bratstvo u selu Mircu
Peraštanin, Herceg-Novi
Pervan, Mratinje i Duži (Piva), došli iz Rudina; Kotor; Herceg-Novi, po nahočetu
Pervizović, Bobovište (Primorska Krajina)
Perdj, Lepetane
Pere, Dabezići (Mrkojevići), Bar
Perezić, Podi (Mrkojevići) i Velji Mikulići (Bar). Od njih su Madguš, Perečić i Perišić u Primorskoj krajini; vidi: Perazić
Perezići (Perazići), bratstvo u Mrkovićima
Perenčević, Kotor
Perečić, Modguš (Primorska krajina), došli iz Mrkovića. Vidi: Perezić
Perzanić, Kotor, po nahočetu
Perizović, Darza (Ulcinj); Nikšić
Perin, Zalazi (Njeguši), Cetinje; u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) i kao: Perišin, najbliži: Arsin, Stojšin i Filipov
Perina, Salč, Kruče i Kolomza (Ulcinj)
Perinović, Prevlaka (1167. god.) i Kotor u 14. v. (Boka Kotorska); Perinovići i Djuraševići (Grbalj); Herceg-Novi; Dobrota (Kotor)
Peristić, Kotor
Perić, Brajovići i Petrušinovići (Bjelopavlići); u Kučima grana Mrnjavčevića (Nenada), istorodni u Lazarici i Laćama (Kuči), od njih su u Zagonji, Zaljevu i Darzi (Bar); Laće i Krasovice (Bjelopavlići), potomci Lužana; Njeguši (Mali Srijem), Cetinje, kasnije Duić, porijeklom iz Stubice. Pješivci, srodnici područnim Ivanovićima, Matkovićima i Pejanovićima. Od njih su u Bijeloj, u Herceg-Novom, Banatu, Topličkom kraju u južnoj Srbiji, kod Odese uz Crno more, Njujorku i sjevernom dijelu SAD-a; Budva; Sutvara (1614. god.). Spič (Sutomore), Bar; Sutvar (Grbalj) iz Stare Crne Gore; Kotor; Sutomore (Bar) 1852. god.; Zaljev i Darza (Bar) iz Stare Crne Gore; Gornje Selo (Nevesinje) ogranak Andrijaševića iz Grahova (Nikšić); u Vilusima (Nikšić) ranije Danilović.
Perići - Dudići, bratstvo u Malom Zalazu
Perići - Dudići u Boki, u Srbiji, u Rusiji, u Njujorku i "u Navrljan" u Americi
Perići u Sutvari u Boki
Perići iz Kuča, iz sela ORAHOVO (narodski ORAVO). Konkretno selo Lazorci
Perićevići, rod u Herakovićima
Peričić, Balabani (Zeta); Bar; Mikulići (Bar) ogranak Markičića; u Djuraševićima (Grbalj) u 16. v. došli iz Vučitrna (Kosovo); Herceg-Novi, po nahočetu u 16. v.
Perišin, Nikšić; u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Perkin
Perišić, Štitari (Podgorica), Perišić ili Čičar a Čelebić i Vujović od druga dva brata; u Cucama (Cetinje) grana Grabovljana (po selu Grab); Nerin uz Batu, Grab, Sladojev Do kod Trešnjeva i Rakoč. Iseljeni kod Nikšića i na Glasincu i Trnovu (Bosna) i kao: Nerić-Perišić. Od njih su u Sarajevu i Baru. Potomci su Periše Komnenova Miždragova koji dodje iz Dulića ili Čaradja u Čevo, sa braćom Bajkom i Zmijicom. Komnenovi sinovi Jovan (Jovanović), Vuleta (Vuletić) i Periša (Perišić) predju na Grab cucki; u Cucama su Tomanović-Perišić, koji vode porijeklo sa Meduna (Kuči); Goričani (Donja Zeta); kod Herceg-Novog; u Kutima su iz Draževa (Hercegovina), a u Baošićima iz Zagarča (Danilovgrad). Cetinje; Grahovo (Nikšić); Brskut (Kuči) ogranak Vujoševića, od njih su kod Plava kao: Nurović; u Podgorici iz Kosijera (Cetinje); Goričani (Zeta) i kod Rijeke Crnojevića ogranak Popovića; Ploče i Posojke (Kosijeri), Cetinje prešli iz Orašja, od ovih su u Podgorici; Vrbovo (Gruža Kragujevačka), porijeklom iz Šahovića (Bijelo Polje); Sušica (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Pive; Donje Polje (Lukavac i Kazanci), Hercegovina, ogranak Dakovića iz Grahova (Nikšić); Površ, Vraćenovići i Golija (Nikšić), ogranak Dakovića (Vujačića) porijeklom iz Kuča; u Župi Nikšićkoj grana Nikšića; ogranak Grbovića u Pošćenju (Šavnik) i Vrtoč Polju (Žabljak); Zaton (Bijelo Polje), došli od Sjenice (Raška); u Rovcima (Liješnje) grana su Radmanovića; u Piperima; Banja (Petnjica), Srbija, porijeklom su iz Bjelopavlića
Perišići - Grabljani, bratstvo u Cucama
Perišići - Čičari, bratstvo u Štitarima
Perišići - Perići na Glasincu
Perišići u Sarajevu i u Baru
Perišići (Nerići) kod Nikšića i na Glasincu
Perkaj, vidi: Perković (Martinović) u Fundini
Perkalić, Donji Šestani (Krajina primorska)
Perkalović, Donji Šestani (Krajina primorska)
Perković, Ljuhari (Fundina), Kuči potomci (Djura i Krsta) Martinovića, a u područnoj Kržanji i kao: Perkaj, porijeklom iz Bajica (Cetinje), jedno vrijeme živjeli u Komanima (Podgorica). Od Perkovića su u Podgorici, kod Gusinja, u Nikšiću i susjednom Gornjem Polju, pa u Pljevlja; Krivi Do, Doljani, Masline (Kuči) i kao: Mitrović grana Mrnjavčevića; Gornje Polje i Zaljutnica (Golija), Nikšić; u Krtolska naselja (Grbalj) porijeklom od Golovića kod Nikšića
Perkolović, Bratica (Ulcinj)
Perkolić, Bratica (Ulcinj), Donji Šestani ogranak Karanikića
Perkočević, Braćeni (Crmnica) i Žabljak na Skadarskom jezeru, odseljeni u Konje (Turska) od 1910. god.; u Podgorici 1512. god.
Perkočevici, muslimani u selu Braćenima
Perla, Ljubotinj (Cetinje) u 18. v.
Perlanović, Herceg-Novi
Pernar, u Podgorici
Perovan, Mratinje (Piva)
Perovanović, Kruče (Ulcinj)
Perovanović (Mlinčić), Gajtan (južna Srbija) došli (1879. god.) iz Rovaca (Podgorica)
" Perović", bratstvo u Bjelošima
Perović, Kisjelica (Bratonožići) i Zagorič (Podgorica) ogranak Baljevića, potomaka Bratovih-rodonačelnika bratstava Bratonožić (Branković), porijeklom iz Korjenića; Seoca (Piperi) kao: Stanišić, istorodni; Petrovići (Piperi) ogranak Radetića (Petrovića), sa područne Sibne; u Risnu 1704.god.; iz Vranja (Zeta) odselili u Srem; Mirilovići (Bileća), ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje) istorodni sa Bajčetićima i Mirkovićima; Bjeloši (Grljevići), Cetinje; Dubovik (Bajice), Cetinje ogranak Radulovića iz Miški (Čevo), Cetinje; Stubica (Pješivci) ogranak Strikovića; Bogomilovići (Pješivci) ranije BREŠKOVAC, potomci Todora iz Velestova (Cetinje), srodnici Mijuškovića Boškovića i Ađića u Bogmilovićima, Erakovićima i Kilibardama u Banjanima, svi od tri brata iz Velestova; Kruse, ranije i prezime iznad Sitničke doline u Lješanskom području; Trnovo (Crmnica); Žanjev do (Njeguši) i dotični Mirac (Cetinje), došli iz Cuca sa istim prezimenim pa jedni prešli u Boku Kotorsku; kao Preobražani, ranije Bajković (od Petra Vučete Nenojeva) u Cucama (Cetinje). Od njih su u: Bresticama, Ogorjelom Ždrijelu, Ramovu Dolu, Lješevici, Ujnjinu Dolu, Cerovu Brdu, Trepčima i Kočanima (Nikšić), Rataju (Srbija), Leskovcu kod Prokuplja (južna Srbija), Petrovu Selu u sjeveroistočnoj Srbiji, Selištu na Obiljevcu, kod Banja Luke, u Montani (Sjedinjene Američke Države), Žanjevu Dolu (Njeguši) i od njih u Boki Kotorskoj; u Nikšićkom Prekovođu kao: Čagorović. U Adžine Livade (Lepenica) i Knić (Kragujevac), Srbija i kao: Pavlović, porijeklom od Žabljaka (Drobnjak); U Rastolici i Drenu (Topolica), južna Srbija iz Rovaca (Podgorica) ogranak Bulatovića; Bobovište (Trebinje), kasnije: Perović, Kujundžić i Ćeranić, ogranak Cerovića iz Drobnjaka;Tušine (Žabljak), doseljenici iz Kuča, od kojih su Šabović u Nikšiću, Dujovići u Jezerima, Veselić u Prijepolju i Peruničić u Zatarju; Tušini (Žabljak) ogranak Dobrilovića; u Morači (Kolašin) i Poljima (Trebaljevu), Mojkovac, potomci Dobrija iz grupe Gojka Mrnjačevića; Cetinje, posebni iz Hercegovine, 1869. god; Ti 167; u Štitarima iz Dulića (Gacko) jesu iz Donjih Banjana a u Zaljutnicu (Golija), Nikšić iz Cuca (Cetinje); Đenđinovići (Sutomore), Bar; Donja Orahovica (Kotor); Banjani (Nikšić), ogranak Erakovića iz Banjana odseljeni u Donju i Gornju Šumaricu (Sjenica) a u Banjske Macavare došli iz Pješivačkog dola; Danići (Gacko) iz Banjana (Nikšić); u Nikšić došli iz Hercegovine, ranije Tunguz; Lopare (Fundina), Kuči, ranije Kekić; Gliznica, Bobulji, Martinići, Britvićima i u Polju (Bjelopavlići) grana Bubića, ogranak Vukšića. Od njih su u : Virpazaru (Crmnica), a u Srbiji u : Valjevu, Azanji, Malom Orašju, Oparićima, Jagodini, Prokuplju i u Kuršumliji; Podostrog (Bjelopavlići ), srodnici Karovića ; u Rošca (Užička Crna Gora) iz Pive. Šušanj i Đinđinovići (Sutomore), Bar, početkom 20.v. doselili se Blagojevi sinovi Marko i Novak; Perovića Bare (Tušina), Žabljak i Luka, nesrodni sa P. u Tušinji; Stubica (Gornji Pješivci) ogranak Strijovića (Vučićevića); u Krusama (Draževina), Podgorica; Trnovo (Cuce), od njih su na Trubjeli, Kočanima i Rastokama (Nikšić); Žanjev Do (Njeguši), Cetinje došli iz Cuca kao: Perović, a Perovići u Mircu (Njeguši) došli su iz Hercegovine; Njeguši (Cetinje) od njih su u Boki Kotorskoj. U Crmnici doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija); Petrovac na moru 1877. god; u Risnu, po majci; Lopare (Fundana), Kuči; Šobajići i Boronjine (Bjelopavlići), porijeklom iz Šapca (Mačva), od njih su u Nikšiću, Leskovcu, južnoj Srbiji, Barajevu (Beograd) i u Bosni; drugi Perovići u Šobajićima došli iz Pješivaca, a drugi u Boronjini ogranak Strikovića sa Stubice (Pješivci); Martinići, Gliznica, Bubulja (Bjelopavlići) ogranak Vukšića iz grupe Bubića. Od njih su u Valjevu, Prokuplju, Kuršumliji, Opariću, Azanji, Jagodini, Malom Orašju (Srbija) i Virpazaru (Crmnica); ogranak Bandića (Peroševi potomci) u Komanima (Podgorica); Kod ostroga (Bjelopavlići), starinci; Kisjelice (Bratonožići), od njih su u Morači; Ulcinj, doselili iz Donjih Uluća (Rijeka Crnojevića), srodni Kaluđerovićima i Nogačama; Ponari (Zeta), od njih su na Žabljaku na Skadarskom jezeru ; Građani , sa područja Rijeke Crnojevića otišli u Grobalj, gdje se prezivaju Banov i Bajković, od kojih su na Kosovu; iz Bobije (Crmnica) jedni 1860. godine u Peć (Metohija); Orahovice i Dobrota (Kotor); Draživati i Joževo (Orahovice), Kotor i u Kotoru; Bezjova i Donja Kržanja (Kuči), ogranak Mikulića ; na Svibi u Piperima su ogranak Petrovića, došljaka iz Bratonožića; Blizna i Seoca (Piperi), potomci Stanka Perova; Strojtenica, Bobajići i Rasova (Bijelo Polje), doseljenici iz Pive; iz Selac (Klimenti), Albanija došli u Krajinu; Seoca, Ostrog i Ckla kao: Peraš (Perović) i Ćurperović u Gornjim Šestanima, uz jezero; Tušine (Žabljak) ogranak Dobrilovića, Prenčane, Sjeverin i Potpeće (Pljevlja), doseljenici iz Prekotare; u Gusinju (Gornje Polimlje) 1875. god; u Gornjoj Zeti ogranak Terzića; u Goliji (Nikšić) iz Cuca ; Lenovice (Zaječar) od Radovića iz Morače; Šišići (Grbalj).
