Vremeplov - 13.novembar

U Crnoj Gori i vezano za Crnu Goru, na današnji datum se, pored ostalog, dogodilo:

1904. U Nikšiću je otvorena Artiljerijsko-oficirska škola. Nalog za otvaranje ove škole dao je knjaz Nikola, a to je zapravo bio kurs oficirske škole.

1919. Povjerenik kraljevske vlade u Crnoj Gori Ivo Pavićević izdao je naredbu kojom je želio da se suzbiju protivmjere zbog odmetničkih zločina. Naredbom je traženo da se "izvide sve pljačke, otmice i paljevine, da svi podaci o tome moraju biti potpuno tačno i najsavjesnije prikupljeni, da se tačno navede kad je, ko i gdje učinio nedjelo i prema kome i da se opljačkano i popaljeno procijeni po pijačnim vrijednostima". Naredbu su iznudili brojni zločini koje su činili pojedinci iz krugova nove vlasti nakon tzv. Podgoričke skupštine, što je doprinosilo nezadovoljstvu naroda i povećanju broja odmetnika i urušavalo ugled i vlasti i nove države kod crnogorskog naroda.

2006. Savjet ministara Evropske unije je usvojio u Briselu mandat za pregovore o readmisiji i viznim olakšicama za građane Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije, te o viznim olakšicama za građane Albanije i zatražio od Evropske komisije da otpočne pregovore tokom novembra, s ciljem da budu okončani "što je prije moguće".

2007. Skupština Crne Gore jednoglasno je ratifikovala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore i EU. Sa 55 glasova "za" i jednim uzdržanim ratifikovan je i privremeni Sporazum o trgovini i srodnim pitanjima, a sa 54 glasa "za" i jednim "protiv" Sporazum o olakšanom postupku izdavanja viza. Sporazum o readmisiji ratifikovan je sa 46 glasova "za", četiri "protiv" i dva uzdržana. Parlament mora imati značajnu ulogu u procesu evropskih integracija Crne Gore, jednoglasna je poruka crnogorskih poslanika. Potpisivanjem SSP Crna Gora je dokazala da je konstruktivan partner u regionu, dobar susjed i da afirmiše ideje EU, kazala je dr Gordana Đurović, potpredsjednica crnogorske Vlade za evropske integracije. Naša država će, istakla je, ratifikovanjem ovih sporazuma poslati jasnu poruku da želi da institucionalizuje svoje odnose sa EU, kao svoj izbor, i da iz toga izvuče određene benefite za građane. Đurović je saopštila da je Vlada pozvala parlament, civilno društvo, Centralnu banku, državnu revizorsku instituciju da svi zajedno prave viziju kako će dalje izgledati evropske integracije Crne Gore.

U svijetu se, na današnji datum, pored ostalog, dogodilo

1093. Umro škotski kralj Malkolm III, tokom petog bezuspješnog pokušaja da pokori Englesku. Na vlast došao 1057. pošto je pobijedio i ubio kralja Magbeta i time osvetio svog oca, kralja Dankana I, kog je Magbet ubio 1040.

1782. Rođen Esajas Tegner, jedan od najvećih švedskih pjesnika, autor "Sage o Fritjofu".

1850. Rođen škotski pisac Robert Lius Stivenson, autor romana 'Ostrvo sa blagom', novele 'Čudni slučaj Doktora Džekila i Gospodina Hajda' koji je poslužio kao inspiracija za filmove, 'Crna strijela: Priča o dvije ruže' i drugih djela.

1868. Umro italijanski kompozitor Đoakino Antonio Rosini, autor 39 opera od kojih su načuvenije "Seviljski berberin", "Viljem Tel", "Otelo".

1871. Rođen je Vladislav Ribnikar, osnivač lista "Politika" (1904), njen prvi direktor i glavni urednik. Jedan je od osnivača TANJUG-a i prvi direktor te agencije (1943). Bio je ministar prosvjete FNR Jugoslavije 1945. i predsjednik Komiteta za kulturu i umjetnost 1946.

