Vremeplov
- 7.oktobar
U Crnoj Gori i vezano za Crnu
Goru, na današnji dan dogodilo se, pored ostalog, sljedeće:
1042. Pobjedom nad vizantijskom
vojskom na Tudjemilu, knez Vojislav zbacuje vrhovnu vizantijsku vlast
i postaje samostalni gospodar Duklje za koju se, od toga dogadjaja,
upotrebljava i ime Zeta. Pobjeda na Tuđemilskom polju dovela je do vizantijskog
priznanja državnog suvereniteta i nezavisnosti Duklje. Ta društvena
i državna zajednica koja je obuhvatila širi basen Skadarskog jezera,
bila je teritorijalna osnova i svih kasnijih faza državno-političkog
organizovanja Crnogoraca.
1841. Rođen je Nikola Prvi Petrović, knjaz i kralj Crne Gore, sin vojvode Mirka,
starijeg brata knjaza Danila, posljednji vladar dinastije Petrović -
Njegoš. Osnovnu školu učio je u Trstu, a školovao se na Liceju Luja
Velikog u Parizu. Punih 58 godina - od 1860. do 1918., bio je na crnogorskom
prijestolu. Bio je veliki vojskovođa i komandant. Crnu Goru je dvostruko
uvećao, postala je nezavisna i međunarodno priznata. Poslije Berlinskog
kongresa, dobijanjem gradova Nikšić, Podgorica, Kolašin, Spuž, Žabljak,
Bar, Plav i Gusinje Crna Gora je krenula putem razvoja poljoprivrede,
trgovine i zanatstva. Istovremeno razvijano je i državno ustrojstvo;
osnovana su ministarstva, Veliki sud, 1905. god. donesen je prvi Ustav,
organizovani su prvi izbori za Narodnu Skupštinu i crnogorski narod
je prerastao u naciju. Pisao je drame, epske i lirske pjesme, memoare
i dnevnik. Umro je u emigraciji Francuskoj 1. marta 1921. godine. Njegovi
posmrtni ostaci, kao i ostaci kraljice Milene i njihovih kćeri Ksenije
i Vjere, preneseni su iz San Rema u Crnu Goru 1989. g. i sahranjeni u Dvorsku crkvu na Ćupriju
kod Cetinja.
1894. U Podgorici je rođen
Risto Stijović, vajar. Umjetničku školu je počeo u Beogradu u klasi
Đorđa Jovanovića. Učestvovao je u Prvom svjetskom ratu, stigao na Krf,
potom u Marselj, gdje je nastavio umjetničku školu, a u Parizu je definitivno
završio studije. Radio je uglavnom spomenike, portrete u bronzi, veći
broj ženskih aktova i figura u plemenitom drvetu, bronzi i mermeru.
Umro je 1974. godine.
1914. Rođen književnik Mihailo
Lalić. Odmah na početku književnog rada opredijelio se za tematiku narodnooslobilačkog
rata na teritoriji Crne Gore. Započeo je knjigom pjesama, ali se okrenuo
prozi u kojoj je ostao do kraja svog stvaralačkog djelovanja. Napisao
je i scenario za film Svadba 1973. godine koji je režirao Radomir Bajo
Šaranović. Urađena je i ekranizacija njegove Lelejske gore. Prvi je
dobitnik Njegoševe nagrade 1963. godine upravo za Lelejsku goru. Dobitnik
je i NIN-ove nagrade 1973. za Ratnu sreću. Karakteristično za Mihaila
Lalića je da je svoje romane prerađivao kada nije bio zadovoljan. Umro
je 30. decembra 1992. godine.
2007. U Kasarni "Milovan Šaranović" u Danilovgradu održana centralna svečanost povodom 7. oktobra, Dana Vojske Crne
Gore koji je obilježen prvi put nakon sticanja nezavisnosti.
Korijen crnogorskog državnog, pa i nacionalnog bića seže u
duboku prošlost. Legenda o knezu Vladimiru i Kosari sačuvana je u Ljetopisu
popa Dukljanina iz XII vijeka, kada je za vrijeme njegovog sinovca kneza
Vojislava, Duklja na današnji dan na Tuđemilskom polju izvojevala veliku
pobjedu nad vizantijskom vojskom. Time je Duklji (od tada se počinje
zvati Zeta) prvoj od balkanskih zemalja Vizantija priznala državni suverenitet
i nezavisnost.