Perovići (Ozrinići) u Bajicama
Perovići (Kostovići), bratstvo u Bjelicama
Perovići, rod u Pješivćima
Perovići, rod u Pjesivcima
Perovići, rod u Krusama
Perovići, bratstvo u Trnovu
Perovići u Hercegovini
Perovići, bratstvo u Žanjevu Dolu
Perovići, bratstvo u Mircu
Perovići u Boki
Perovići iz sela Bare, Manastir Morača
Perovići -Preobrežani - Bajkovići, bratstvo u Cucama
Perovići u Rudinama, u "Nikšiću" (predjelu), u Srbiji, u Bosni i u Americi
Perovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom od Marića iz sela Šipačna (prilog Radonja Minić)
Perovc, u Kotoru
Peroević, u Peraškim naseljima Boke, starosjedioci
Peroja, Štoj (Ulcinj)
Perojević, u Djuraševićima (Grbalj), nadgrobni natpis iz ranijeg perioda
Perolješković, Milovići (Grbalj), potomci Mila Dapca (u 16. v.) doseljenog iz Dapca (Albanija)
Perota, Lepetane (Boka Kotorska)
Peroč, Djurmani (Sutomore), Bar, od njih su u Baru, područnim Mikulićima i Ulcinju
Peročović, doseljenici iz Kuča kod Bara, srodnici Nikezića, Androvića i Pekovića, od kojih su u Baru i Ulcinju
Perošević, u Bršno i Lukovo (Župa Nikšićka) došli iz Rovaca (Podgorica); u Podgorici iz Rovaca
Persan, u Prčanj su došli iz Italije
Persić, Prčanj (Boka Kotorska)
Perusin, Kumbor, Herceg-Novi
Peruničić, ranije Bogdanović, iz podnožja planine Njegoš, prešli u područja: Durmitor, kod Pljevalja (Premćane, Maoče, Podborovu), od njih su kod Mojkovca, Nove Varoši, Čačka; Račkovo Brdo (Kolašin) pa u Curovo (Pljevlja) kao: Reković
Perunović, potomci Radovana Bogdanova u Drenovštici (Pješivci) i Straševini (Nikšić). Od njih su u Retkoceru (južna Srbija), Konjarniku (Beograd), a u Drobnjacima i kao: Šašalj
Perunovići, bratstvo u Drenovštici
Perutić, Perutići u Morači, zaselak Starče
Perutići iz sela Starče u Gornjoj Morači. Porijeklom iz Krnićke Kamenice - Lješanska Nahija
Perusiković, Kotor
Perutović, Nikšić i područno Rastovci i Šipačno
Perućica, Koravnica i Somina (Banjani), Nikšić, došli iz Povije (Gornji Pješivci), ogranak Rašovića iz Kuča
Perućice iz Kuča od Rašovića
Perucić, u Dučićima (Rah Perucin), Kuči
Peručić, Herceg-novi, porijeklom sa Čeva (Cetinje)
Perušina (Perušić), Stoliv (Boka Kotorska), došli iz Hercegovine; Kotor; Gornja Lastva (Tivat), oni su iz Stare Crne Gore
Perušić, Lazarice (Kuči); Prčanj i Kotor
Perušković, Kotor, po nahočetu; kod Risna; Kuti, Herceg-Novi, došli iz Popova (Hercegovina) oko 1691. god.
Perčević, u Bjelopavlićima ogranak Pavićevića (Pavkovića); Cetinje
Perčin, Budva; u Podgorici
Perčinović, Bajkovići, Kruševice, Podi, Savina i Meljine, Herceg-Novi
Perčić, Balabani (Zeta)
Pesar, Kotor
Pesaro, Kotor
Pesenti, Prčanj (Boka Kotorska)
Pesler, Herceg-Novi
Peslil, Kotor
Pesmel, Kotor
Pesović, Kotor
Pesta, u Kotoru 15. v.
Pestić, Podi i do Risna, došli iz Hercegovine
Pestorić, ranije Puškarović, u Kute i Kumbor, Herceg-Novi došli iz Konavala; Morinj (Morin), Risan
Pestrov, kod Perasta došli iz Konavala
Pesturić, Vinići (Bjelopavlići); Herceg-Novi
Pestuš, Njeguši (Cetinje)
Pestuši, bratstvo u Njegušima
Petale, Krnjice (Krajina)
Petanović, Sozina (Crmnica) 16. v.; Cetinje
" Petanović", koji se pribratio Vukanovićima
Petar, predak grupe bratstava Petrovića u Ćeklićima
Petar Šćepanov, potomak Herakov
Petar Šćepčev, brat vladike Danila
Petek, Nikšić
Peteljak, Godijevo (Bijelo Polje)
Petehi, Prčanj u Boki
Petijević, iz Hercegovine sišli u Petijeviće (Kruševice) oko 1692. god. predju u Kokrine, pa u Igalo
Petiljar, Nikšić
Petinac, Djurdjevića Tara (Pljevlja) 1864. god.
Petkovac, Kumbor u Boki došli iz Dalmacije
Petković, Njeguši (Cetinje) u 1536. god.; Pljevlja 1516. god.; Podi i Baošići u Boki; Buljarice (Paštrovići) 1774. god.; u Tepcima (Drobnjak) u 15. v., ogranak Ninkovića pripadaju Trepčanima; u Banjanima (Nikšić) 15. v. Od njih su kod Mojkovca; Lastva (Tivat); Vrpolje (Trebinje), ogranak Ugrenovića i skraj Nikšića; Baošići (Boka Kotorska) doselili se od Trebinja; Nikšić došli iz Nevesinja (Hercegovina); u Drobnjaku 1443. god.; Kotor i Perast od 1542. god.; Kunje (Ulcinj); Peštera (Dubica), a tamo iz Crne Gore kao: Milošević
Petkovići, stari rod u Cetinjskom Plemenu
Petlača, Vrbica (Berane)
Petović, u Kute (Ulcinj) došli iz Kastrata (sjeverna Albanija); Škaljari i Muo (Kotor) i Mul i Vranovići (Tivat) starinom iz Stare Crne Gore
Petra, u peraška naselja došli iz Stare Crne Gore
Petraera, Prčanj (Boka Kotorska)
Petraka = Petrača i Petraša, 1330. god. u Kotoru i Ulcinju
Petranić, u Bjelopavlićima su ogranak Milanovića (Nosakovića)
Petranović, Gluhi Do, Podgorica i Boljevići (Crmnica) i u Berislavcima (Zeta) i kao: Petrinović, došli iz Crmnice, a u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića) i kao: Džon
" Petranović", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Petranovići, bratstvo u Boljevićima
Petrarka, u Prčanj su došli iz Istre u 15. v.
Petraha, Ulcinj
Petrača, vidi: Petraka
Petretić, Kotor
Petri, a, Žutkovica (Paštrovići)
Petrin, Bar
Petrinović, vidi:Petranović, od kojih su u Kunje i Veljem Selu (Ulcinj)
Petrić, Gurdić, Nuglovi, Junčevići, Vijenac a u Matarugama (Pljevlja), ogranak Koćela (ranije Koćelo = Koćela), Maoče i Kosanice, Orlje i Gradacu i kao: Petrović. Sa tog područja jedni su prešli u Orlje Peram (Prijepolje), a drugi u Kosatice i Drenovu preko Lima. Svi su porijeklom iz Tušine (Žabljak). Od njih su u Nikšiću, Podgorici; Zvijezd (Pljevlja); Lepenac (Mojkovac); Beran Selo i Zaostro (Berane), od njih su u Trubini (Bihor), Bijelo Polje; Bojište, Bubanje, Lozna, Prijelozima i Rujištu (Bijelo Polje), srodnici Nedovićima u područnim Prijelozima; Kotor, po nahočetu; Kotor; Bigovo i Grispula (Gripštula) u 14. v., pa u Glavatičane (Grbalj) u 16. v. i jedni predju u Bijelu i Dobrotu (Kotor) kasnije kao: Petričević; Mijokusovići i Šobajići (Bjelopavlići)
Petrićević, Vinići, Miokusovići, Rošca i Šobajići (Bjelopavlići): vidi: Petrić i Petričević; Selo Kunje i Vojno Selo (Ulcinj), potomci Skora iz Mikulića (Bar); Paštrovići (Budva) 1780. god.; Donji Kraj u Ceklinu
Petrica, Budva 18. v. ranije u Žutkovici (Paštrovići)
Petričević, u Bjelopavlićima identični sa Petrićevićima, kao i u Grblju sa Petrić. Od njih su u Studencima (Nikšić), Studenici Pertrišićima (Lika), Zatrijebaču (Kuči); Donji Kraj (Ceklin), Rijeka Crnojevića kao: Petrićević i Petričević (Vujanović) iz Pipera; Goričani (Zeta) iz Ceklina, Cetinju i Dobroti (Kotor); Podgorici; Risan, Prčanj i Bigovo (Tivat) 9.-14. v.
