Vremeplov
- 6.novembar
U Crnoj Gori i vezano za Crnu
Goru, na današnji datum se, pored ostalog, dogodilo:
1906. Nakon konstituisanja ustavne Narodne skupštine, dotadašnja Vlada Lazara
Mijuškovića podnijela
je ostavku, koju je knjaz Nikola prihvatio. "Glas Crnogorca" 11.novembra obavještava: "U ponedjeljak (6.novembra) predsjednik ministarskog savjeta i ministar inostranih
djela gospodin Lazar Mijušković podnio je Njegovom kraljevskom visočanstvu
Knjazu gospodaru ostavku cijelog kabineta. Ostavka je obrazložena time
što je iz nacrta skupštinskih adresa, kao odgovor na prijestoničku besjedu
(18.oktobra) dalo zaključiti da Vlada ne raspolaže u Narodnoj skupštini
većinom dozvoljenom za rad. Njegovo visočanstvo knjaz gospodar blagoizvolio
je odobriti razloge, na osnovu kojih mu je kabinet gospodina Mijuškovića
podnio ostavku. Te je uvažio s tim da Vlada otpravlja poslove do sastava
nove Vlade. Pošto je u Narodnoj skupštini pročitan akt Vladin, kojim
je saopšteno da je podnijela ostavku koja joj je uvažena, njegovo kraljevsko
visočanstvo knjaz gospodar pozvao je u Dvor predsjednika Narodne skupštine
gospodina vojvodu Šaka Petrovića da se s njim posavjetuje, o položaju.
Tom prilikom je gospodin predsjednik (Šako Petrović) ovlašćen da narodnom
predsjedništvu (Skupštini) izjavi želju krune (knjaževine) da za ovaj put Narodna skupština predloži iz svoje sredine Vladu, koja će imati
puno povjerenje Narodne skupštine. Ovoj želji, od strane krune (knjaza)
dodata je i želja da bi bilo u interesu zemlje i naroda da se što prije
dođe do sastava nove Vlade. Saslušavši preko svog predsjednika gospodina
Šaka Petrovića saopštenje da je kruna (knjaz) riješio da se drži potpuno
parlamentarno i da za ovaj put želi da novu Vladu predloži samo Narodna
skupština, narodni poslanici su se sporazumjeli i većinom glasova izabrali
potpredsjednika Narodne skupštine gospodina Mihaila Ivanovića da on
kao predsjednik narodnog predsjedništva stupi u dodir sa krunom (knjazom)
i izabere i predloži lica za novu Vladu.
1913. U Beranama je osnovana niža Gimnazija. Ubrzo je izbio
i Prvi svjetski rat, ali za tri godine rada ona je uspjela da izvede
oko 720 đaka.
1990. Skupština opštine Nikšić jednoglasno donijela odluku da bude osnivač Centra
za informativnu djelatnost Nikšić, u čijem sastavu su postojali Nikšićke
novine i Radio Nikšić. Ovim je okončana procedura oko prenošenja osnivačkih
prava nad tadašnjim nikšićkim informativnim glasilima sa Opštinske konferencije
SSRN na Skupštinu opštine. Od 1995. godine u sastavu centra postojala
je i Televizija i jedno vrijeme to je bila jedina informativna ustanova
u Republici koja je imala tri glasila: Novine, Radio i Televiziju. Trenutno
u najstarijoj lokalnoj informativnoj kući u CG, kao javni servisi egzistiraju
Radio i Televizija - RTNK.
2001. U automobilskoj nesreći poginuo Božidar Božo Knežević, slobodni reporter,
snimatelj i dokumentarista, rođen u Podgorici, živio i radio u Zagrebu.
Najpoznatiji dokumentarni serijali su mu Crnogorski put, o crnogorskoj
nezavisnosti i Oluja nad Krajinom, o ratnim dešavanjima u Krajini.
Na današnji datum, u svijetu se, pored ostalog, dogodilo
1632. Švedski kralj Gustav II Adolf, vojskovođa i vojni reformator,
poginuo u Tridesetogodišnjem ratu, u bici kod Licena. Njegova vojska
u toj bici potukla snage Protivreformacije pod komandom generala Valenštajna.
1661. Rođen španski kralj Karlos II, posljednji monarh iz dinastije
španskih Habsburga. Poslije njegove smrti počeo Rat za špansko nasljeđe.
Pošto nije imao muškog potomka, za nasljednika odredio Filipa Anžujskog,
unuka Luja XIV i osnivača burbonske dinastije u Španiji koji je kao
Filip V stupio na prijesto poslije Utrehtskog mira, 1714.