U svijetu se, pored ostalog, dogodilo:
1571. Španska i mletačka mornarica kod Lepanta u jugozapadnoj
Grčkoj porazile tursku flotu. U najvećoj pomorskoj bici poslije bitke
kod Akcijuma 31. p.n.e. poginulo oko 25.000 turskih vojnika i potopljeno
80 turskih brodova. To je bila i posljednja velika bitka sa brodovima
na vesla.
1806. Ralf Vedživud u Londonu patentirao indigo.
1849. Umro američki pisac Edgar Alan Po. Za života gotovo nepoznat, postao jedan
od najuticajnijih pjesnika kada su vrijednost njegovog djela otkrili
francuski pjesnici Bodler, Malarme i Valeri. U spisu "Filozofija kompozicije" analizirao nastanak svoje najčuvenije poeme "Gavran".
1885. Rođen danski atomski fizičar Nils Henrik David Bor,
dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1922. za istraživanja strukture
atoma. Jedan od osnivača atomske fizike.
1908. Po oslobađanju od turske vlasti, Krit se ujedinio s Grčkom. Grčka 1912.
anektirala to ostrvo, a Londonskim ugovorom 1913. aneksija međunarodno
priznata.
1919. Osnovana holandska avio-kompanija KLM, najstariji postojeći avio-prevoznik
u svijetu.
1931. Rođen južnoafrički nadbiskup Dezmond Tutu, borac protiv
aparthejda, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1984, prvi crnac nadbiskup
u Južnoj Africi.
1949. Na području sovjetske okupacione zone proglašena Njemačka Demokratska Republika,
s predsjednikom Vilhelmom Pikom i premijerom Otom Grotevolom. Dvije
njemačke države ujedinile se 3. oktobra 1990.
1959. Umro američki operski pjevač i filmski glumac italijanskog
porijekla Mario Lanca.
1959. Sovjetski vasionski brod "Luna
3" prvi fotografisao tamnu stranu Mjeseca.
1981. Potpredsjednik Egipta Hosni Mubarak postao šef države poslije ubistva Anvara
el Sadata 6. oktobra.
1985. Palestinski gerilci u Mediteranu oteli italijanski
putnički brod "Akile Lauro" sa oko 440 ljudi i zaprijetili da će ga eksplozijom uništiti ukoliko Izrael
ne oslobodi iz zatvora 50 Palestinaca.
1992. Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija usvojio rezoluciju o formiranju
međunarodne komisije eksperata za ispitivanje ratnih zločina na prostoru
SFRJ i saopštio da je zabrinut zbog informacija o masovnom ubijanju
i etničkom čisćenju.
1996. Istražioci Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru SFRJ iz masovne
grobnice u "Ovčari" kraj Vukovara ekshumirali 200 tijela.
1997. Oko 30.000 muzičara, umjetnika, radničkih lidera i
političara iz cijelog svijeta stiglo u Boliviju na komemorativni skup
povodom 30. godišnjice smrti Ernesta Če Gevare.
2000. U Beogradu konstituisana Skupština Jugoslavije. Vojislav Koštunica položio
predsjedničku zakletvu. U narednim danima novi predsjednik primio mnoge
državnike, a Jugoslavija, poslije desetogodišnje izolacije, otvorila
proces pomirenja sa svijetom.
2000. Slovenački skijaš Davo Karničar postao prvi čovek koji je uspio da se na
skijama spusti sa najviše planine na svijetu, 8.848 metara visokog Mont
Everesta.
2001. SAD i Velika Britanija počeli vazdušne napade na Avganistan
zbog odbijanja avganistanskih vlasti da izruče Osamu bin Ladena. Vlasti
SAD optužile Bin Ladena za napad na Svjetski trgovinski centar u Njujorku
i zgradu Pentagona, 11. septembra 2001, kada je poginulo nekoliko hiljada
ljudi.
|