Petričevići, bratstvo u Boki (Dobrota) gdje su se doselili krajem 17 vijeka iz susjednog Grblja
Petričevići, bratstvo u Meterizima kraj Podgorice
Petričić, Cetinje; Podbišće (Mojkovac); u Rovca iz Bosne
Petrov, Obilićevo (Novi Kneževac), sjeverni Banat, doseljenici iz Podgorice, kao: Čarnojević, srodnici područnim Pavlov i Ivanov
Petrović, Klopot (Bratonožići), od Petra Radoševa, potomci Bratovi; Kosor i Bioče (Kuči), ogranak Ilikovića - Drekalovića. Od njih su u Podgorici, Zaljevu (Bar); Ponarima (Zeta), Petrovcu (Zaječar), Leskovcu (Srbija); u Podgorici kasnije Šarović u Risnu; u Petrovićima (Banjani), Nikšić 1442. god.; Lastva (Tivat) 1444. god.; Selo Petrovići i Ožezi (Piperi), potomci Petra Mijaljeva sa Svibe. Od njih: Miličkovići sa ograncima; Vušković sa odseljenim u Lijevu Rijeku (Podgorica), Župi Nikšićkoj, u Toplici (južna Srbija); Risnu Vukotić, Stajović, Memetović od kojih su Seferović u Nikšiću i Radetić i od njih su: Banović, Tiodorović, Perović i Gojović. Od Petrovića ima odseljenih u: Spužu, Podgoricu, Cetinju, Zeti, kod Bara, Nikšiću, Beranama, Radulovićima i Nedokusima (Bijelo Polje), Lijevoj Rijeci, u Topličkom području i kao: Petrović-Bliznavac; kod Podujeva (Srbija) porijeklom sa Bihora (Bijelo Polje); Trojice (Pljevlja) 1763. god.; Ivanjica (Srbija), ogranak Dragovića (kod Andrijevice), Vasojevići; Velenje (Novi Pazar), Gledići i Otrogor (Kragujevac) ogranak Rajića, vjerovatno iz Rajkovog Dola (Piperi); Vranj (Srijem), Vojvodina, doseljenici iz Vranja (Zeta); Ratkovo (Srbija), došli iz Vasojevića; Velika (Gornji Vasojevići), u Bihor došli iz Donjih Vasojevića. Od njih su u Topoli i Šatornji (Šumadija), Suhodolu na Pešteru (Raška); Svircima (Banja), Peć; u Djakovici i područnom Donjem Necu i Ponoševcu jesu iz Vasojevića; u Sjenicama (Pješivci) ogranak Britvića; Zeoke (Donje Dragačevo) kao: Slavić ili Petrović, ogranak Tomića iz Drobnjaka; Topola (Arandjelovac) i kao: Karadjordjević, došli iz Bihora (Bijelo Polje), ondje iz Lijeve Rijeke (Podgorica), tamo iz Pipera, porijeklom iz Vranja (Vurenia), Zeta; vidi: Petrović-Karadjordjević; Kosanice (Pljevlja) i kao: Petrić, Dubovo (Bijelo Polje), starinci; kod Nikšića, ranije Gavrilović; Užička Crna Gora i Pomijač (Jadar), Valjevo doseljenici iz Pive; Vranići (Šumadija) i kao: Piper, došli iz Crne Gore; Šumadijska Kolubara i kao: Višnjić i Maksimović, doseljenici iz Rovaca (Podgorica); Umčari i Grabovac (Gruža Kragujevačka), Srbija došli iz Bioča (Podgorica) i Radovića (Morača); iz Rovaca (Podgorica) otišli u Srbiju; Petrovići (Banjani), Nikšić, rodonačelnik Petar Radičev iz bratstva Banjani iz grupe Novljana, tako se često prezivaju Petrović Banjanin (1485 - 1700. god.). Od njih su i u Hercegovini; iz Ozrinića (Cetinje) u Azanju i Berane (Vasojevići); Herakovići Njeguši (Cetinje), ranije Heraković (Eraković) i Šćepčević (Danilo utemeljivač vladarske kuće) kasnije Petrović. Ranije su boravili na Čevu, gdje su došli iz Muževice (Gornji Banjani), Nikšić. Vidi: Bogutović u Drobnjaku i Petrović (Karadjordjević). Od njih su u Cetinju, Nikšiću, Kotoru i područnim Škaljarima, a u Danilovgradu i kao: Vujović, Podgorici, Timočkoj Krajini; Mrkojevići (Bar), doseljenici iz Mrka (Piperi); Paštrovići, odseljeni u Beograd i Hercegovinu; Orahovice (Risan); Kumbor, Herceg-Novom, oni su iz Korjenića (Trebinje); Dobrotu (Kotor); Škaljari, Muo i Kameno (Boka Kotorska), porijeklom iz Zubaca (Trebinje), oko 1692. god.; Kotor; Radovanići (starinci), Pobrdja, Raošići, Krašići, Branovići, Krtole (Grbalj); Gornja Lastva (Tivat); Mul, drugi, i oni kod Herceg-Novog od Bileće; u Herceg-Novom jedni su iz Popova (Hercegovina); u Kotoru i kao: Petrović Njegoš, došli iz Njeguša (Cetinje); od njih u Dubrovniku; Sasovići, Herceg-Novi; Najprije pod Puhalove krše doselio se Petar iz Bjelopavlića (16. v.); u Ćeklićima (Cetinje) dijele se na: Jovanović od kojih su u Igalu, Herceg-Novi, Muo (Kotor), Carine (Župa Nikšićka), Brezovik i Gornje Polje (Nikšić), Bijelo Polje (od Jovana Savićeva Petrovića), Peć; Pajović od njih iz Jezera u Muo, Dobroti i Kavču (Kotor), u Buenos Airesu (Južna Amerika); Radulović, od njih su: Puranović u Gornjem Polju i varoši Nikšić, Župi Nikšićkoj i odatle odoše u Staroj Varoši (Loznica) i kao: Bogdanović, a jedni na Carinama u Župi i kao: Batrićević, Prčanj i Stoliv (Boka Kotorska); Nikčević, od kojih su u Dobroti (Kotor); Pavićević, od njih su u Podgorici, Cetinju, Komanima (Župa); Pavlićević u Zagori (Rijeka Crnojevića), Vujović, Vujošević, Dragutinović, Mirković, Buronjić (Dragomiljani); od njih u Cetinju i Vujović u Bijeloj, a Vujošević u Prčanju, Savini i Mulu (Boka Kotorska); u Komanima (Podgorica) i kao: Pavićević i Dragomidoljac; Dupilo (Crmnica); Petrović - strana (Cuce); Očinići (Cetinje), ranije Kozojević, jedni kasnije Glendža, od njih su u Budvi i Ulcinju; Kovač (Boka Kotorska), jesu iz Stare Crne Gore; Perast i Dobrota (Kotor); Budva jedni iz Vasojevića a drugi iz Zagradja; Rudinice (Piva); Gradjani i Vranjina (Rijeka Crnojevića), porijeklom iz Prizrena; u Badnjevac u Lepenicu doselili iz Bijelog Polja, sa Lima; Slato (Nevesinje) i Jugovići (Gacko); u Ćeklićima (Cetinje), razgranati; u Brajkovcu (Lajkovac) iz Rovaca (Podgorica); Azanja (Bihor), Bijelo Polje; na Vranjini uz Skadarsko jezero; iz Gusinja jedni su odselili u Berane, pa dalje u Srbiju; Kopito Petrovića, ogranak Djurovića (Grupkovića) iz Bjelopavlića, odselili se u Gradac (Valjevo); Berane; Bijelo Polje i područna Velika Župa; Gornja Ržanica (Andrijevica); Dedilovo (Novi Pazar), ogranak Markovića iz Lijeve Rijeke (Podgorica); Godinje (Crmnica) 1504. god.; na Vranjini uz Skadarsko jezero; vidi: Petrović (Karadjordjević)
Petrovići (Glendže), bratstvo u Očinićima
Petrovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima
Petrovići, uža grana (dinastija) Petrovića-Herakovića
Petrovići, prezime grane Herakovića
Petrovići, bratstvo iz sela Kosor u Kučima
Petrovići, bratstvo u Petrovu Dolu
Petrovići, bratstvo u Dupilu
Petrovići, bratstvo u Bandićima
Petrovići, staro bratstvo u Vučem Dolu
Petrovići u Budvi
Petrovići, rod u Škaljarima u Boki
Petrovići, grupa bratstava u Ćeklićima
Petrovići, staro bratstvo u Tospudama
Petrović (Karadjordjević), iz sela Vranj (ispod Vranjske gore), zatim na izvorište Ribnice, pa na Lopate (Lijeva Rijeka), sve na području Podgorice. Odatle u Crču (na Bihoru), Bijelo Polje. Zadrži se predak Lešić (kasnije Gurašić - Djurešić), a Jovan sa svojima 1750. god. predje u Šumadiju; Maloševo (Kragujevac), zatim Djordjije u Viševac (Rača Kragujevačka) u Topolu i područne Žabare i potomci u Kragujevac i Beograd
Petrović Njegoš, vidi: Petrović, u Njegušima (Cetinje)
Petrojević, Lastva Tivatska i Herceg-Novi
Petron, peraška naselja, porijeklom iz Italije
Petrone, Herceg-Novi
Petronijević, Polja (Mojkovac); Sremčica (Beograd), došli iz Vasojevića; Porečje (Gornji Milanovac), došli iz Crljenice (Pljevlja); Ljuljaci (Knić), Šumadija došli iz Pive; Pančevo (Donja Varoš), ogranak Šćekića iz Bijelog Polja (Crna Gora), njihovi su srodnici i Milutinović u Pančevu; Ljuljanice (Gruža), Kragujevac iz Pive
Petrošević, Paštrovići 1457. god.
Petrucija, Kotor, iz Pistorije (Italija)
Petruš, uz Skadarsko jezero (Kopelnik) 1416. god.
Petrušinović, ogranak Mitrovića, rodonačelnika Mitra Pavlova - bijelog razgranati u Bjelopavlićima
Petrušić, ogranak Ivanovića kod Nikšića; Kamensko i Gornja Trepča, sa Banjske visoravni preci su im prešli u Drobnjake. Jedni su 1789. god. prešli na Glasinac (Romanija), kao: Mrkalj, (a 1879. god.) predjoše u Gajtan (južna Srbija); kao: Bulević u Polja i Bjelojevice (Mojkovac) iz Rovaca; Ljuljanci (Knić), Kragujevac, ogranak su Nikolića iz Pive
Pećaranin, iz Bihora (Bijelo Polje), kao: Balšić prešli Pećarsku (Polimlje), pa u Dragosnicu (Podibar), a u Bujevu (Bijelo Polje) ogranak su Prebiračevića
Pećarević, Risan
Pećarić, Kotor
Pećević, Piperi
Pećina, Ulcinj
Pećinar, u Podgorici
Pećurica, Ulcinj
Peulović i kao: Žilović, u Stubici (Piva)
Peunović (Perović), u Piperima, srodnici Stanišića piperskih
Peuso, Lepetane (Boka Kotorska)
Pehar, Budva
Pehilj, Žiljevo (Hercegovina) porijeklom ispod Trebješke glavice (Nikšić)
Pecanj (Pedžanj), Salč (Ulcinj)
Peci, Koće (Kuči), ogranak Maroševića
Pecić, Šestani i Livari (Primorska Krajina) 1756. god.
Peciar, Lepetane, Herceg-Novi
Pecinj, Gornji Šestani, Dračevica, Livari, Salč i Gurazi (Primorska krajina), porijeklom su iz Gruda (Tuzi); Bar
Pecinjak, Njeguši (Cetinje) i kao: Dobrilović, prešli u Pecinje (Rijeka Crnojevića), starinom su iz Peći
Pecirep, u Goliji Nikšić grana Banovića, iz Banjana
Pecurice, bratstvo u Trnovu
Pečanić, Dobrota (Kotor)
Pečar, Perast (Boka Kotorska)
Pečenović, Kotor 1431. god.