1912. Rođen je francuski pisac rumunskog porijekla Ežen Jonesko, koji se svojom antidramom suprotstavio klasičnom pozorištu odbacivši svaku akciju, uzročnu povezanost i tradicionalne šeme klasičnih dramskih djela ("Ćelava pjevačica", "Lekcija", "Stolice", "Nosorog", "Magbet" "Žak ili pokornost").

1916. Završila se, u prvom svjetskom ratu, bitka na Somi u kojoj je poginulo preko 60.000 savezničkih vojnika u pokušaju da probiju njemačke linije na rijeci Somi.

1940. Prikazana je u Njujorku premijerno originalna verzija crtanog filma Volta Diznija 'Fantasia', na kojem je radilo preko 1000 Diznijevih crtača.

1941. Prvi britanski nosač aviona "Ark rojal" pogođen u Drugom svjetskom ratu njemačkim torpedom u blizini Gibraltara i narednog dana potonuo.

1942. Počela odlučujuća vazdušno-pomorska bitka japanskih i američkih trupa kod Gvadalkanala u Tihom okeanu. U trodnevnim borbama obje strane pretrpjele velike gubitke u brodovima, a strateški uspjeh postigli Amerikanci.

1944. Partizanske jedinice Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije oslobodile su Skoplje u Drugom svjetskom ratu.

1945. Francuski general Šarl de Gol izabran je glasovima svih 555 poslanika za predsjednika privremene vlade, poslije čega je formirao koalicioni kabinet u koji je ušlo i pet komunista.

1949. Rođena je Vupi Goldberg, američka filmska glumica i dobitnica nagrade 'Oskar'.

1970. Hafez al Asad je vojnim udarom pruzeo vlast u Siriji.

1974. Umro je italijanski filmski režiser i glumac Vitorio de Sika, jedan od tvoraca neorealizma ("Kradljivci bicikala", "Stanica Termini", "Ćoćara", "Vrt Finci Kontinijevih".

1975. Svjetska zdravstvena organizacija objavila da su u Aziji, prvi put u istoriji, iskorijenjene velike boginje.

1977. U znak protesta zbog podrške Moskve Etiopiji u ratu za teritorije Somalija naredila sovjetskim savjetnicima da napuste zemlju i zabranila SSSR korišćenje pomorskih baza.

1980. Američki svemirski brod "Vojadžer I" je poslao prve snimke Saturna napravljene iz blizine.

1985. U erupciji vulkana Nevado del Ruis u centralnoj Kolumbiji razoren je grad Armero. Poginulo je oko 25.000 ljudi.

1994. Šveđani su na referendumu sa 52,2 odsto glasova odlučili da se njihova zemlja priključi Evropskoj uniji.

1995. U bombaškom napadu arapskih terorista na američki vojni centar u Rijadu u Saudijskoj Arabiji poginulo sedam ljudi, među kojima pet Amerikanaca.

1999. U zemljotresu u Turskoj poginulo više od 450 ljudi, a oko 2.500 povrijeđeno.

2000. Predsjednik Filipina Džozef Estrada optužen za korupciju. Pod pritiskom protesta građana i vojske on se 20. januara 2002. povukao sa vlasti, a 16. aprila se predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.

2001. Borci antitalibanske Sjeverne Alijanse ušli su u glavni grad Avganistana Kabul.

2001. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio je bosanske Srbe Duška Sikiricu, Damira Došena i Dragana Kolundžiju na zatvorske kazne od 15, pet i tri godine zatvora za zločine protiv čovječnosti izvršene nad muslimanskim civilima 1992. u logoru Keraterm u Prijedoru.

2003. Predsjednik Zajednice Srbija i Crna Gora, Svetozar Marović izvinio se u Sarajevu građanima Bosne i Hercegovine za "svako zlo i nesreću koju je bilo ko u BIH pretrpio zbog SCG".