1771. Rođen je njemački izdavač i štampar Alojz Zenefelder, koji je
1796. pronašao hemijski postupak štampanja, autografiju i litografiju,
a 1826. litografiju u više boja. Napisao je "Udžbenik
litografije".
1787. Rođen Vuk Stefanović Karadžić, reformator srpskog jezika i pravopisa. Objavio
više zbirki narodnih pjesama i pripovjedaka, prvu srpsku gramatiku,
Pismenicu, i rječnik, 1818. Uređivao almanah Danica i nastojao da Evropu
upozna sa srpskim narodnim blagom. Borio se protiv samovlašća kneza
Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Umro u Beču
1864, njegovi posmrtni ostaci 1897. prenijeti iz Beča u Beograd i sahranjeni
uz Dositeja Obradovića, u porti Saborne crkve u Beogradu.
1814. Rođen belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf
Saks. 1840. izumio muzički instrument nazvan po njemu.
1860. Za predsjednika SAD izabran Abraham Linkoln. U januaru 1863. proglasio
oslobađanje robova, tokom njegovog mandata vođen Američki građanski
rat, od 1861. do 1865, u kom je Unija sjevernih država pobijedila robovlasnički
jug. Šest dana po završetku rata ubijen u pozorišnoj loži u atentatu
koji je izvršio glumac J.W. But.
1861. Rođen kanadski trener Džejms Nejsmit. 1891. izmislio
košarku, kao dopunski sport za igrače američkog fudbala. Košarka u Evropu
stigla preko vojnika SAD.
1880. Francuski mikrobiolog Šarl Laveran, dobitnik Nobelove nagrade
za medicinu 1907, otkrio uzročnika malarije, ali nije mogao da objasni
kako ona dospijeva u organizam. Engleski ljekar Ronald Ros 15 godina
kasnije utvrdio da malariju prenose komarci.
1893. U Petrogradu umro ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, po mnogima klasik
ruske muzike. Njegovo djelo, inspirisano narodnom muzikom, bajkama i
ruskom istorijom, obuhvata sve muzičke vrste.
1911. Fransisko Madero, vođa meksičke revolucije protiv diktatora Porfirija Dijasa,
postao predsjednik Meksika.
1917. Poslije pet mjeseci borbi u I svjetskom ratu, pobjedom zapadnih
saveznika nad Njemcima, okončana treća bitka kod belgijskog grada
Ipr. Linija fronta pomjerena nepunih 10 kilometara, poginulo najmanje
240.000 vojnika.
1943. Sovjetska armija je u Drugom svjetskom ratu oslobodila
Kijev nakon dvogodišnje njemačke okupacije.
1964. U saobraćajnoj nesreći poginuo je srpski premijer Slobodan
Penezić Krcun, čija se kontroverzna ličnost upadljivo razlikovala
od stereotipnih rukovodilaca u partijskoj nomenklaturi.
U Drugom svjetskom
ratu, poslije kojeg je proglašen za narodnog heroja, bio je jedan
od organizatora ustanka u Srbiji. Poslije oslobođenja
zemlje, bio je načelnik
OZNE Srbije, ministar unutrašnjih poslova u vladi Srbije, član savezne
vlade.
1975. Na inicijativu kralja Hasana počeo Zeleni marš. 350.000 Marokanaca sa zastavicama
i Kuranom u rukama prešlo u Zapadnu Saharu, tražeći dekolonizaciju te
oblasti. Narednih dana u Madridu potpisan sporazum kojim je Španija
predala Zapadnu Saharu Maroku i Mauritaniji.
1987. Rodjena jedna od najboljih teniserki svijeta, srpska teniserka crnogorskih
korijena Ana Ivanović.
1991. Košarkaš Irvin "Medžik" Džonson objavio je da je HIV pozitivan i da napušta Lejkerse.
1996. Bivša republika SFRJ Hrvatska postala 40. članica Savjeta Evrope.
1999. Australijanci na referendumu s 55 odsto glasova odbacili predlog da britanski
monarh kao šef države bude zamijenjen republikanskim ustrojstvom države.
2001. Medijski magnat, republikanac Majkl Blumberg, izabran
za gradonačelnika Njujorka. Naslijedio Rudolfa Đulijanija.
2005. Monsinjor Kiro Stojanov u Skoplju, u katedrali Presvetog
srca Isusovog, postavljen za skopskog biskupa i apostolskog egzarha
u Makedoniji. Prvi Makedonac poslije 104 godine na rukovodećem položaju
u katoličkoj crkvi u toj zemlji.
2005. Irački boing 737 sletio na aerodrom u Teheranu, obavljen
prvi komercijalni let u posljednjih 25 godina.
|