Pečer, Kotor
Pečinović, Podi, Herceg-Novi
Pečović, Zadar (Dalmacija), došli iz Šestana (Primorska krajina)
Pečujica, Ljeskovac (Bar)
Pečurica, Krute, Pelinkovići i Pistulce (Ulcinj), iz Trnove (Crmnica)
Pešalj, u Studence (Nikšić) došli iz Kuča
Pešelj, Pješivci
Pešet, vidi: Pešeš
Pešeš = Pešeši i Pešet, Bar
Pešik, Bar i Ulcinj
Pešikan, u Cuce doselili iz Kuča. Od njih su u Limljanima (Crmnica), kasnije Dragišić, Do Muževica u Nikšićkim Rudinama (Trepčima), u Hercegovini, kod Nevesinja, Džinova Mala, Kameno, Herceg-Novi, u Podgorici i Nikšiću, a u Gornjem Polju (Nikšić) i kao: Medjedović, Petrovom Selu (Srbija), iz Golije (Nikšić), u Baošićima, Herceg-Novom, (od 1888. god.) sišli iz Nikšićkih Rudina, Toplik i Kobilji Do (Sarajevsko Polje) i kao: Nikšić, Donjem Selu (Bjelopavlići) i kao: Bešić, navodno i u Kamenom u Boki Kotorskoj i kao: Mijušković; u Nevesinju (Hercegovina) ogranak Bjelica iz Bjelica (Cetinje)
Pešikani (Bešići) u Bjelopavlićima
Pešikani u Limljanima, u Hercegovini, u Bjelopavlićima, u Podgorici, u Boki i u Srbiji
Pešikani u Sarajevskom Polju, u Džinovoj Mahali i u Gornjem Polju nikšićskom
Pešić, iseljeni iz Bjelopavlića, grana Petrušinovića; Gornja sela, Crni Vrh, Andrijevica i Berane (Vasojevići), Brezojevica (Plav), kod Rožaja, a u Zatrijebču (Kuči) imaju i ogranke Bašuljević, Tešić i Purović (Kojić) i u Srbiji, Zaton, Rasova i Bistrica (Bijelo Polje); Cerovo (Radjevina), Valjevo, doseljenici iz Pive; Poreč (Gornji Milanovac), došli iz Vasojevića; u Rovcima potomci Peše Bulatovića; u Zagarač (Danilovgrad), došli iz Bratonožića; Mačagaj (Argentina), iz Crne Gore; Cetinje; Budva; Podgorica; Kotor
Pešići - Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Povrpolju (Dodatak: Do ubistva knjaza Danila Pešići su živjeli u bjelopavlićkoj ravnici, uglavnom pod prezimenom Kadić. Poslije ubistva knjaza Danila raselili su po Srbiji, Bosni, Hrvatskoj, Bugarskoj, Rusiji i Austriji. A jedan dio je zazueo od Turaka teritoriju izmedju Vasojevića i Turske (tzv. Gornja Sela). I danas u gornjim selima (Lubnice i okolna sela) kod Berana živi veliko bratstvo Pešića. prilog poslao: Dejan Pešić, Texas, USA marcopolobp@hotmail.com )
Pešković, Mahala (Donja Zeta)
Peškuća, Vraka (Skadar) iz Zete
Pešl, Kotor
Pešović, u Zeti jedni i kao: Maslić, a iz Mijanovića (Zeta) odseljeni u Vraku (Skadar); Podgorica; u Vrbici (Kuči) i kao: Pašović; Bistrica (Mojkovac); Gusinje, došli sa Peštera; Korićani u Lepenici (Srbija), došli iz Korita (Bijelo Polje); u Ćeklićima (Cetinje)
Pešterac, kod Gusinja i u Plav došli sa Peštera (Raška)
Pešter (Peštrović), Pobrdja (Grbalj) u 16. v., sišli iz Crne Gore
Pešteri, bratstvo na Pobrđu
Peštić, vidi: Peštrić
Peštrić (Peštić), u Mokrinama, Herceg-Novi
Pešukić, Balabani i Mojanovići (Zeta) doselili iz Botuna (Zeta), porijeklom iz Graca (Lješansko područje)
Pešuković, Gradac (Lješnjani), Podgorica
Pešut (Pešutović), u Podima, Herceg-Novi starosjedioci; Donje Ledenice (Risan); Prčanj (Boka Kotorska)
Pibergea, Perast (Boka Kotorska)
Pivaljević, Ključić (Podgorica), Valjevo, u 18. v. doselili iz Pive
Pivac, Vukan Adžić, iz Pive, oko 1714. god., otišao je kod Bileće i prozove se Pivac. Njegovi potomci se raseliše u: Stolac (Hercegovina), kod Sinja (Dalmacija), Gajdobru i Novi Sad (Bačka), Kikindu i područno Rusko Selo; Kotor
Pivljanin, Podi, Herceg-Novi doselili iz Pive 1693. god. kao: Nikolić (ranije Ivanović), a kod Risna iz Hercegovine; u Krće (Pljevlja) doseljenici iz Pive
Pivodić, u Herceg-Novi oko 1895. god. došli od Trebinja (Hercegovina)
Pivčić, Miljevac i Batkovići (Nevesinje), Hercegovina. Oni su ogranak Adžića iz Pive (Crna Gora), vidi: Pivac
Pigasi, vidi: Pigos
Pignoli, Perast (Boka Kotorska)
Pigos (Pigasi), Budva
Pižići, staro bratstvo u Vukodolu
Pižurić, vidi: Pižurica
Pižurica, Velje Duboko (Rovca) i Selišta, od kojih su (jedni i kao: Pižurić) oko 1854. god., od Vujoševića iz Kuča. Njihovih ima u Lipovu (Kolašin), u Kočanima (Nikšić), Drobnjacima (u Bijeloj i Šavniku) i Budvi; u Donju Bijelu (Šavnik) iz Rovaca (krajem 19. v.), starinom iz Kuča, kao: Pidžurica. U Bijeloj (Šavnik) došli Jokica i Bogdan sinovi Gligorini, slava Sv. Nikola
Piezović, Kuti, Herceg-Novi
Piero, Budva
Pierović, u Nikšiću 1895. god.; Gomole (Topla), Herceg-Novi
Pizan, Kotor
Pizani, Cetinje; Ratac (Bar)
Pizančić, u Budvi po nahočetu
Piika, u Daklai=Duklji (Podgorica) 1100. god. Vidi: Pina i Pinia
Pijalić, u Podgorici
Pijalović, Pljevlja
Pijevac, Goleško Vrelo (Lipljan), Kosovo, doseljenici iz Pive i Goleša (Pljevlja)
Piješev, Merdari (Tivat)
Pijuk, Varane i Kričak (Pljevlja) u Kolašinu Mojkovačkom (1864. god.)
Pijuc, Kričak (Pljevlja) i Mojkovačko područje
Pikić, Nikšić
Piksijades, u Baru
Pilav, Pljevlja 1909. god.
Pilavdžić, Herceg-Novi, došli iz Mostara (Hercegovina)
Pilastro, Tivat i područne Lepetane
Pilatovac, Pilatovci (Oputne Rudine), Nikšić, od kojih su i Sikimić u Žljijebu (Boka Kotorska)
Pilatović, u Nedajnom (Tivat)
Pilević, Berane; Gornja Zeta
Piletić, bratstvo u Boljevićima
Piletić, u Piperima ogranak Djurkovića, od kojih su u: Kragujevcu, Petrovom Selu i Nišu (Srbija); i Lješkopolju (Podgorica), Podgorici, Boljevićima (Crmnica); u Drobnjacima ogranak Kalabića; Andrijevica
Pilip = Pilipi, u Kotoru 1289 - 1420. god.
Pilipović i kao: Ivković, u Krajnjem Dolu (Ćeklići), Cetinje
Pilić, Herceg-Novi
Pilica, Pilice, Bistrica, Zmijanac, Butulić i Sutivan (Bijelo Polje) 1583. god., u Bijelom Polju i kao: Mirojević, od njih su u Novom Pazaru, Pazarište (Raška), Peći (Metohija), Lažanima (Prilep) i u Turskoj
Pilov (Pilovac), Zaton (Bijelo Polje)
Pilovac, vidi: Pilov
Pilj, Dobrota (Kotor)
Piljević, Nikšić, pa u: Nikšićke Rudine, Mileč i Oblo brdo (Patničko polje) i Bileća; Gornje Polje - Rastovac kod Nikšića
Piljerović, Mojdež u Boki Kotorskoj
Piljurović, u Ratiševinu i Mojdež, Herceg-Novi došli iz Popova (Hercegovina)
Piljuš, iz Pive otišli u Položnicu (Užička Crna Gora)
Pima (Pimić), u Bajicama (Cetinje) 1326. god.; u Višnjevo (Tivat) došli (u 15. v.) iz Njeguša (Cetinje), a u Kotor, još ranije iz Bajica; u Kotoru 1350. god. kao vlastela
Pima kotorski vlasteoski rod u 14. vijeku
Pime (Pimići), staro bratstvo u Bajicama
Pime, staro bratstvo u Njegušima
Pimić, iz Pive otišli u Podgoricu i Valjevo
Pimčić, u Ridjanima (Nikšić) 1435. god.
Pina, u Kotoru (14. v.); 1100. god. u Daklaji-Duklji (Podgorica) kao: Piika i Pinia
Pingolo, Perast (Boka Kotorska)
Pindemonte, u Kotor došli 1467. god. iz Verone (Italija)
Pindović, Vasiljevići i Staro Selo (Župa Nikšićka), jedni su prešli u Srbiju
Pini, vidi: Pina
Pinić, Djuraševići (Tivat) 16. v.
Pino, Herceg-Novi
Pinter, Nikšić
Pince, u Ulcinj 1416. god.
Pinčić, Pinčići, Poda, Repeza (Bar)
Pinjalo, Perast (Boka Kotorska)
Pinjat, u Tivtu
Pinjatić, Podostrog (Maine), Budva i u Budvi; Tivat, porijeklom iz Hercegovine; Dobrota (Kotor); vidi: Pinjatović
Pinjatović, u Tivtu i kao: Pinjatić, porijeklom iz Stare Crne Gore, Podostrog (Budva)
Pinjević, Drežanj (Zeleni Torovi) uz rijeku Drežnicu (Hercegovina) porijeklom iz Ridjana (Nikšić)
Pinjić, Tospudi (Cuce), Cetinje
Pinjići, staro bratstvo u Tospudama
Piper, u južnom kraju Pipera, pa u Cetinju (1493. god.) ranije i kao: Pipo doseljeni iz Klimenata (sjeverna Albanija), Popović u Rijeci Piperskoj odseljeni u Risan i Kotor; Kotor 1398. god.; Dobra Sela (Donje Dobro); 1442. god. u Rijeci Crnojevića; Ćeklići (Cetinje); Berane, odatle u Korita i Raduliće (Bijelo Polje), porijeklom iz Pipera; Nedokusi (Bijelo Polje); u Zeti 1445. god.; Andrijevica; Doci i Beran Selo (Berane); Vranići (Šumadija) iz Pipera, kasnije Petrović; Jabučje (Lepenica), Srbija doseljenici iz Pipera (Podgorica); Dolja (Plav); u Skadru (Albanija) i kao: Piper-Mrčarica; Pčelica (Levač) i Obrenovcu (Šumadija) kao: Piper (Dragišić) iz Pipera
Piperez, vidi: Pepereč
Piperović, Balabani i Mojanovići (Zeta), došli iz Mrka (Piperi); u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) 1489. god., vidi: Piper; u Kotoru 1285. god. i 1398. god.; u Cetinju Piperović=Piper
Piperski, Sakule, Orlovat, Perlez, Botoš i Sent Djerdj (Banat), doseljenici iz Mokova (Segedin), Madjarska, porijeklom iz Crne Gore. Jedni odselili u Budimpeštu, a iz Sakula jedni u Gornje Dobrovo (Kosovo)
Pipo, vidi: Piper
Pipović, kod Žabljaka (Drobnjak)
Pir, u Podgorici 1523. god.
Piralić, u Zetu došli iz Doljana (Kuči)
Piralović, u Zeti i kao: Deljanin doseljenici iz Doljana (Kuči)
Piranić, Golubovci, Botun i Goričani (Zeta), Podgorica i Skadar, srodnici Raičevića, ranije Martinovića iz Bajica (Cetinje); Nikšić
Piranović, Lješnjani
Piraš, u Njegušima (Cetinje), ogranak Punoševića
Pirković, Kotor 1552. god.
Pirkočević, Gornji Dodoši (Lješkopolje), Podgorica
Pirović, Dučići i Koće (Kuči), u 18. v. prešli u Gusinje, a drugi u Srbiju; Vranj i Bišćani (Zeta) i Ulcinj; u Podgorici
Pirovići su porijeklom iz plemena Piper, doselili u Gusinje 1711 godine, islamske su vjere.
Piroja, Ulcinj
Piron (Pironja), Krute (Ulcinj)
Pironja, i kao: Vukmirović, vidi: Pironjić
Pironjić, ogranak Vukmirovića u Ceklinu (Rijeka Crnojevića), iseljeni u Kastrate (Albanija) kao: Pironja (Vukmirović), Zeta i Podgorica; vidi: Piron
Pirur (Piruri), Riječ (Ulcinj)
Pirš, Kotor
Pisać (Bisać), Podgrad i Zatrijebač (Kuči), od njih su u Vladanji (Zeta)
Pistrić, u Kotoru po nahočetu
Pistul, a, i Pistuli, u Štoju (Ulcinj) i Baru
Piter, Beran Selo (Berane); Kotor; Buljarica (Paštrovići), Budva 1829. god.
Pitović, Kotor, po nahočetu
Pitošević, Kotor
Pićan, u Krimovicama (Grbalj) su došli iz Ljubotinja (Rijeka Crnojevića) i drugi u Budvu
Pićurić, iz Pive prešli u Dubrovsko (Drobnjak)
Pic (Pici), Ulcinj
Piciga = Pičiko, u Baru
Picinini, Prčanj u Boki Kotorskoj
Picur, Rječ (Ulcinj
Picurić = Pićurić, u Dubrovsko (Žabljak) došli iz Pive
Pičasi, Budva
Pičeg, Kotor 1285. god.
Pičet, 1392. god. iz Diklića (Kuti), Krivošije sišli u Herceg-Novi i kasnije kao: Kočetanović - Diklić i Kočetan
Pičiko, vidi: Piciga
Pičić, Vijenac (Pljevlja)
Pidžurica, iz Kuča prešli u Rovca (Podgorica), pa jedni u Bijelu (Šavnik); vidi: Pižurica
Pišeul, Herceg-Novi
Pištalo, Željuši (Hercegovina), ogranak Ognjenovića iz Banjana (Nikšić)
Pišteljić, Cetinje
Pištignjat, kasnije Mandić, ogranak Krivokapića u Bati Cuckoj, od kojih su 1860. god. došli u Nikšić, ima ih u Cucama i kao: Bićanin, neki prešli u Tuli, Grab, Nevesinjsko polje i Sopilje (Hercegovina), a drugi u Orahovice (Kotor)
Pištignjati ili Pištignjaci - Mandići, staro bratstvo u Bati
Pištoljević, Gorevič (Jasenica), Srbija, došli iz Bijelog Polja (Polimlje)
Piščević, u 18. v. u Paštrovićima, kasnije Stepanović koji su prešli u Rusiju u drugoj polovini 19. v.
Pjan (Pjani), ranije: Belić, u Čadinji, Babinama, u Zvijezd, Roguši i Orovcu (Pljevlja), porijeklom su iz Drobnjaka
Pjastro, Bar
Pjevalić, Herceg-Novi, po nahočetu
Pjevac (Pevac), Ponikve (Užička Crna Gora) iz Pive
Pjevač, u Podgorici
Pjevo, Orahovice (Bijelo Polje)
Pjevović, Pljevlja 1849. god.
Pjerinović, Herceg-Novi
Pjerović, Gomile (Igalo), Herceg-Novi, vidi: Rozgovac
Pjerotić, Budva
Pjeter (Pjetrušić), Sveti Djordje i Pistule (Ulcinj)
Pjetra, Bar i Ulcinj
Pjetrin, Bar
Pjetrović, ogranak Djuravčevića (Bonkeća), u Bonkećima i Budezima (Budeca), Zatrijebač od kojih su prešli kod Gusinja i u Plav oko 1861. god.
Pjetrikolević, ranije Boljević, iz Crmnice došli u Sveti Djordje (Šin Djerdj), Ulcinj
Pješivac, u Sasoviće (Boka Kotorska) 1687. god. došli iz Pješivaca; u Nikšić 1687. god.; Peraška naselja u Boki došli su iz Pješivaca
Pješivac, porijeklom su Pavićevići iz Pješivaca, a pod Durmitor je u drugoj polovini 19. vijeka doselio Risto. Od tada nosimo prezime Pješivac. Njegovo potomstvo živi na Žabljaku, u Nikšiću, Podgorici, Beogradu, Kuli i Nišu. Jedan od nas je ljekar sportske medicine u Melburnu. Slavimo Jovanjdan, šestog oktobra. Nekoliko porodica sa ovim prezimenom živi u Herceg Novom ali nijesmo u srodstvu. (Informaciju poslao Obrad Pješivac)
Pješivci, pleme u Katunskoj Nahiji
Pješčić, u Pivu došli iz Hercegovine, od njih su u Nikšiću
Plavnica, u Plavnici (Zeta) 1527. god.
Plavša, u Risnu
Plavšić, u Vasojevićima ogranak Kovačevićima
Plazonić, Meljine, Herceg-Novi
Plakalović, Gusić, Smriječno, Sinjac i Panos (Piva), od njih su kod Bijeljine (sjeverna Bosna)
Plamenac, Brčeli (1784. god.) i Boljevići (Crmnica), od njih su u: Podgorici, Zagonji (Primorska krajina), Cetinju i Skadru, a u Kostićima i Raošiću (Tivat) i kao: Kostić doseljeni iz Bosne kao: Bogostinović; Kotor
Plamenci, bratstvo u Boljevićima
Planina (Planinići), bratstvo u Trnovu
Planić (Planina), Trnovo (Crmnica); Potočilo (Bjelopavlići)
Planojević, Sibnica (Beograd) i Stanovo na Rudniku (Srbija), porijeklom iz Previša (Drobnjak)
Plantak, u Podgorici
Plasonjić, Herceg-Novi
Plačić, u Tivat došli iz Stare Crne Gore; u Drobnjacima ogranak Trepčana
Plačković, Crnci (Piperi) kasnije Mijović; u Podgorici
Pljevljanin, Trojice (Pljevlja)
Plemić, Piperi
Plerdla, Herceg-Novi
Plesa, 1186. god. a 1330. god. kao: Pleso u Kotoru
Pleskonja, Babino, Oraovac, Dušmandžić, Korotnica i Vijenac porijeklom sa Kosova; Pljevlja
Pleso, vidi: Plesa
Pletikosić, Sutorina, Herceg-Novi 1902. god.
Plećanović, Njeguši (Cetinje) u 14. v.
Plećko, Kotor
Plečien, Kotor 1330. god.
Pleš (Pleša), u Kotoru iz Janjine (Albanija) 1451. god.
Plešta, Ulcinj; Paštrovići u 17. v.
Plijeska, Piva
Plinduš, vidi: Podbišćanin
Pliska, u Pljevlja došli iz Vakufa (Bosna)
Pliskač, Paštrovići
Plisković, u Kotoru 1503. god.
Pliskoč, u Buljarici (Paštrovići), Budva 1621. god.
Pliščoć, Ravno (Piva)
Ploska, ranije Ploščić, u Gornjim Crkvicama (Piva), došli kao: Doder iz Ravnog (Piva)
Ploskić, Kljune (Hercegovina) ogranak Mačara u Pustopolju, porijeklom iz Grahova (Nikšić)
Plocek, Herceg-Novi
Plošte (Pljošte), vidi: Pljošta, u Brajićima (Budva), starinom iz Stare Crne Gore; Plavić u Gusinju i susjednom Vusanju
Ploščić, vidi: Ploska
Pluičić, Herceg-Novi, po nahočetu
Pljančor, Bankanji (Zatrijebač), Kuči
Pljasković, Kričak (Pljevlja)
Pljošta (Pjošta), Brajići (Budva), oni su iz Stare Crne Gore
Pobora, uz Skadarsko jezero 1416. god.
Pobor, iz Spuža u Pobore (Budva), od kojih su u Gorovićima (Tivat); Dupilo (Crmnica); Pistule (Ulcinj)
Pobor, bratstvo u Dupilu
Pobor, u Poborima (Budva) 1333. god.; Garovići (Grbalj)
Pobori, pleme u Boki
Poborović, Njeguši (Cetinje)
Pobrato = Pobrata (Posestra za žene), u Kotoru 1330. god.
Pobrežanin, Njeguši (Cetinje)
Pobreć, Pobretići (Bijelo Polje)
Pobrić, Pljevlja 1844. god.
Pobrežani, staro bratstvo u Herakovićima
Povara, Mrkovići (Bar), od njih su u Pistulama (Ulcinj)
Povišić, Rijeka Crnojević
Površković, u Zeti
Površović, u Kotor došli iz Pješivaca
Poglietak, Lepetani, Herceg-Novi
Pogorevc, Risan
Pogurić, Gornja Morača
Podbišćanin, vidi: Klindup, iz Klindupa prešli u Podbišće, a jedni u Pljevlja
Podgešek, Podgorica
Podgorica, Rionica - Duklja (Podgorica) 1326. god.; Tamnik (Ljubić), Srbija, porijeklom iz Podgorice. Vidi: Djerasimović i Jevtović
Podgoričanin, Cetinje, Kotor, Slavonski Brod, jedni u Rusiju, a kao: Vuković - Podgoričanin u Italiju; u Kotoru 1440. god.
Podgradjanin, Kuči, ogranak Nenada
Podina, Kosanice (Pljevlja)
Podičić, Herceg-Novi, po nahočetu
Podkupica, na području sadašnje Crne Gore u 1000. god.
Podnje (Padnje), Kotor
Podubličani, grana bratstva Rajićevića
Podubličani (Markovići) u Luštici
Podubličani (Ševaljevići) u Novom
Podubličanin, Podubli (Njeguši), Cetinje
Poduje, Kotor
Podujo, u Kotor
Podjan, kod Berana na obali Lima jesu iz Rovaca (Podgorica)
Podjanin, Dragačeva i Berane (Vasojevići), ogranak Bulatovića doseljenika iz Rovaca (Podgorica), srodnici su njihovi Erovići i Herovići u području Vasojevića; vidi: Podjan
Pozatović, Nikšić
Pozdar, u Brajovićima (Budva) 1385. god.
Pozderac, Kotor
Pozdoč, Kravica (Budva) 1381. god.
Poznanović, kod Herceg-Novog došli iz Hercegovine, a jedni u varoš iz Kremna (Užice); Podgorica; Dobrota, Mojdež i Ratiševine (Boka Kotorska), porijeklom su iz okoline Trebinja (Hercegovina)
Pojatić, Pljevlja 1854. god.
Pojović, u Zeti
Poklanić, Herceg-Novi, po nahočetu
Pokladić, Kotor, po nahočetu
Pokorni, Kotor; Herceg-Novi
Pokrajac, Kotor
Pokračević, Djerdjezi (Podgorica)
Pokrni, Kotor
Pokrilić, u Podgoricu sišli iz Komana, porijeklom iz Velestova (Cetinje)
Pokrklić, u Podgorici i Sarajevu ogranak Radovića iz Momišića (Podgorica)
Pokušić, Meljine, Herceg-Novi
Polak, Herceg-Novi
Polaković, u Ridjanima (Nikšić) iz Kuča
Polević, Bar
Poleksić, grana Petrovića iz Donjih Banjana (Nikšić), ogranak su (Jokovića) u Pivi; ogranak Kalabića u Mokrom, Dubovici i Zukvi (Šavnik), pripadaju Novljanima, od njih su kod Mojkovca; Odžak (Pljevlja)
Polzer (Polcer), Kotor i Budva
Polenari, u Kotoru 1330. god.
Poli, Kotor
Polivineo, Herceg-Novi i Kotor
Poliković, u Ostrogu (Bjelopavlići) ogranak Ikovića, grana Brajovića u 17. v.
Polikordić, u Ostrogu (Bjelopavlići)
Polin (Polini), Bar
Polić, Brani Do (Nikšić), ranije Ćorović, od njih su u Uskopolju (Trebinje), u Seljanima (Pljevaljsko Polje) i kao: Čekić, Vraćenovićima uz Trebišnjicu; Kotoru, Nikšiću; Herceg-Novi
Polovina, Kotor; u Pljevljima 1873. god.
Polovinko, Kotor
Polović, Dračevine i Livari (Primorska krajina); u Lješkopolju (Podgorica); Zetica (Zeta)
Polok, Kotor
Polokut, Bar
Polontić, Bar
Polumenta, Bijelo Polje
Poluška, Kulje (Ulcinj)
Polcer, Kotor
Poljak (Poljac), Prčanj, Risan i Kotor; Cerovo (Bijelo Polje); u Kotoru su jedni i kao: Poljak - Petrović, vidi: Petrović
Poljac, vidi: Poljak, kod Herceg-Novog jedni su iz Hercegovine
Poljoki (Poljok), Pistula (Ulcinj)
Poljuš, Nikšić
Ponamarev (Ponamarević), Podgorica; Škaljari (Kotor) i kao: Petrović iz Njeguša (Cetinje)
Ponarlija, Ponari (Zeta), došli iz Šarika (Rijeka Crnojevića)
Ponzani, Kotor
Ponić, Budva
Ponošević, Trgovište (Novi Pazar), Raška jesu iz Njeguša (Cetinje); Morinj (Risan)
Ponta, Zaljevo (Bar); Herceg-Novi; u Kotoru kao: Ponte (Pontana) kasnije Pontanius, porijeklom iz Martinenga (Milano), Italija
Pontana, vidi: Ponta
Pontić, Bar
Pontica, u Perast došli iz Italije
Pop, Duklja (Podgorica)
" Pop", predak bratstva Popovića-Herakovića u Njegušima
Pop Vučeta, predak Žutkovića, Stanišića i Radovića u Njegušima
Pop Jakov, predak Popovića u Donjem Kraju cuckom
Pop Janko, predak Popovića-Lipljana
Pop Nikola Radonjić (pop Žuti, pop Žutko), predak bratstva Žutkovica u Njegušima
Popadić, u Pljevaljskom području: Kakmuži, Ogradjenica, Strmedja, Junčevići, Kamena Gora, Pljevaljsko Polje, Obarda, Otilovići, Zvjezd, Vijenac, od njih: Kosorić, Šubara, Jelovac, Milićević, Ćirković, Džuver, a u Ratarima (Mladenovac) i kao: Stričević, njihovi iseljenici su u Dobrilovina i Prošćenju (Mojkovac), Drobnjacima, Morači, Novom Pazaru; Uskoci (Žabljak), Drobnjaci i odselili u Gajtan (južna Srbija); u Nikšićka Trepča došli iz Hercegovine; Šavnik (Drobnjak) došli iz Foče kao: Popović 1865. god.; neki bratstvenici Lainovića u Podgorici
Popara, Podgorica; Godijevo, Crnča ranije Bajović u Radulićima (Bijelo Polje); Potomci Ozrinića iz Kuti sa Čeva (Kčeva), Cetinje kao: Domazet (Domazetović), odselili u Padjene, i Fatnici (Fatničko polje) vidi srodnike Domazetovića od kojih su na Šljivinama (Glasinac), Vrtinama i Omedjinama zatim u Buni, Plavnoj (Hercegovina), na Trebišnjici (Vodenici), Turbetu (Travnik), Paretku (Kiseljak), Bosna, Višegradu, na Baniji, Hodbinama (Mostar) pa kod Valjeva (Srbija), Vučjem Dolu (Nikšić), Nikšićkim Trepčama, u Bosanskoj Kupi kao: Jovanović, a kao: Milanović u Rošćevini (Kakanj), kao: Popara u Krumićima i Klepcima (Gabela), Hercegovina, Pakovićima (Lašva) i Vareš, Travnik (Turbe), Bosna, Babinom Brdu (Glamoč), Višegradu, u Sjedinjenim Američkim Državama. Pa se prezimena unose kako gdje kao: Domazet, Domazetović, Domazetović - Popara, Domazetović = Kaludjerović, Popara = Krunić, Krunić (Popara) i naprijed navedena u raznim mjestima; Popić u Varešu (Bosna)
Popdić, u Plavu
Popivoda, Lješev Stup (Bjelice), Cetinje, od njih su u Bijeloj (Kotor)
Popivode, bratstvo u Lješevu Stupu
Popić, Kotor
Popov, u Kotor došli iz Podgorice; Ljuštice i Mrkovi (Tivat)
Popovac, Tvrdoš (Popova), Trebinje, srodnici Vlačića u Policama (Trebinje), porijeklom su od Kolaka iz plemena Ridjana, sa područja Nikšića; ogranak Mrkonjića iz Bjelopavlića otišli u Mrkonjiće, Popovo Polje i Ljubomir (Hercegovina)
Popović, u Skadru (Albanija) jesu iz Plava (Gornje Polimlje); u Peroj (Pula), Istra, ogranak Nikovića, grana Sarapa iz Ceklina (Cetinje); u Ropočevu (Mladenovac), Šumadija ranije Mihailović, iz Crne Gore; u Donjem Kolašinu (Mojkovac) dio područja Pljevalja, kasnije Reković, grana Macana razgranati, oko 15 grana toga bratstva; u Berevce (Uroševac) naznačavaju ih i Berovac, odavde se presele u Donju Bitinju (Uroševac); došli iz Mušutišta (Podrima), Metohija. Porijeklom su iz Kuča; u Šekularima (Gornje Polimlje), potiču od Vuka (Ljevaka), sina Daša Petra Šekulaca (postojanje prije Kosovskog boja). Potomci ovih Popovića naseljeni su u Podrimu (Metohija); u Žabljaku na Skadarskom jezeru (1527. god.) jesu iz Kosijera (Cetinje); u Komanima (Podgorica) ogranak Bajkovića (potomaka Bajka Ivanova) iz grane Orlovića; u Poborima (Budva) 1543. god.; Čaredje (Golija), Nikšić iz Popova (Hercegovina); Podgorje (Zagrad), Župa Nikšićka, potomci Nikšića pa jedni predju u Strug (Uskoci), Žabljak; u Nikšiću (1805. god.) od njih su Verizović; Staro Selo (Župa Nikšićka); u Kučima su ogranak Ilikovića (od popa Mirčete), grana Drekalovića, jedni i kao: Popović-Rašović u Fundini (Kuči), jedni u Zaostrom (Berane); u Piperima; na Stijeni (za Pregačom) i Zlatnoj Granici, od kojih su u Hercegovini; Crnci (Stanjevića Rupe), Blizna i Dolac, Piperska Rijeka, ogranak su Lazarevića, došlih iz Lutova (Bratonožići). Od njih su u Milutinovića (Piperi), Grbama (kod Spuža), Bjelopavlići, Podgorici, kod Peći (Metohija) i Ivanovoj Kuli (Srbija), Makovcu, kod Sjenice (Raška) kao: Piper, najsrodniji su Ivančevićima; u Baru (Primorje) do 1572. god. vidi: Popović u Tepcima (Drobnjak). Od Popovića su: Niković i Stevanović. Sirovac (Drobnjak) i kao: Ristić, ogranak Drekalovića iz Kuča, su u Kolašinu i Polja (Kolašin); Gornje Crniće i Prnjavor (Kragujevac), porijeklom sa Njeguša (Cetinje); Pretoke (Kragujevac), došli iz Bijelog Polja (Polimlje); Ridjani (Nikšić) 1438. god.; Podi, Krš i Gradine (Drobnjak); Ponari i Stanisalići (Zeta) i kao: Popović-Matiljević; Godijelji (Žabljak), Drobnjak, ogranak Godijelja iz Godijelja (Crmnica); u Šavnik (1865. god.) došli iz Foče (Podrinje), ranije Popadić; Tepca i Ninkovići (Drobnjak), došli kao: D. (1775. god.) pa Popović po popu Stevanu iz Dubljevića-Piva; starinom su iz Bara gdje kao: Popović koji su 1572. god. izbjegli u Dub (Bjelice), Cetinje. Odatle u selo Dubljeviće (Nevesinje) pa su njihovi tamošnji Tomić, Prstojević i Rnjez. Od Nevesinja dva momka Popovića predju u Plavnu (Otar-Ortar) i prozovu se Dubljević. Samobor (Gacko)doseljenici iz Pive srodnici Malovića; u Tavsovčiću (Čapljina) Popović-Bjelica ranije Milić iz Bjelica (Cetinje), od 1851. god., od njih u Beogradu; Rudinice (Crkvice), Piva; Strug (Žabljak), od istih u Zagradi (Župa Nikšićka), došao Radosav Miljkov; Timor (Drobnjaci), grana Novljana. Od njih su Krstajić - Janjić Srbljanović, od ovih Kotur. Od njih su kod Mojkovca; Crkvičko Polje (Piva), porijeklom od Skadra (Albanija), od njih su u Bosni; Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Drobnjaka; i Krivošije, Herceg-Novi; Morinj i Baošići, Herceg-Novi; Risan, porijeklo iz Pipera, pa jedni kao: Piper, od njih su u Kotoru, Herceg-Novom, a u Dubrovniku i Kotoru jedni kao: Djaja; Melburn (Australija) doseljenici iz Podgorice; u Kučima (Podgorica) jedni ogranak Drekalovića; u Rogamima (Piperi) i Donjoj Zeti sa Peleva Brijega (Bratonožići), ogranak Grujića iz područnog Klopota. Od njih su u Nišu, Stanisalićima (Lješansko područje), od kojih su u Ponarima (Zeta) kao: Metiljević; Golubovci (Zeta); Budva i Sveti Stefan; Risan 1438. god.; U Kopliku (Zeta) od Popovića iz Kuča; Budva; Brajići (Uglješići), Budva ogranak Uskokovića po nekima od Kaludjerovića i kao: Uglješić; Budva iz ''Turske'', Budva iz Brajića, Budva iz Grblja; Berislavci i Ponari (Zeta), porijeklom su iz Seoca (Crmnica) i kao: Mokanjić; Cetinje, iz Tovarnika (Šid), pa u Ulcinj; Štitari (Mojkovac), vidi: Jovanović u Štitarima; u Bjelopavlićima jedni su ogranak Tomaševića koji su od Kaludjerovića iz Ćeklića (Cetinje), a u Mijokusovićima (Bjelopavlići) iz Pipera; Stanisalići i Ponarima (Zeta) kao: Popović-Metiljević; iz Vranja u Donji Hum; u Zeti ogranak Radmanovića iz Zagarača; Miokusovići (Bjelopavlići) došli iz Pipera; Pod Orlinom (Golija), Nikšić, porijeklom iz Popova (Hercegovina); Donji Kraj (Cetinje) i kao: Popović-Jabučanin; Njeguši (Cetinje), potomci Djuradja Petrovića oko 1470. god. i Njegoš - Popović; Kućišta (Ćeklići), Cetinje ogranak Milića; u Berislavce (Zeta), došli iz Selca (Crmnica), označeni i kao: Mokanjić; Cetinje; Zagreda (Lazareva Glavica, Odselina u (Orašje) - Čevo (Cetinje); u Buronjama (Podgorica); Cerovo, Valjevo (Srbija), doseljenici iz Pive; Male Rudinice (Piva), porijeklom iz Foče (Podrinje), a u Gornje Rudinice (Piva), potomci sinovca popa Laza, čiji su potomci prešli na Romaniju u Sijerac; Nikšić; Rudine (Crkvice), Piva iz Ozrinića (Kčevo - Čevo) 1688. god. i kao: Popov; Pod Orlinom (Golija), Nikšić, došli iz Popova polja (Hercegovina); Samobor (Gacko) porijeklom iz Pive; u Crkvičkom Polju (Piva) došli od Skadra (Albanija), od njih su u Bosni; u Ninkovićima (Piva) ranije Kariman porijeklom od Pljevalja; Jedni kod Herceg-Novog su iz Hercegovine; u Zagore i Krtole (Grbalj) došli iz Stare Crne Gore; u Žabljaku na Skadarskom jezeru, 1527. god.; Zalazi (Kotor); u Mišićima (Spič), Bar porijeklom su iz Zete; u Gusinju (Gornje Polimlje) 1888. god.; Prnjavor (Gruža), Kragujevac, Petrovi potomci doseljenika iz Njeguša (Cetinje); u Rajivećima (Rajičevići), Cetinje i kao: Dželatović, potomci popa doseljenika iz Očinića (Cetinje); Srpska (Zeta); Plavnica pa Berislavci (Zeta) i kao: Makonjić iz Godinja (Crmnica); u Vukovcima i Goričanima (Zeta) i kao: Lambunja (po rijeci Lab), sa ograncima: Lazović u Vukovcima i Zabjelu, Djurović u Vukovcima i Ponarima, Nović u Vukovcima i Dragović u Vukovcima. Porijeklom sa Kosova; iz Kopilika (Skadar) u Golubovce, pa: Mataguže, Vukovce, Bijelo Polje, Podgoricu, Balabane i Mahali (Zeta). Srodnici njihovi u Vraki i Kopilniku (Skadar); Ogranak Herakovića na Mircu (i kao: Kašćela - Kaštelan) i Herakovićima (Njeguši), Cetinje; Bogdašići (Grbalj), porijeklom iz Stare Crne Gore; Cetinjsko Polje, a drugi u područnoj Jabuci i kao: Jabučani; područje Rijeke Crnojevića: kao: Lješkopoljci u Rijeku došli iz Lješkopolja, drugi u Rijeci kao: Krovat, porijeklom iz Hrvatske, od njih su u Ulcinju i Podgorici. U Gradjanima i Dujevi označeni kao: Lipovac, ranije Lješović, od njih su u Cetinju, Podgorici, Srbiji i Rusiji, a u Dobrskoj Župi-Karuči i Dobrskom selu ogranak Dobrilovića, naznačavani kao: Zećanin, porijeklom iz Peći (Metohija); Mokro (Šavnik), iselili se: Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Drobnjaka; Šavnik (Drobnjaci), potomci Popadića (Fočanskih) iz Foče (Bosna), prvi je došao Jovan Popović, 1865. god.; u Paljusima (Valjevo), iz Pive; Sirovac i Prošćenje (Drobnjak) kao: Popović (Drekalović) iz Kuča, i prelaskom u Bare drobnjačke kao: Stanić; Timar (Drobnjak), grana Novljana, zvani Kokur, najbliži Srbljanovićima; Komarnica (Šavnik), Drobnjaci, doseljenici iz Banjana, potomci Novljana, kasnije jedni kao: Krstajić i Janjić; Podi, Krš i Gradina (Drobnjaci). Vidi: Džaković, čiji su potomci; grana Šaranca u Drobnjacima; Bar (Crnogorsko primorje), odatle u Bjelice (Cetinje), pa u Dubljeviće (Nevesinje), Hercegovina, pa jedni prozovu Tomić, Prstojević i Rnjaz, a dvojica predju (uskoče) u Otar (Ortar) pa u Dubljeviće (Piva) i kasnije u Tepca i Ninkoviće (Drobnjak), kao: Popović, kao i u Baru; Područje Bistrice (Bijelo Polje); Pretoke (Kragujevac), došli iz Bijelog Polja (Polimlje); Ninkovići (Piva), kao: Kariman došli od Pljevalja. Od njih su na Glasincu (Romanija) i kod Bistrice bjelopoljske; Brijeg (Piva), starosjedioci; Zabrežje, Tamnava i Rudinice (Piva), oko 1900. god. došli iz Foče (Bosna) i kasnije odselili u Peć (Metohija); Čevo (Cetinje), odakle su jedni prešli u Nikšić, a drugi odselili u Peć (Metohija); Balabani i Rakića kuće (Zeta), sišli iz Kuča; Petrov Do (Ćeklići), Cetinje; Dubova (Rijeka Crnojevića) (1631. god.), ranije Jovetić; Rovca (Podgorica), doselili iz Zete; Momišići i Gornja Gorica (Lješkopolje). Od njih su u: Podgorici, Morači (Kolašin), Ulcinju i kod Rijeke Crnojevića; Limljani (Uskoci), u Sotonićima ogranak Rasalića, Gornji Brčeli (Popovići) srodnici područnih Aleksića, Boškovića i Kneževića, Limljanima; Selce (Crmnica) porijeklom iz Klimenata (sjeverna Albanija), starina iz Pipera; Spič (Sutomore), prešli u Paštroviće; u Kaluderac (Paštrovići) došli iz Dalmacije; a u 19. v. u Kastel Lastva (Petrovac na Moru) kao: Petrović; Očinići (Cetinje) i kao: Ćuk ranije Borišić; Donji Kraj i Žanjev Do (Cetinje), od njih su u Bogdašićima, označeni ''jabučanin''; Donja Lastva (Tivat) iz Stare Crne Gore; kod Berana (Vasojevići), ogranak su Djuraševića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); iz Ozrinića (Cetinje) u Azanji i Berane (Vasojevići); Kčevo (Čevo), Cetinje, krajem 17. v.; Zagrada (Velestovo) - Cetinje; Dub (Bjelice) - Cetinje, ima ogranak Milića; kod Bijelog Polja: u Pećarskoj, starosjedioci, od njih su: Trešnjica (Sjenica) kao: Raičević, a u Budjevcu kao: Pećaranin, a treći u Jasenici (južna Srbija), u Gornjoj Pećarskoj iz Kuča, grana Drekalovića, u Azanji (Gornji Bihor) ogranak Vukajlovića; Zagora i Bigovo (Grbalj) u 9-14. v.; u Kotoru jedni iz Podgorice a drugi iz Risna; u Peraškim naseljima iz Stare Crne Gore; Radovići (Tivat) došli iz Mišića (Spič), Bar; Klinci (Grbalj) porijeklom iz Stare Crne Gore; Bijela (Herceg-Novi) u 16. v. porijeklom iz Popova (Hercegovina); u Bogdašićima (Grbalj) jedni iz Albanije u 16. v., a drugi iz Stare Crne Gore; Djurmani (Spič) i Stari Bar, porijeklom iz Zete, od njih su u Mojdežu i Lepetanima, Herceg-Novi, Ratiševini (Tivat); Podgora (Crmnica) i u Nikšiću i kao Skadrani, porijeklom od Skadra (Albanija); Selca (Crmnica) iz Selaca (Klimendi), sjeverna Albanija; Šaranci (Durmitorsko područje); Budva, posebni; Kčevo (Čevo - Donji Kraj), Cetinje pa se proširili u Proseni Do, Trnjinama (Poljane), Jasen, Krug i Lipu (Cuce), 1667. god. i Cuca (pop Raslavac) i po selu Lipi ''Lipljani'' a u Prosenom Dolu ''Prosedolac''. Od njih su u: Budošu, Bubrešku i Klačini (Nikšić), Danilovgradu, Lepetanima, Bijeloj, Orahovici (Velje Selo) i Morinju u području Boke Kotorske, Austriji, Carigradu (Turska), u Srbiji i kao: Mutap, na Glasincu (Romanija), Vlahovićima (Dabar), Hercegovina, oni su od brata Nenoja Orlovića; Baošići, Herceg-Novi, došli iz Morinja iz Gornjih Krivošija 1761. god.; Nerin (Presjeka u Cuce), Cetinje; Nikšićka Trepča; Grbalj, vidi: Uglješić; Miokusovići (Bjelopavlići), došli iz Blizne (Piperi); Djurmani i Sutomore (Bar); Guševac (Svrljig), Srbija od Popovića, grana Raičevića, iz Bjelopavlića; grana Raičevića (od Raiča) u Ropcima (Bare Šumanovića), Gornjem Polju (Nikšić) i Danilovgradu; u Popovićima (Slatina do Simonovića), Kopito Petrovića (uz Zetu), ispod Miljata do Danilovgrada, a u Spužu, uz Zetu i kao: Ajdarović. Od njih su u: Loznici (Mačva), Peći, Toplici (južna Srbija), Vranjskim Njivama u Piperima, Podgorici i Barskom polju (Stari Bar); Berislavci, Mahala i Vukovci (Donja Zeta); Lepenica u Šumadiji i kao: Glišić, doseljenici od Kolašina; Crkvice (Piva); u Podgorici iz Kuča; Dobrun (Stari vlah), Višegrad, doseljenici iz Blizne (Piperi); područje Ulcinja; doseljenici iz Kuča, Rugove (Peć), Pipera i Srema (jedno vrijeme na Cetinju), naseljeni u Ulcinju; Svetom Djordju (Šin Djordje); Veljem Selu; Darzi; Arbaneš, Seocima i Ostrosu u Gornjoj Krajini; u Baru jedni iz Kuča; Paštrovići; Vasojevići: ogranak Raketića (Lopoćana), razgranati; Istok (Mahala Bljakaj), Metohija od Kolašina; Donji Banjani (Nikšić) Akimovi potomci, unuka Ivana Banjanina (Petrovića), od njih su Joković i Vasović u Pivi i neki Popović kod Foče a u Nikšićkim Trepčima, Kazancima (Golija) prema Gacku, u Martinićima (Bjelopavlići), kasnije Raspopović i Radović (Šarenci sa Plane-Bileća), starinom iz Kuča; područje Kosmaja (Šumadija) potiču iz Crne Gore; Vojnom selu (Plav); Lužac (Berane) i kao: Popović-Djurašković, srodnici Veskovića, Tomaševića i Pajkovića, došli iz Župe (Vir Pazar); Zaostro (Berane) porijeklom iz Kuča, kao i jedni kod Mojkovca i u Murini (Gornji Vasojevići); u Kučima potomci Mirčete Ilikova (Ilikovića-Drekalovića), od njih u Bistrici i Polju Bjelopoljskom, Bratonožićima, i kod Niša; Zalaz (Župa Nikšićka) jesu iz Cuca (Cetinje); u Šarancima (Drobnjak), potomci Vlastelinovića, iz Plane (Kolašin), doseljenika iz Plane (Bileća); Crnci u Piperima ogranak Lalića, jedni kasnije kao: Golajić; Stanjevića Rupe (Crnci), Piperi; u Svibnji (Piperi) ranije Lazarević, od njih su Popović u Piperskoj Rijeci (Milutinovići), Grbe (Spuž), Podgorici, okolini Peći, Ivanovoj Kuli (Kuršumlija), Srbija; Stijena piperska (slave Arhandjelov dan), od njih su u Hercegovini; iz Zagrad (Piperi) u Bastaćima (Crmnica) kao: Bastać, neki u Kotoru kao: Stefanović, a u Rijeci Crnojevića kao Daković; Petrovac na Moru u 19. v.; Lepetane (Tivat); Karuči (Ceklin), Rijeka Crnojevića; Bistrica i Lekića kuće (Zeta) i kao: Kukavčević, došli iz Velestova (Cetinje); u Podgorici 1431. god.; u Zeti; Momišićima, Podgorici i Gornjoj Gorici, srodnici Mugoša iz Pipera, od njih su u: Morača, Rijeci Crnojevića, Podgorici i Ulcinju; Srpska, Ponari, jedni u Momišićima, Gornjoj Gorici i Mahali, Berislavcima, Bijelom Polju su sišli sa Koplika, od njih su u Karučama (Rijeka Crnojevića); jedni su ogranak Lambuljića; Rijeka Crnojevića, prešli iz Lješkopolja, od njih su u Podgorici i u Ulcinju; u Karuči (Rijeka Crnojevića) jedni su Popuzića iz Zete; Duljevo, Vranjina (Rijeka Crnojevića) i Gradjani kao: Popović-Lipnjanin; Obrov (Bijelo Polje), došli iz Bjelojevića (Mojkovac); Zaton (Bijelo Polje), starinci; područje Pljevalja: Bučje, od Kolašina; u Ritošićima, Bučju i pljevaljskom polju i kao: Mican; Klanina porijeklom iz Kuča; Dobrun (Višegrad), ogranak Popovića od Pljevalja; u Paštrovićima; iz Lastve (Petrovac na Moru) u Carigradu u 19. v.; Nikšić i okolina; Viru, Dugi, Pragi i Dragovoljićima; u Gornje Rudinice (Piva) došao terzija Zarije iz Foče, porijeklom od Pljevalja; Nikšićko Prekovodje porijeklom iz Cuca (Cetinje); Podgorica, ranije Novaković od Žabljaka; Buljarica (Paštrovići) iz Golubovaca (Zeta); Pop Andrija Vujačić iz Grahova (Nikšić), sidje u Risan, pa njegovi potomci kao jedni: Popović
Popović Kosijer, Žabljak na Skadarskom jezeru 1527. god.
Popovići, bratstvo u Donjoj Zeti
Popovići, bratstvo u Stanisaljićima
Popovići, rod u Dubu
Popovići, rod u Ćeklićima
Popovići, bratstvo u Kčevu
Popovići, bratstvo u Brčelima
Popovići, rod u Sotonićima
Popovići, bratstvo u Limljanima
Popovići, dio bratstva Jabučana u cetinjskom Donjem Kraju
Popovići iz Meduna, Kuči; potomci M.Miljanova
Popovići, bratstvo u Očinićima
Popovići, rod u Gruži
Popovići u Bogdašićima
Popovići ili Lipljani, bratstvo u Cucama
Popovići, bratstvo u Nerinu
Popovići (Dželetovici), bratstvo u Rajićevićima
Popovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima
Popovići, prezime grane Popovića-Herakovića
Popovići - Kašćelani u Njegušima
Popovići u "Nikšiću" , na Danilovu Gradu, u Hercegovini, Bosni, Carigradu, Boki
Popovići iz sela Tepca (blizu Žabljaka) đe su došli oko 1740 (pop Stevan)
Popovljanin, iz Popova (Trebinje) nastanjeni na području Risna i Herceg-Novog
Porebrica, iz Borovštice, sa Peštera došli u Seštice (Rožaje)
Poretić, Kotor
Porko, Herceg-Novi
Poro, u Kotoru u 15. v.
Poroba, ogranak Vučeraković iz Krnjice (Primorska krajina) otišli u Skadar (Albanija)
Porobić, Herceg-Novi, Mojdež i Lepetane (Boka Kotorska) kao: Borković došli iz Hercegovine; Budva; Seljane (Pljevlja) su iz Hasa (Bijelo Polje); u Krivošijama (Risan)
Poropat, Tivat
Portada, Herceg-Novi
Portić, Mezgalje (Šekulari), Berane, iz Hercegovine
Porćeli, Kotor
Porčić, Jakva (Sokolska), Srbija iz Pive (Crna Gora)
Postar, Herceg-Novi
Postić, Herceg-Novi, po nahočetu
Potežica, Dimljani, Durkovići i Storo (Pljevlja)
Potis, vidi: Poto
Potković, Kotor po nahočetu
Potkućnice u Herakovićima
Poto = Potis, Kotor 1181 - 1215. god. i kao: Pučin 1330. god. u Kotoru
Potokić, Kotor, po nahočetu
Potolić, na Stubicu u Pješivce doselili iz Gruda (Tuzi), a tamo iz Banjske (Kosovo)
Potočanin, Tepca uz Taru, došli iz Drobnjaka
Potočar, Goleša (Pljevlja)
Potpara, Gotovuša, Jugovo i Milunići (Pljevlja); Podgorica
Potpeća, Kotor
Potpor, u Žabljaku (Drobnjaci)
Potršan, Potrš (Borkovići), Piva
Poturak, Zavinogradje (Bijelo Polje); Pljevlja; u Drobnjaku i Gornjoj Morači ranije Paredjino, ogranak Radulovića-Trepčana
Poturaković, vidi: Paredjena
Poturković, ogranak Radulovića u Drobnjacima
Poćuka, u Podgorici
Pohaska, Kotor
Pocerac (Stihućević), Vranjska (Pocerina) iz Pive
Poco = Pocan, 15. v. u mjestima Boke Kotorske
Počanić, Kovači, Kotor i Muo (Boka Kotorska)
Poček, i kao: Mijušković, od kojih su u Donjem kraju (Cetinje) i na Vranjini uz Skadarsko jezero od 1912. god. (iz Stare Srbije), Budvi, Vir Pazaru (Crmnica), Cetinju, Ceklinu (Rijeka Crnojevića) i Nikšiću
Počeci, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Pravaska, Herceg-Novi
Pravilović (Milošević), u Bjelicama (Cetinje), od kojih su u Cetinju i Kotoru
Pravilovići, bratstvo u Bjelicama
Pravica, Morinj (Risan) iz Dražin Dola i Bjelača (Trebinje); a tamo došli iz Tople i Kruševice, Herceg-Novi, od njih su Jovanović ''Hercegovci'' u Risnu
Pradić, Herceg-Novi, po nahočetu
Prajer, Savina, Herceg-Novi
Pralas, Podgorica
Pramenković, Šipče (Sjenica) iz Kuča (Podgorica)
Pranda (Prandi), Budva, porijeklom iz Italije
Prasat, u Perastu (Boka Kotorska)
Praskalo, u Podgorici
Praslivić, iz Pipera u Podgorici, Skadar, Mostar i Sarajevo
Prauliu = Praulivo, u Kotoru oko 1330. god.
Praulivo, vidi: Prauliu
Prašel, Kotor
Prašljević, u Podgorici
Prašćević, Slatina (Medež), Bjelopavlići i od njih su u Vasojevićima, Soko Banji, Spuž i Konjarniku (Žitoradja), Srbija; kod Bijelog Polja (Polimlje)
Praščević, vidi: Prašćević, Vražegrmci (Medež u Slatini), Bjelopavlići pa jedni predju u područni Spuž, a poslije 1878. god. u Soko Banju i Konjarnik (Srbija), drugi u Zatrijebač (Kuči), pa Brezojevice, Meteh i Veliku (Plav), a treći u Vasojeviće niz Lim; Bratonožići, Matično, jedni u Budimlju (Polimlje)
Prevan, Kotor
Prvenić, Crmnica (Gluhi Do) i kao: Pribenić
Prvišić (Prvizić), Kotor
Prvjenović, Crmnica u 15. v.; Cuce (Cetinje)
Prvojević, Paštrovići 1399. god.
Prvovjenčani, kasnije Nemanjić, u Kotoru sin Simeuna Nemanje, kasnije vladarska porodica
Prvpšić, Kotor
Prgarović, Piperi
Prdavac, Jasen u Bihoru (Bijelo Polje)
Prdeklašnja, u Drenovštici (Pješivci)
Prdiška, Kozice (Pljevlja)
Prduljica, Zubci (Prduljica), Trebinje, predak Kosanovića i Radojevića u Miljanićima i Gornjim Dubočkama (Nikšić)
Prebanda, u Podgorici
Prebirač, Poćerska i Bistrica (Bijelo Polje), kasnije Prebiračević; u Podgorici
Prebiračević, vidi: Prebirač
Prevalili, Tivat
Pregemelja, Dubrovsko u Drobnjacima i jedni se iselili u Bosnu
Predimirović, oko 1000. god. na području Prečiste Krajine uz Skadarsko jezero, Pretislav Hvalimirov Predimirović, knez jeste otac kneza Jovana Vladimira, poginuo 1016. godine
Predić, u Pivu došli iz Mostara (Hercegovina)
Predišani, bratstvo u Bjelicama
Predović, Igalo, Herceg-Novi
Predoević, vidi: Predojević
Predojević, Savina, Herceg-Novi, kasnije Čutković, došli od Bileće (Hercegovina). Jedni od Bileće 1378. god. sidju u Dubrovnik i Boku Kotorsku kao: Predoević a mnogi u razne krajeve u kasnijem dobu. Kod Bileće su došli iz Čepelice (Stara Crna Gora) pa se nastane u Čepelicu (Bileća) i okolinu: Zaušje, Panik, Planu, Baljke, Plužine, Šobotinu i dalje predak bio je Predimir-Predoje
Predječević, u Krajini
Preka, Buljarica (Paštrovići), pa jedni 1891. god. odsele u Polaču, Glavicu (Luštica); Sanski Most (Bosna)
Prekalović, ogranak Junčevića (Hota) kod Plava a iz Hota (Tuzi)
Prekendić, Prekendine u Miokusovićima (Bjelopavlići)
Prekić, Bjelopavlići, ogranak Djurovića (Matijaševića); Nikšić; Kuči i kao: Prenkić (Martinovići) iselili neznano kuda: jedni u Skadar (Albanija) i kao: Preko
Preko, vidi: Prekić
Preković, ranije: Ledinjanin (Krivodoljanin), u Kučima, Paštrovići u 1611. god.
Prekočević, vidi: Prelić
Prekolović, ranije: Čeković (Lucdjenović), u Hotima (Tuzi)
Prela, Zagonja (Ulcinj); Bar; Kotor
Prelvucaj, Nabom, Helmica i Šilj, područje Tuzi, grana Hota
Prelesnik, Kotor
Prelić, Premići (Kuči) bliži Prekočevićima, ogranak Vujoševića-Drekalovića, a u Vasojevićima grana Novakovića
Prelević, u Ćuriocu Starhića i Laćama (Bjelopavlići), ogranak Brajovića, drugih; u Kučima identično Preljević, na Stravču, i Kosoru, od njih su u Podgorici; Ubli (Kuči) potomci vojvode Djuza (Djura) Radonjića-Drekalovića; Rakića Kuće i Golubovci u Zeti; Berane; Dio, Zaton i Lješnica (Bijelo Polje)
Prelesnik, Kotor
Prel (Preli), Rječ (Ulcinj)
Prelukić, Briska u Briskoj Krajni (Primorska krajina), došli iz Miridita (sjeverna Albanija)
Preljaj, u Štoju (Ulcinj)
Preljača, Pljevlja 1864. god
Preljvukić, kod Vusinja (Plav)
Preljević, Dobrinja (Kanje), Bijelo Polje, kasnije Prelević; vidi: Prelević u Kučima
Premilović, u Kotoru oko 1335. god.
Premić, u Kučima (Fundini) ogranak Vujoševića iz grane Drekalovića; u Fundini prešli su iz područnih Premića; Bar
Premkočović, Crnogorsko primorje i Podgorica
Premović, Cerovo (Pješivci), ogranak Magočevića, ranije Strahinić, doseljenici iz Seoštice (Bratonožići); u Podgoricu iz Kuča prije 1894. god.; Zaton (Bijelo Polje), od kojih u Čukojevcu (Gruža Kragujevačka); Donji Šestani (Krajina), ogranak Vučedabića, doseljenika iz Škrelja (sjeverna Albanija); Pelev Brijeg (Bratonožići), ogranak Boljevića od kojih su u Vasojevićima
Premovići, bratstvo u Cerovu
Prentići, staro bratstvo u Prentinu Dolu
Preobrežani, grana bratstvene grupe Bajkovića u Cucama
Prlje, bratstvo u Ljubotinju
Prorokovići (Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu
Proročice ili Proročići, grana bratstva Vučedoljana u Ćeklićima
Prosedoljci, bratstvo u Prosenom Dolu
Punoš, vlastelin, predak njeguških bratstava Punoševića i Bogdanovića
Punoševići, bratstvo u Njegušima
Punoševići - Bogdanovići vidi Bogdanovići-Punoševići
Purlije, bratstvo u Dupilu
Purovići (Đuričkovići), bratstvo u Donjem Zagaraču

 

 

svi popusti akcije crna gora montenegro


Akademija Oxford

Međunarodni festival



Prodaja i servis računara


Ukupno 7451   Danas   222   Juče   694     
Sva prava zadržana - Agencija Autentik